img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina i zdravlje

Zagađenje arsenom izaziva razna oboljenja, a Termoelektrane u Srbiji njegovi su glavni emiteri

14. mart 2024, 15:56 S.Z/Klima101
Foto: M. Milenković
Copied

Lignit koji koristimo u energetici ubedljivo je najveći izvor arsena u našim vodama, vazduhu i zemljištu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA). Ovo zagađenje izaziva oboljenja od raka do dijabetesa

Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), upravlja različitim bazama podataka o izvorima zagađenja u Srbiji.

Jedna takva baza je i nacionalni registar izvora zagađivanja koji se odnosi na emisije u vode.

U njemu se, u formi tabele, mogu naći izlistani prijavljeni izvori emisija u vode širom Srbije, od hlorida, fluorida i nitrata do ređih, ali potencijalno opasnijih materija kao što su kadmijum ili arsen.

Prema ovim podacima, ubedljivo najveći emiter arsena u vode Srbije su naše termoelektrane. Ovo zagađenje izaziva razna oboljenja od raka do dijabetesa.

Eksploatacija i sagorevanje lignita krivo je za gotovo 98 odsto industrijskih emisija arsena u naše vode. Ali ni ova brojka, koliko god velika bila, nije dovoljna ako želimo

TENT A i B najveći industrijski zagađivači

Podaci pokazuju da su termoelektrane, a posebno TENT A i B, najveći industrijski zagađivači voda u Srbiji za čitav niz polutanata, uključujući tu i cink, hloride, kadmijum, azot, fosfor…

Međutim, one su najveće samo među industrijskim izvorima zagađenja. Posebno kada su u pitanju elementi kao što su hlor, fosfor i azot, najveći zagađivači voda u Srbiji su zapravo komunalne otpadne vode u velikim gradovima (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac).

Tu se možda i najbolje vide posledice činjenice da gradovi u Srbiji nemaju sisteme prečišćivanja otpadnih voda.

Ali kada su u pitanju materije koje se ne mogu tek tako naći u komunalnim otpadnim vodama, kao što je arsen, situacija je bitno drugačija.

Srpske termoelektrane stvaraju nešto više od 10.000 kilograma arsena godišnje koji, posle sagorevanja lignita, završava u našim rekama i jezerima.

Za razliku od emisija u vode, emisije arsena u vazduh i zemljište je po prirodi stvari daleko teže ispratiti, i podataka je manje.

Mada SEPA u svojim izveštajima o kvalitetu vazduha objavljuje i rezultate ispitivanja sastava čestica (konkretno, koncentracije olova, arsena, kadmijuma i nikla), u pitanju su ograničeni uzorci, i to isključivo čestica PM10. Pa ipak, u poslednjem izveštaju merene srednje godišnje vrednosti koncentracija arsena u PM10 pokazala su prekoračenja na dve merne stanice u Beogradu.

Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave i tužbe

Kada je u pitanju zemljište, izvore zagađenja je još teže pratiti, a zvaničnih podataka je još manje.

Ali primera radi, Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave, pa i tužbe, kao što je ona koju su 2021. podneli meštani naselja Veliki Crljeni (gde se nalazi termoelektrana „Kolubara”), između ostalog, zbog registrovanih prekoračenih koncentracija arsena u više uzoraka zemljišta u naselju.

Ono što nedostaje su detaljna istraživanja koja bi nam pokazala razmere problema, posebno kada su u pitanju koncentracije arsena u česticama PM 10 i PM 2,5.

Tagovi:

Arsen Termoelektrane Zagađenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
voz

Brze pruge Srbije

20.januar 2026. V.K.

Pruga Beograd – Subotica, ali samo do Bačke Topole

Putnici koji su jutros krenuli brzim vozom iz Beograda u Suboticu, umesto sat i dvadeset minuta putovali skoro četiri sata, a morali su i da presedaju u autobuse

Ustavni sud

Visoki savet tužilaštva

20.januar 2026. Bojan Bednar

Ponavljanje izbora za VST: „Kopija krađe političkih izbora“

„Tamo gde nije zadovoljan izborima u Visokom savetu tužilaštva, SNS je iskoristio uticaj na Ustavni sud i poništio ih. To je kopiranje krađe političkih izbora“, kaže advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal

Izmene Zakona o Javnom tužilaštvu

20.januar 2026. B. B.

JTOK: Vlast hoće da blokira istrage organizovanog kriminala i visoke korupcije

Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal upozorio je da bi usvajanje amandmana na predlog izmena Zakona o Javnom tužilaštvu značilo potpunu blokadu postupaka u predmetima najopasnijih organizovanih kriminalnih grupa i visoke korupcije

Kolona kamiona na auto-putu

Profesionalni vozači

19.januar 2026. I.M.

Blokade granica zbog EES sistema: Kamiondžije upozoravaju na kolaps transporta

Prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine najavili su proteste i blokade teretnih graničnih terminala zbog primene novog EES sistema Evropske unije, koji profesionalne vozače iz zemalja van EU tretira kao turiste i ograničava njihov boravak u Šengenu

Logoi tri nova medija

Medijska slika Srbije

19.januar 2026. Katarina Stevanović

Lokalni mediji niču pred izbore: Ista firma, isti urednik, isti dan registracije

Isti vlasnik, isti urednik, ista propaganda - u nekoliko mesta u kojima se ove godine održavaju lokalni izbori istovremeno su osnovana tri nova prorežimska lokalna portala

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure