img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radno pravo

Uvoz stranih radnika u Srbiju: Ove godine je izdato preko 16.000 radnih dozvola

15. oktobar 2024, 16:53 M.S.
Jedna od najdužih radnih nedelja u Evropi: Srpski radnici rade 41,3 sata nedeljno Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Jedna od najdužih radnih nedelja u Evropi: Srpski radnici rade 41,3 sata nedeljno
Copied

Priprema se lista od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune strani radnici. Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije rekla je ranije da je ključna razlika ta što za te profile Nacionalna služba za zapošljavanje neće morati da izdaje odobrenje

Koliko je domaćih radnika napustilo Srbiju u potrazi za poslom u inostranstvu nema evidencije. U obrnutom smeru, u Srbiju dolazi sve više radnika iz raznih krajeva sveta. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, od januara do 10. oktobra izdate su 16.124 dozvole za rad stranim državljanima. Nezvanično, mnogo ih je više. Radna grupa za zakon o zapošljavanju stranaca priprema listu od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune radnici iz inostranstva, piše RTS.

Ono što je bila svakodnevica mnogih evropskih gradova sve češće je i srpska. U uslužnim delatnostima sve su brojniji stranci, pa se i u beogradskim restoranima naručuje na engleskom.

„Mnogo ljudi pita odakle sam, govorim malo i srpski i engleski. Nije teško“, kaže konobarica iz Indonezije Rijali Anisivara.

Udata je za Srbina, govori još tri jezka. Voli kvalitetnu hranu. Vira, kako je kolege zovu, radi u restoranu u kojem nije jedina zaposlena strankinja.

„Veoma rado zapošljavam ljude iz drugih zemalja, oni donose drugačiju organizacionu kulturu i time je obogaćuju. Poslujemo bolje, jačamo kao tim, što je jako važno u poslu kojim se bavimo“, napominje vlasnica restorana Vesna Nedeljković.

Deficit radnika – rešenje u zakonu

Za poslove za koje nema radnika, rešenje se traži kroz Zakon o zapošljavanju stranaca. Radna grupa prvi put pravi listu od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja mogu da rade stranci.

„Po sadašnjim propisima, poslodavac može da dobije potvrdu od Nacionalne službe za zapošljavanje da ne postoji domaći državljanin koji određeni posao može da radi. Međutim, (osobe koje su kvalifikovane za) zanimanja koja se nađu na toj listi moći će bez toga da zaposle“, objašnjava Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.

Navodi da se rade analize za raznolika zanimanja, od građevinskih inženjera, elektroinženjera, inženjera elektrotehnike, pa do građevinskih poslova. Dodaje da i Nemačka ima isti problem.

„Obrazovne politike treba da se vode strateški, da oslikavaju opredeljenje države kakvo tržište rada želi“, rekla je ranije za FORBES Srbija Jelena Jevtović i dodala da je ključna razlika što za te profile, NSZ neće morati da izdaje odobrenje.

Broj stranih radnika u Srbiji

Kako je „Vreme” ranije pisalo prilikom 251 izvršenog inspekcijskog nadzora, inspektori rada su zatekli na radu ukupno 7781 stranog državljanina, od kojih njih 867 nije imalo obezbeđenu dozvolu za rad u Republici Srbiji. Od tih 867 radnika 687 je iz Turske, 36 iz Kine, 24 iz Kube, 26 dolazi iz Indije, devet je iz Ruske Federacije, 14 iz Turkmenistana, 15 iz Uzbekistana, 22 iz Egipta, a trojica su državljani Tadžikistana…

Od zatečenih radno angažovanih prošle godine najviše ih je bilo iz Narodne Republike Kine, njih 5952, potom iz Turske – 1183, Egipta 256…

Na radu „na crno”, bez zaključenog ugovora o radu i/ili bez prijave na obavezno socijalno osiguranje, zatečeno je 450 stranih državljana, najviše državljana Turske, njih 335.

Primer Nemačke i Austrije

Nemačka je prošle godine usvojila zakon o imigraciji stručnih radnika i olakšice za ulazak na nemačko tržište rada, donekle i nezavisno od formalnih kvalifikacija.

Dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević kaže da, ako se izuzme vreme pandemije koronavirusa, za petinu se povećava broj ljudi koji dobijaju posao i dolaze da žive u Nemačku.

„Od tih 419.000 ljudi praktično je svaki četvrti sa Zapadnog Balkana – negde oko 105.000, među kojima je oko 21.000 ljudi iz Srbije. Većina njih dolazi na osnovu zapadnobalkanskog pravila koje omogućava državljanima zemalja regiona da dođu u Nemačku i bez priznatih stručnih kvalifikacija i znanja jezika ukoliko pronađu posao“, ističe Radičević

Koliko je radnika napustilo Srbiju, privremeno ili trajno, nije poznato jer mnogi rade na crno.

U Austriji je prošle godine na listi bilo 98 zanimanja na saveznom nivou (i 197 na pokrajinskom). Kao i u Nemačkoj velika je potražnja za različitim vrstama zanatlija, ali i za lekarima, IT stručnjacima, inženjerima elektrotehnike i raznim drugim profilima za koje je potrebno visoko obrazovanje.

Izvor: RTS

Tagovi:

Lista deficitarnih zanimanja Strani radnici Zakon o zapošljavanju stranaca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Baština

30.oktobar 2025. Robert Čoban

Somborci: Neću više ići na tu stranu…

Srušena je kuća u Vojvođanskoj ulici kojoj su živeli pesnik Laza Kostić, kao i slikari Sava i Dragan Stojkov. Sombor iz pesama Zvonka Bogdana nestaje

Studenti

30.oktobar 2025. Katarina Stevanović

U Batajnici manja podrška studentima nego u januaru

Duž čitave dosadašnje rute prošli put je bilo više ljudi, a i doček u Batajnici ovog puta je skromniji

Sve aktivnosti NUNS-a po pitanju ustupanja zaštitne opreme novinarima vezane su za postupanje policije u prethodnim mesecima i za ono što državni organi najavljuju i sami predviđaju, kaže za „Vreme“ pravnik i istraživač NUNS-a Rade Đurić

Zastrašivanje

30.oktobar 2025. I.M. / B. B.

Dok Vučić govori o „nasilju“, NUNS broji napade i kupuje šlemove

Sve aktivnosti NUNS-a po pitanju ustupanja zaštitne opreme novinarima vezane su za postupanje policije u prethodnim mesecima i za ono što državni organi najavljuju i sami predviđaju, kaže za „Vreme“ pravnik i istraživač NUNS-a Rade Đurić

Veljko Paunović će na klupi fudbalske reprezentacije Srbije naslediti Dragana Stojkovića Piksija.

Fudbal

30.oktobar 2025. B. B.

Veljko Paunović novi selektor fudbalske reprezentacije

Veljko Paunović će na klupi fudbalske reprezentacije Srbije naslediti Dragana Stojkovića Piksija

Proslava jubileja

30.oktobar 2025. I.M.

Prvih 35 godina „Vremena“: Uvek nezavisni, nikad neutralni

Na proslavi 35. godišnjice nedeljnika Vreme, glavni i odgovorni urednik Filip Švarm poručio je da je redakcija tokom tri i po decenije postojanja „uvek bila na pravoj strani istorije“ i da će to ostati njen putokaz i ubuduće

Komentar

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure