

4. april
Studenti održali protest ispred Policijske uprave „29. novembar“
Studenti u blokadi povodom Dana studenata, organizovali su šetnju od Rektorata Univerziteta u Beogradu do PU „29. novembar" i Novog groblja pod nazivom „Sloboda studentima"




Lignit koji koristimo u energetici ubedljivo je najveći izvor arsena u našim vodama, vazduhu i zemljištu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA). Ovo zagađenje izaziva oboljenja od raka do dijabetesa
Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), upravlja različitim bazama podataka o izvorima zagađenja u Srbiji.
Jedna takva baza je i nacionalni registar izvora zagađivanja koji se odnosi na emisije u vode.
U njemu se, u formi tabele, mogu naći izlistani prijavljeni izvori emisija u vode širom Srbije, od hlorida, fluorida i nitrata do ređih, ali potencijalno opasnijih materija kao što su kadmijum ili arsen.
Prema ovim podacima, ubedljivo najveći emiter arsena u vode Srbije su naše termoelektrane. Ovo zagađenje izaziva razna oboljenja od raka do dijabetesa.
Eksploatacija i sagorevanje lignita krivo je za gotovo 98 odsto industrijskih emisija arsena u naše vode. Ali ni ova brojka, koliko god velika bila, nije dovoljna ako želimo
TENT A i B najveći industrijski zagađivači
Podaci pokazuju da su termoelektrane, a posebno TENT A i B, najveći industrijski zagađivači voda u Srbiji za čitav niz polutanata, uključujući tu i cink, hloride, kadmijum, azot, fosfor…
Međutim, one su najveće samo među industrijskim izvorima zagađenja. Posebno kada su u pitanju elementi kao što su hlor, fosfor i azot, najveći zagađivači voda u Srbiji su zapravo komunalne otpadne vode u velikim gradovima (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac).
Tu se možda i najbolje vide posledice činjenice da gradovi u Srbiji nemaju sisteme prečišćivanja otpadnih voda.
Ali kada su u pitanju materije koje se ne mogu tek tako naći u komunalnim otpadnim vodama, kao što je arsen, situacija je bitno drugačija.
Srpske termoelektrane stvaraju nešto više od 10.000 kilograma arsena godišnje koji, posle sagorevanja lignita, završava u našim rekama i jezerima.
Za razliku od emisija u vode, emisije arsena u vazduh i zemljište je po prirodi stvari daleko teže ispratiti, i podataka je manje.
Mada SEPA u svojim izveštajima o kvalitetu vazduha objavljuje i rezultate ispitivanja sastava čestica (konkretno, koncentracije olova, arsena, kadmijuma i nikla), u pitanju su ograničeni uzorci, i to isključivo čestica PM10. Pa ipak, u poslednjem izveštaju merene srednje godišnje vrednosti koncentracija arsena u PM10 pokazala su prekoračenja na dve merne stanice u Beogradu.
Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave i tužbe
Kada je u pitanju zemljište, izvore zagađenja je još teže pratiti, a zvaničnih podataka je još manje.
Ali primera radi, Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave, pa i tužbe, kao što je ona koju su 2021. podneli meštani naselja Veliki Crljeni (gde se nalazi termoelektrana „Kolubara”), između ostalog, zbog registrovanih prekoračenih koncentracija arsena u više uzoraka zemljišta u naselju.
Ono što nedostaje su detaljna istraživanja koja bi nam pokazala razmere problema, posebno kada su u pitanju koncentracije arsena u česticama PM 10 i PM 2,5.


Studenti u blokadi povodom Dana studenata, organizovali su šetnju od Rektorata Univerziteta u Beogradu do PU „29. novembar" i Novog groblja pod nazivom „Sloboda studentima"


U Novom Sadu biće osnovan Muzej mode i kostima, koji će funkcionisati u okviru Pozorišnog muzeja Vojvodine do osamostaljenja


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve