img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svetski dan Roma

Umesto stvarnih promena, EU podstiče „industriju inkluzije Roma“

08. април 2025, 08:14 Mensur Haliti
Foto: AP Photo/Andreea Alexandru
Tradicionalna igra Roma u Bukureštu
Copied

Umesto da podržavaju stvarne političke promene na lokalnom nivou, institucije Evropske unije finansiraju performanse: strogo kontrolisanu „industriju inkluzije Roma“

Evropska unija je usredsređena na spoljne pretnje demokratiji: dezinformacije, autoritarnost, mešanje stranih sila. Međutim, nastavlja da ignoriše veliku unutrašnju ranjivost – onu koju su antidemokratski akteri shvatili i koristili godinama – evidenciju Unije o inkluzivnosti i pravima manjina.

Romi, najveća evropska nacionalna manjina, i dalje se suočavaju sa sistematskom isključenošću. U Italiji preko 15.000 Roma živi u neregulisanom smeštaju, podložni prinudnoj deložaciji. U Slovačkoj, obrazovni sistem opisan kao sistem aparthejda, gura romsku decu ka siromaštvu. I Mađarska je upozorena na diskriminaciju Roma u svojim školama. U međuvremenu, istraživanje Agencije Evropske unije za osnovna prava (FRA) pokazalo je da se 2021. 33 odsto Roma osećalo diskriminisano zbog toga što su Romi kada su tražili posao.

Ovo isključenje nije samo moralno pogrešno; to je politički naivno.

Romski glasači

U zemljama poput Bugarske, Slovačke i Rumunije, ima milioni Roma glasača. Oni su mladi, rastu i spremni su da učestvuju u politici. Ali oni su stalno na meti kupovine glasova, digitalne manipulacije i sistemskog zanemarivanja. Na poslednjim izborima u Bugarskoj, skoro polovina udela DPS-Novi početak od 11,5 odsto glasova dolazi iz romske zajednice. Ova podrška je uglavnom dobijena prinudom i kupovinom glasova, iskorišćavanjem ekonomske ranjivosti Roma.

Sve vreme, stranke krajnje desnice u usponu usvajaju antiromsku retoriku kako bi polarizovale biračko telo i podstakle izlaznost. U Slovačkoj, ekstremno desničarske grupe okrivljuju romske zajednice za siromaštvo i zločin da bi izazvale strah u javnosti i mobilisale neromske glasače. Njihovi napadi, nikako jedinstveni, polarizuju biračko telo, odvlače pažnju od strukturalnih pitanja i stvaraju poligon za šire antidemokratske taktike – nešto što su evropske takozvane prodemokratske snage dozvolile da se desi.

U Rumuniji, ultranacionalisti poput Kelina Đorđeskua koriste antiromsko raspoloženje da unaprede svoje političke ciljeve. Prebacujući krivicu na romsku zajednicu, ovi akteri produbljuju društvene podele i narušavaju poverenje u demokratske institucije. Takva taktika ne samo da marginalizuje Rome, već i destabilizuje širi demokratski okvir nacije.

Podaci su jasni — i osuđujući

Neki bi ovo mogli nazvati deaktiviranjem Roma. Ali nije. To je strukturirano oduzimanje prava.

U Italiji je 96 odsto Roma izjavilo da će glasati. U Rumuniji 81 odsto. U Bugarskoj izlaznost pada na 52 odsto — ne zbog apatije, već zbog već postojećih barijera, zastrašivanja i manipulacije. Kada političke stranke stupe u kontakt sa romskim glasačima, njihova verovatnoća da će glasati se povećava za do 80 odsto, prema brojevima Romi za demokratiju. Ovo nije iznenađenje kada uzmemo u obzir da podrška Roma demokratskom upravljanju i institucionalnom učešću stalno nadmašuje podršku neromskih glasača.

Ipak, u većini zemalja, glavne stranke se retko angažuju – osim ako ne izvlače glasove prinudom. Romi nisu nedostižni. Ignorišu se – sve dok krajnja desnica ne pokuca.

Romi podstiču promene

Širom Evrope, romske organizacije rade ono što nacionalne institucije nisu uspele: brane izbore, obučavaju kandidate, grade građanske platforme i neguju poverenje u demokratski proces iz temelja.  Oni sprovode napore za zaštitu birača u visokorizičnim zajednicama, pokreću građanske inicijative predvođene Romima sa stvarnom odgovornošću, grade nezavisne medije za borbu protiv dezinformacija, pripremaju kredibilne romske kandidate —  ne figurativne ličnosti; i ulaganje u preduzetništvo, obrazovanje i kulturnu strategiju kao stubove političkog delovanja.

Rezultati su jasni. Napori Roma za demokratiju, da nadgledaju izborne procese u Bugarskoj doveli su do značajnog poboljšanja učešća Roma u glasanju u ciljnim opštinama. I na izborima u oktobru 2022. i u aprilu 2023. godine, pogođena područja su bila svedok većeg odziva birača među romskim glasačima u poređenju sa neciljanim područjima: 22 odsto i 36 odsto, respektivno, u poređenju sa 18 odsto i 22 odsto u neciljanim područjima.

Kampanje za osnaživanje birača i izborni integritet imale su slične efekte i drugde: u Slovačkoj, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Italiji, odziv Roma je povećan sa 15 na 25 odsto.

Lokalne organizacije koje predvode Romi u Severnoj Makedoniji obezbedile su transparentnost budžeta, pristup obrazovanju i pravično stanovanje kroz biračke blokove i kandidovanjem kandidata na opštinskim izborima. U Mađarskoj, lokalno izabrani romski odbornici uspeli su da preusmere resurse ka školama sa romskom većinom i infrastrukturi u segregiranim naseljima. U Bugarskoj, 50.000 evra ulaganja i tehničke podrške omogućilo je romskim gradonačelnicima i odbornicima da steknu preko 7,5 miliona evra za infrastrukturno i razvojno finansiranje za zajednice koje su u velikoj meri ugrožene. U Slovačkoj je 120.000 evra otključalo više od 15 miliona evra javnih fondova za opštine sa većinskim romskim stanovništvom—isporučeno putem pregovora, a ne zavisnosti.

Sve vreme, platforme poput Roma News (Romske vesti) izazivaju dezinformacije i pojačavaju glasove Roma. Ovo nije pokret u nastajanju. Već je u toku. Ali ona ostaje nefinansirana, isključena iz samih okvira dizajniranih da „zaštite evropsku demokratiju“. Problem nije spremnost Roma. To je odbijanje Evrope da se angažuje.

Zašto nam je potrebno strateško investiranje

Umesto da podržavaju stvarne političke promene na lokalnom nivou, institucije EU finansiraju performanse: strogo kontrolisanu „industriju inkluzije Roma“ — ekosistem koji proizvodi izveštaje, vodi dijaloge i jača narative koji potvrđuju rad institucija, dok se situacija na terenu pogoršava. On apsorbuje budžete bez političkog predstavljanja ili demokratske odgovornosti.

Za istinski reprezentativnu zajednicu EU, evropske nacije treba da ulažu u političku odgovornost Roma — u izbornu bezbednost, institucionalnu jednakost i demokratsku otpornost. Finansiranje treba usmeriti ka institucijama koje predvode Romi i koje su usidrene političke agencije na lokalnom nivou. Vlade takođe moraju da sprovedu striktno nezavisno praćenje u oblastima visokog rizika kako bi obuzdale kupovinu glasova i prinudu.

Takođe se zalažemo za širenje inicijativa poput Evropskog akcionog plana za demokratiju kako bi uključili prilagođene programe digitalne pismenosti i građanskog angažmana za marginalizovane grupe, osnažujući ih da prepoznaju manipulativne taktike i odupru se njima. Ono što je najvažnije, poštovanje vladavine prava i poštovanje manjinskih prava moraju biti preduslovi za finansiranje EU. Tek tada se Evropska unija može kredibilno približiti Evropskom demokratskom štitu i oduprieti se unutrašnjoj destabilizaciji.

Nijedan sistem nije otporan kada se sa 12 miliona njegovih ljudi upravlja bez predstavnika. I nijedna unija nije sigurna kada se isključenost normalizuje.

Autor je podpredsednik za Demokratiju i razvoj mreže u Fondaciji Romi za Evropu

Tagovi:

Položaj Roma u EU Romi Svetski dan Roma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Izvoz hrane

03.октобар 2025. K. S.

Nova nepoželjna supstanca u srpskoj hrani: Sušene kasije povučene iz Grčke

Od žice u njokama do kadmijuma u jagodama – samo od početka 2025. čak 23 upozorenja stigla su iz Evrope zbog nebezbedne hrane poreklom iz Srbije. Koju je „ozbiljno” štetnu susptancu pronašla grčka kontrola u srpskim kajsijama

Protest prosvetnih radnika ispred zgrade Vlade u oktobru

Prosveta

03.октобар 2025. Bojan Bednar

Kokot: Ministar „osvete“ Stanković postavlja direktore „sa dna kace“

„Čekajte, oni biraju direktore sa dna kace, a prosvetni radnici bi trebalo da ćute? To se neće desiti i to bi i ministar trebalo da zna”, kaže za „Vreme“ predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) Dušan Kokot

Otvaranje železničke deonice

03.октобар 2025. I.M.

Brza pruga Beograd – Subotica: 72 minuta putovanja, povratna karta 2.000 dinara

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić seo je u petak u voz za Suboticu. Tokom vožnje je najavio da će nova brza pruga Novi Sad – Subotica početi sa radom 8. oktobra, a vožnja od Beograda do Subotice trajaće svega nešto više od sat vremena

Flota za Gazu

03.октобар 2025. K. S.

Podrška za Ognjena: Protestna šetnja za studenta FLU koji je deo zaustavljene humanitarne flote

U znak solidarnosti sa studentom Fakulteta likovnih umetnosti Ognjenom Markovićem, koji je uhapšen na jednom od brodova flotile Sumud na putu ka Gazi, u Beogradu će u petak biti održana protestna šetnja

Vremenska prognoza

03.октобар 2025. Milica Srejić

Prvi sneg zavejao Kosovo, pojedina sela ostala bez struje

Na Kosovu je jutros zabeležen prvi sneg u sezoni, a deo planinskih sela i opština Gračanica ostao je bez struje. Put od Prištine do Podujeva ostaje prohodan, iako snežne padavine i jak vetar otežavaju kretanje

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure