img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina i zdravlje

Zagađenje arsenom izaziva razna oboljenja, a Termoelektrane u Srbiji njegovi su glavni emiteri

14. март 2024, 15:56 S.Z/Klima101
Foto: M. Milenković
Copied

Lignit koji koristimo u energetici ubedljivo je najveći izvor arsena u našim vodama, vazduhu i zemljištu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA). Ovo zagađenje izaziva oboljenja od raka do dijabetesa

Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), upravlja različitim bazama podataka o izvorima zagađenja u Srbiji.

Jedna takva baza je i nacionalni registar izvora zagađivanja koji se odnosi na emisije u vode.

U njemu se, u formi tabele, mogu naći izlistani prijavljeni izvori emisija u vode širom Srbije, od hlorida, fluorida i nitrata do ređih, ali potencijalno opasnijih materija kao što su kadmijum ili arsen.

Prema ovim podacima, ubedljivo najveći emiter arsena u vode Srbije su naše termoelektrane. Ovo zagađenje izaziva razna oboljenja od raka do dijabetesa.

Eksploatacija i sagorevanje lignita krivo je za gotovo 98 odsto industrijskih emisija arsena u naše vode. Ali ni ova brojka, koliko god velika bila, nije dovoljna ako želimo

TENT A i B najveći industrijski zagađivači

Podaci pokazuju da su termoelektrane, a posebno TENT A i B, najveći industrijski zagađivači voda u Srbiji za čitav niz polutanata, uključujući tu i cink, hloride, kadmijum, azot, fosfor…

Međutim, one su najveće samo među industrijskim izvorima zagađenja. Posebno kada su u pitanju elementi kao što su hlor, fosfor i azot, najveći zagađivači voda u Srbiji su zapravo komunalne otpadne vode u velikim gradovima (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac).

Tu se možda i najbolje vide posledice činjenice da gradovi u Srbiji nemaju sisteme prečišćivanja otpadnih voda.

Ali kada su u pitanju materije koje se ne mogu tek tako naći u komunalnim otpadnim vodama, kao što je arsen, situacija je bitno drugačija.

Srpske termoelektrane stvaraju nešto više od 10.000 kilograma arsena godišnje koji, posle sagorevanja lignita, završava u našim rekama i jezerima.

Za razliku od emisija u vode, emisije arsena u vazduh i zemljište je po prirodi stvari daleko teže ispratiti, i podataka je manje.

Mada SEPA u svojim izveštajima o kvalitetu vazduha objavljuje i rezultate ispitivanja sastava čestica (konkretno, koncentracije olova, arsena, kadmijuma i nikla), u pitanju su ograničeni uzorci, i to isključivo čestica PM10. Pa ipak, u poslednjem izveštaju merene srednje godišnje vrednosti koncentracija arsena u PM10 pokazala su prekoračenja na dve merne stanice u Beogradu.

Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave i tužbe

Kada je u pitanju zemljište, izvore zagađenja je još teže pratiti, a zvaničnih podataka je još manje.

Ali primera radi, Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave, pa i tužbe, kao što je ona koju su 2021. podneli meštani naselja Veliki Crljeni (gde se nalazi termoelektrana „Kolubara”), između ostalog, zbog registrovanih prekoračenih koncentracija arsena u više uzoraka zemljišta u naselju.

Ono što nedostaje su detaljna istraživanja koja bi nam pokazala razmere problema, posebno kada su u pitanju koncentracije arsena u česticama PM 10 i PM 2,5.

Tagovi:

Arsen Termoelektrane Zagađenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Jelena Kleut

Jelena Kleut

06.фебруар 2026. B. B.

Prikupljanje potpisa za urgenciju za zaštitu prava Jelene Kleut

Prikupljanje potpisa za urgenciju sa zahtevom da se slučaj profesorke Jelene Kleut tretira kao prioritet organizuje Akademska mreža Slobodan univerzitet

Bista pravde sa terazijama.

Mrdićevi zakoni

05.фебруар 2026. K. S.

Evropska komisija ponovo poziva na reviziju „Mrdićevih zakona“

Evropska komisija poziva nadležne organe u Srbiji da obustave primenu izmena i da hitno pristupe reviziji usvojenih izmena seta pravosudnih zakona

Tabla na Petoj beogradskoj gimnaziji

Psiholozi

05.фебруар 2026. B. B.

Društvo psihologa Srbije: Ispitivanje i zastrašivanje učenika je zloupotreba psihologije

Postoji sumnja da su pojedini školski psiholozi sprovodili postupke koji uključuju razgovore sa učenicima koji nisu imali karakter psihološke podrške već „isleđivanja“. Takvi postupci mogu naneti direktnu štetu učenicima i trajnu štetu poverenju javnosti u psihološku struku, saopštilo je Društvo psihologa Srbije

Hronika

05.фебруар 2026. N. M.

Slučaj Danke Ilić: Ponovo podignuta optužnica, šta do sada znamo

Više javno tužilaštvo u Zaječaru ponovo je podiglo optužnicu protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića zbog ubistva dvogodišnje devojčice Danke Ilić

Kutije sa zaplenjenom drogom

Iz novog broja

05.фебруар 2026. J. Z. / K. S.

Slučaj droge u Konjuhu: Policajca smenjuju, tužiteljku sklanjaju?

Prema saznanjima „Vremena“, policijski rukovodilac koji je došao do ključne informacije o lokaciji droge u Konjuhu i tužiteljka koja vodi istragu o zapleni pet tona marihuane neće dugo ostati na aktuelnim mestima

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure