img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turizam

Beograd: Turisti dolaze, autobusi nemaju gde da parkiraju

20. мај 2024, 19:08 Maja Popović
Foto: Milica Lenasi
Na Savskom pristaništu potrebno četiri puta više mesta za autobuse.
Copied

U Beogradu jedva da postoje uređena stajališta i parkinzi za turističke autobuse. Zato se vozači dovijaju, saobraćaj se blokira, turisti rizikuju da ih zgazi automobil, žale se turistički vodiči u razgovoru za „Vreme“. Neki parkinzi su pak trostruko skuplji od onih u Budimpešti ili Atini

Neretko se čuje kako u Beogradu i Srbiji ima sve više stranih turista i kako to doprinosi razvoju domaće privrede. Istina je to, kažu turistički vodiči za „Vreme“, ali na terenu postoji mnogo problema u organizovanju obilazaka turističkih znamenitosti sa grupama.

Fale uređena stajališta za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, kojih u Beogradu nema dovoljno, a ona koja postoje neretko ne prihvataju dovoljan broj vozila ili su loše obeležena.

Nadležni se busaju u grudi da sve veći broj kruzera pristaje u Beograd, ali čini se da se pri rekonstrukciji pristaništa više razmišljalo o svečanim otvaranjima nego o tehničkim uslovima za prihvat putnika koji u prestonicu stižu sa reke.

Prosta matematika

Na  putnički terminal Savskog pristaništa u Beogradu istovremeno može stati do šest kruzera. Po jednom kruzeru su potrebna najmanje četiri autobusa, a za tu svrhu postoji stajalište za samo pet autobusa. Matematika je prosta.

„Dakle, potrebno je mesta za bar dvadeset autobusa. Toliko ih je i bilo pre rekonstrukcije, a sada je taj deo potpuno nefunkcionalan, transformisan u plato koji zvrji prazan“, kaže za „Vreme“ turistička vodičica Nevena Čvarković Božilov iz agencije Premium Turs, koja se bavi upravo prihvatom gostiju sa kruzera.

„Mi smo molili i da se napravi rampa kako bi samo autobusi za međunarodne kruzere prišli po putnike“, dodaje ona.

https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/05/Savsko-prostaniste-Video-Milica-Lenasi.mp4

Tako su se prethodnog subotnjeg jutra pokraj pristaništa mogle videti dve kolone, sa ukupno osamnaest autobusa kako dočekuju putnike. Druga kolona formirala se duž kolovoza, što ugrožava bezbednost i otežava već usporen saobraćaj u gradu. Takva je scena svakog vikenda, a neretko i radnim danima.

Prema rečima Čvarković Božilov, veliki je problem i to što na tim mestima koja su obeležena da su samo za kruzere, često noće autobusi sa stranim tablicama.

„Na naše pozive Komunalna milicija i Parking servis vrlo retko se odazivaju, gotovo nikad. Dođu jedino kad smo uporni da zovemo na svakih pet minuta“, kaže ona.

Nepristupačno osobama sa invaliditetom

„Najveći problem je kod Francuske ambasade, gde je stajalište za samo jedan autobus. Zbog toga se čak i ambasada buni“, priča dalje Čvarković Božilov.

„Nama je potrebno mesto za osobe sa invaliditetom, u ravni sa Kalemegdanom. Mi smo predlagali mogućnost da ulazimo tamo gde je rampa kod Paviljona ‘Cvijete Zuzorić’ i da iskrcavanje na tom mestu platimo“, objasnila je Nevena Čvarković Božilov.

Kako kaže, zbog sve većeg broja osoba sa invaliditetom koje dolaze, pogotovo kruzerima, gde su putnici mahom stariji ljudi, treba da se napravi lakši pristup Beogradskoj tvrđavi.

To je donekle Studentski trg, ali i tu mnogo autobusa stoji parkirano i ne pomera se, tako da ni to nije rešenje.

Nedovoljno i nebezbedno

Turistički vodič Veljko Antonijević objašnjava za „Vreme“ koji su sve problemi sa stajalištima mimo pristaništa.

„Prvi problem je što stajališta za turističke autobuse nema dovoljno, potom ona koja postoje nisu dovoljno dobro uređena, nema dovoljno mesta po stajalištu, a treći problem je što postoji veliki broj građana koji pokušavaju privremeno ili trajno da tu da parkiraju automobil“, rekao je Antonijević.

Takav je slučaj recimo u Skerlićevoj ulici na Vračaru, kod Hrama, gde gotovo svakodnevno dolazi do potpunog kolapsa u saobraćaju. Osim što na predviđeno mesto ne može da stane dovoljno autobusa, često problem prave i nepropisno parkirana vozila ispred okolnih kafića.

https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/05/Skerliceva-ulica-Video-Milica-Lenasi.mp4

Prema zapažanju reportera „Vremena“, tu se svakog dana može videti „oko sokolovo“ komunalne milicije, ali čini se da tu „beli“ vrše samo primopredaju smene, neobazirući se na problem sa parkiranjem.

„Problem je i sa stajalištem u Francuskoj ulici, koje je predviđeno za iskrcavanje putnika koji idu u Skadarliju“, kaže on. Kad autobus zastane tu, sva ostala vozila su primorana da ga obilaze tako što prelaze preko pune linije, priča Antonijević.

On čak sumnja da strani vozači „potplaćuju“ policiju kako bi ostavljali autobuse duže na Studentskom trgu.

„Trebalo bi na kulturan način i putem kažnjavanja vršiti pritisak na prevoznike i vozače da se ta stajališta zaista koriste kako je predviđeno, za zadržavanje do pet minuta“, objašnjava Antonijević.

Stajalište za iskrcavanje putnika na Studentskom trgu, jedno je od najprometnijih u Beogradu, ali tu istovremeno mogu stati maksimalno tri autobusa.

Zbog toga je neretka slika da se turistički autobusi nižu sve do taksi stanice što vodi začepljenju saobraćaja. A često bude i svađe sa Beograđanima, jer se turisti iskrcavaju na stajalištu gradskog prevoza.

Kod Tesle bez stajališta

Kod Muzeja Nikole Tesle, jednog od najposećenijih, ne postoji stajalište za turističke autobuse, pa se putnici iskrcavaju na stanicama javnog prevoza u Bulevaru kralja Aleksandra.

Postoje još stajališta za po jedan autobus kod hotela Moskva i kod Starog dvora.

Za jedan veliki i jedan mali bus postoji „plava traka“ za turističke autobuse kod zemunskog pristaništa, gde je takođe kolaps zbog izuzetno malog kružnog toka uz koji se stajalište nalazi, a iz koga se ulazi i na parking za automobile, te se pravi kolona.

Jedino adekvatno stajalište, kojim se Beograd može pohvaliti je ono kod Muzeja Jugoslavije.

Na aerodromu solidno

Kako kaže turistički vodič Veljko Antonijević, posle dugog perioda haosa na aerodromu zbog renoviranja, sada je to na neki način uređeno. Doduše, kaže, cena od četiri hiljade dinara za jedno ukrcavanje putnika nije mala.

„To je prihvatljivo za velike autobuse sa 40 ili 50 putnika, ali ne i za sprintere sa manje od 20 putnika. Trebalo bi uvesti različite kategorije vozila i prema tome formirati cene. Prednost je što nema vremenskog ograničenja i ima dovoljno prostora, te bus može da čeka i kada let kasni“, kaže Antonijević.

Prema njegovim rečima, odlasci su solidno regulisani, s tim što je vremensko ograničenje samo pet minuta. To je u ovom slučaju u redu za male, ali ne i za velike autobuse.

Jer, iskrcavanje pedesetak putnika koji svi treba da uzmu prtljag i provere da nisu nešto zaboravili obično traje barem petnaest minuta.

Čekaj u redu ili plati 540 dinara po satu

„Najčešće šaljem vozače da parkiraju na ’25. maju’, gde je cena 180 dinara po satu, što je prihvatljivo i relativno je blizu centra. Mana je što parking ‘Gale Muškatirović’ nije dovoljno veliki“, nastavlja sagovornik „Vremena“.

 

„BAS je papreno skup, trebalo bi da bude povoljniji i naravno trebalo bi uvesti mnogo više i privremenih stajališta i još poneki veliki parking za velike autobuse“, napomenuo je Antonijević.

Osim što na parking „Milan Gale Muškatirović“, koji pripada Parking servisu, staje samo devet autobusa, pojedini strani vozači su se požalili i da im je tamo tokom dana obijen autobus, a da se pri prijavi slučaja policiji ispostavilo da ne postoji video nadzor.

Jedini zvaničan obezbeđen parking za autobuse je onaj iza Autobuske stanice, koji pripada JP Beogradska autobuska stanica, ali onde parkiranje autobusa sa stranim tablicama košta 540 dinara po satu.

Za autobus koji je po dolasku u Beograd i smeštanju gostiju u hotele parkiran od popodnevnih časova do jutarnjeg obilaska grada to košta preko 9.000 dinara, dva ili tri puta više nego na sličnim parkinzima u Atini ili Budimpešti.

Za dobrobit svih

„Poslednjih godina je dosta toga urađeno, ali to nije dovoljno. Dosta se kod nas razvija turizam i treba mnogo, mnogo više da se razvijamo. Treba da postanemo ozbiljna turistička destinacija u svakom smislu“, kaže Antonijević.

„Treba i država i javnost da shvate da čak i proizvođač krompira u Ivanjici ima benefit od toga što je neki stranac pojeo obrok bilo gde u Srbiji, ali da to ne ostane samo na rečima, već da se zaista uloži“, zaključuje Veljko Antonijević.

Tagovi:

Autobusi Parking turistički vodič turizam u Beogradu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Javni beležnici

08.јул 2025. Novak Marković

Poskupljuju usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile pre

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Iz njuzletera

08.јул 2025. Marijana Maksimović

Nema para za pare

Para, stoti deo dinara, je nešto poput zombija. Odavno ne postoji kao kovanica, ali i dalje se obračunava. Zašto?

Čokolada

Ekonomija

07.јул 2025. Katarina Abel | Dijana Roščić (DW)

Kako nam je čokolada stigla iz svetilišta?

Na Svetski dan čokolade istražujemo poreklo, razvoj i ogromnu raznovrsnost ukusa ove omiljene poslastice na planeti: od svetog napitka starodesedelaca Centralne Amerike do tabli na policama supermarketa širom sveta

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure