img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radno pravo

Uvoz stranih radnika u Srbiju: Ove godine je izdato preko 16.000 radnih dozvola

15. oktobar 2024, 16:53 M.S.
Jedna od najdužih radnih nedelja u Evropi: Srpski radnici rade 41,3 sata nedeljno Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Jedna od najdužih radnih nedelja u Evropi: Srpski radnici rade 41,3 sata nedeljno
Copied

Priprema se lista od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune strani radnici. Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije rekla je ranije da je ključna razlika ta što za te profile Nacionalna služba za zapošljavanje neće morati da izdaje odobrenje

Koliko je domaćih radnika napustilo Srbiju u potrazi za poslom u inostranstvu nema evidencije. U obrnutom smeru, u Srbiju dolazi sve više radnika iz raznih krajeva sveta. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, od januara do 10. oktobra izdate su 16.124 dozvole za rad stranim državljanima. Nezvanično, mnogo ih je više. Radna grupa za zakon o zapošljavanju stranaca priprema listu od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune radnici iz inostranstva, piše RTS.

Ono što je bila svakodnevica mnogih evropskih gradova sve češće je i srpska. U uslužnim delatnostima sve su brojniji stranci, pa se i u beogradskim restoranima naručuje na engleskom.

„Mnogo ljudi pita odakle sam, govorim malo i srpski i engleski. Nije teško“, kaže konobarica iz Indonezije Rijali Anisivara.

Udata je za Srbina, govori još tri jezka. Voli kvalitetnu hranu. Vira, kako je kolege zovu, radi u restoranu u kojem nije jedina zaposlena strankinja.

„Veoma rado zapošljavam ljude iz drugih zemalja, oni donose drugačiju organizacionu kulturu i time je obogaćuju. Poslujemo bolje, jačamo kao tim, što je jako važno u poslu kojim se bavimo“, napominje vlasnica restorana Vesna Nedeljković.

Deficit radnika – rešenje u zakonu

Za poslove za koje nema radnika, rešenje se traži kroz Zakon o zapošljavanju stranaca. Radna grupa prvi put pravi listu od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja mogu da rade stranci.

„Po sadašnjim propisima, poslodavac može da dobije potvrdu od Nacionalne službe za zapošljavanje da ne postoji domaći državljanin koji određeni posao može da radi. Međutim, (osobe koje su kvalifikovane za) zanimanja koja se nađu na toj listi moći će bez toga da zaposle“, objašnjava Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.

Navodi da se rade analize za raznolika zanimanja, od građevinskih inženjera, elektroinženjera, inženjera elektrotehnike, pa do građevinskih poslova. Dodaje da i Nemačka ima isti problem.

„Obrazovne politike treba da se vode strateški, da oslikavaju opredeljenje države kakvo tržište rada želi“, rekla je ranije za FORBES Srbija Jelena Jevtović i dodala da je ključna razlika što za te profile, NSZ neće morati da izdaje odobrenje.

Broj stranih radnika u Srbiji

Kako je „Vreme” ranije pisalo prilikom 251 izvršenog inspekcijskog nadzora, inspektori rada su zatekli na radu ukupno 7781 stranog državljanina, od kojih njih 867 nije imalo obezbeđenu dozvolu za rad u Republici Srbiji. Od tih 867 radnika 687 je iz Turske, 36 iz Kine, 24 iz Kube, 26 dolazi iz Indije, devet je iz Ruske Federacije, 14 iz Turkmenistana, 15 iz Uzbekistana, 22 iz Egipta, a trojica su državljani Tadžikistana…

Od zatečenih radno angažovanih prošle godine najviše ih je bilo iz Narodne Republike Kine, njih 5952, potom iz Turske – 1183, Egipta 256…

Na radu „na crno”, bez zaključenog ugovora o radu i/ili bez prijave na obavezno socijalno osiguranje, zatečeno je 450 stranih državljana, najviše državljana Turske, njih 335.

Primer Nemačke i Austrije

Nemačka je prošle godine usvojila zakon o imigraciji stručnih radnika i olakšice za ulazak na nemačko tržište rada, donekle i nezavisno od formalnih kvalifikacija.

Dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević kaže da, ako se izuzme vreme pandemije koronavirusa, za petinu se povećava broj ljudi koji dobijaju posao i dolaze da žive u Nemačku.

„Od tih 419.000 ljudi praktično je svaki četvrti sa Zapadnog Balkana – negde oko 105.000, među kojima je oko 21.000 ljudi iz Srbije. Većina njih dolazi na osnovu zapadnobalkanskog pravila koje omogućava državljanima zemalja regiona da dođu u Nemačku i bez priznatih stručnih kvalifikacija i znanja jezika ukoliko pronađu posao“, ističe Radičević

Koliko je radnika napustilo Srbiju, privremeno ili trajno, nije poznato jer mnogi rade na crno.

U Austriji je prošle godine na listi bilo 98 zanimanja na saveznom nivou (i 197 na pokrajinskom). Kao i u Nemačkoj velika je potražnja za različitim vrstama zanatlija, ali i za lekarima, IT stručnjacima, inženjerima elektrotehnike i raznim drugim profilima za koje je potrebno visoko obrazovanje.

Izvor: RTS

Tagovi:

Lista deficitarnih zanimanja Strani radnici Zakon o zapošljavanju stranaca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Alimentacija

19.maj 2025. Katarina Stevanović

Razvod u Srbiji: Zašto 85 odsto dece neredovno dobija alimentaciju?

Deca u Srbiji često su žrtve pravne i finansijske nepravde – dok sudski sporovi traju, mnogi roditelji ne ispunjavaju svoje obaveze, a deca ostaju bez potrebne finansijske podrške. Koje probleme roditelji i deca imaju sa alimentacijom i šta se planira da bi situacija bila bolja

Rektorat Univerziteta u Beogradu

Autonomija univerziteta

19.maj 2025. T. S.

Novi Zakon o visokom obrazovanju: Konačno „rešenje“ za univerzitet

Šta se sprema novim Zakonom o visokom obrazovanju? Mnogi slute da je njegova svrha da se zada konačni udarac pobunjenim univerzitetima, da se ukine njihova autonomija. Posebno jer i sam Aleksandar Vučić mesecima otvoreno govori o kažnjavanju neposlušnih fakulteta

Valjevo

18.maj 2025. D.Todorović

Petorica maskiranih napadača pretukli aktivistu Ljubišu Čulića

U Valjevu je održan protest zato što su petorica maskiranih pretukli drvenim držaljama za sekire Ljubišu Čulića. Kod jednog je primetio pištolj. Policija nije reagovala.

Nemački vojnici

Oružje

18.maj 2025. Andreas Nol/DW

Ko ima najjaču vojsku u Evropi?

Nemačka i druge evropske države najavljuju da će čak pet odsto BPD-a ulagati u vojsku. Ko su najveće vojne sile kontinenta, gde su im jake strane, a gde mane?

Femicid

18.maj 2025. Iva Manojlović/DW

Ubistva žena u Srbiji: Ne može tumor da se leči aspirinom

Na svakih 19 dana u Srbiji jedna žena strada od ruke muškarca iz bliskog okruženja. Femicid može da se spreči, kažu sagovornice DW. I to je odgovornost celog društva

Komentar
Centralni skup u okviru Svenarodnog sabora

Komentar

Vučić nema više šta da ponudi, nema kome i nema kako

U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure