img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sudbine preživelih iz Dubone i Malog Orašja

Sistem koji nije zakazao nastavlja da zakazuje

07. januar 2024, 07:45 J.G.
Foto: Veran Matić/Tanjug
Odavanje pošte ubijenima na mestu zločina
Copied

Držva je ranjene, preživele i porodice ubijenih masakra u Duboni i Malom Orašju ostavila na cedilu. Sistem je još jednom zakazao. Pomoć ovim ljudima stiže iz humanitarnih akcija pokrenutim na privatnu inicijativu

U danima dok se širom Srbije povodom julijanskog Božića puca, prangija, prazne šaržeri, nije loše podsetiti se strašnih posledica zloupotrebe vatrenog oružja. U zemlji koju su u prošloj godini snašla dva masovna ubistva počinjena vatrenim oružjem, iza ubica ostali su ne samo mrtvi, već i teško povređeni

Portal Nova.rs ovih dana izveštava o tome da su mnogi od njih i dalje teško pokretni, nepokretni ili čak još uvek na bolničkom lečenju. I sve ih, izgleda, maltretira Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO).

Foto: Ana Paunković/FoNet
Malo Orašje / Foto: Ana Paunković/FoNet

Jovan Ranković iz Dubone ima 21 godinu i po zanimanju je pekar. Jovan, međutim, svoj posao ne može da radi otkako je u masovnoj pucnjavi zadobio tešku povredu desne ruke. Posle osam meseci lečenja, Jovan ruku može da drži isključivo u savijenom položaju.

„Kada sam poslednji put išao na komisiju za produžetak bolovanja, pitao sam za rehabilitaciju u banji s obzirom na to da mi je skinuta šipka koju sam nosio skoro osam meseci. Međutim, rekli su mi da bi trebalo da imam obe ruke polomljene da bih mogao da idem u banju. Samo sam ih pogledao i ućutao“, rekao je Jovan za portal Nova.

Pomoć na privatnu inicijativu

Nemanja Ilić (20) iz Malog Orašja preživeo je pucnjavu, ali je ranjen sa pet metaka. Od 4. Maja kada je Uroš Blažić počinio masovni zločin, do danas, Nemanja je proveo oko 130 dana u bolnici. I sada je ili u bolnici ili na kućnom lečenju u specijalnom ortopedskom krevetu koji RFZO nije mogao da finansira, pa su sredstva preko društvene mreže X prikupljena na inicijativu pulmološkinje u penziji dr Slavice Plavšić.

„Kada su konkurisali za tuđu negu i pomoć, komisija je tražila da vidi momka i pored sve medicinske dokumentacije u koju su imali uvid. Roditelji su morali da pozovu sanitet koji je Nemanju odvezao do komisije da bi ga doktor video na minut“, istakla je ona na ovoj društvenoj mreži.

Dodala je i da je Miloš Jovanović (22) , takođe teško povređeni mladić iz Malog Orašja, o trošku RFZO mogao da dobije ortopedsko pomagalo koje bi zahtevalo „bušenje kosti“ da bi se fiksiralo, ali, nije.

„Srećom, tih dana je sprovedena humanitarna akcija na mreži X, pa je Miloš mogao da kupi ovaj humaniji i komforniji fiksator. To je samo delić onoga kako se ‘brižna’ država odnosi prema onima koji su najteže povređeni u masakru i zločinu koji je apsolutno mogao da se spreči“, navela je dr Plavšić.

Život sa 35.000 dinara

Andrijana Mitrović napunila je 18 godina pre mesec dana, 7. decembra, sedam meseci nakon što je dobila povrede jetre, slezine, noge… “Bila je zdrava devojka kojoj ništa nije falilo, a posle sto dana izašla je iz bolnice sa skoro 20 kilograma manje, bez jednog bubrega i žučne kese, sa teškom povredom jetre. Provela je kod kuće mesec dana nakon čega je ponovo primljena na hirurško odeljenje. Taj ponovni boravak u bolnici ju je jako slomio psihički i ponovo fizički“, navela njena sestra Aleksandra za portal Javni servis.

Andrijanina porodica živi od 35.000 dinara mesečno. Od države nisu dobili nikakvu pomoć, ni oni ni drugi koji su imali sreće da prežive. Valjda treba da se zadovolje time što su, eto, preživeli.

Hodočašće za ubijenog brata

Zbog  nedostatka stalne i adekvatne podrške i pomoći države porodicama ranjenih i ubijenih u Malom Orašju i Duboni, Jovan Mitrović je pokrenuo humanitranu akciju: u sećanje na svog ubijenog brata Petra Pecu Mitrovića trčao je do manastira Tumane i pozvao građane da doniraju sredstva za pomoć preživelima masakra.

To je učinio svestan teškog položaja u kojem se nalaze porodice ranjenih i visokih troškova lečenja, rehabilitacije i oporavka.

U ovoj humanitarnoj akciji prikupljeno je oko četiri i po miliona dinara za porodice ranjenih. Procenjuje se da je bilo preko hiljadu donatora, pisao je “Danas”.

Novčana pomoć prikupljena na privatnu inicijativu je samo privremeno rešenje iz nužde, jer je država, svim velikim rečima i obećanjima uprkos, potpuno zakazala.

Za to što porodice svih ovih mladih ljudi žive sa po nekoliko desetina hiljada dinara mesečno, a treba da pređu po sto kilometara dnevno samo da bi im u bolnicu odneli najnužnije – bog će im platiti. Jer ova zemlja sigurno neće, tako da samo u boga možemo da se uzdamo, verovali mi u njega ili ne. I dobre ljude koji hoće da pomognu.

Tagovi:

malo orašje dubona pomoć države Preživeli Masakr
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Škola Karađorđe u Saranovu

Obrušavanje plafona u školi

02.april 2026. K. S.

Hapšenja zbog škole u Saranovu: Petoro osumnjičenih za višemilionsku štetu budžeta

Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet

Rodno zasnovano onlajn nasilje

02.april 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Procurila baza sa podacima 5.000 pacijentkinja iz ginekološke klinike u Srbiji

Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država

Policija

Hronika

02.april 2026. I.M.

Bačene dve bombe na teretanu u Zemunu, intervenisao SAJ

Tokom noći nepoznata osoba bacila je dve bombe na jednu teretanu u Zemunu. Nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure