img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Savski kej: Građani ponovo sprečili rušenje kafića “Gusar”

13. фебруар 2024, 10:45 Sanja Zrnić
Foto: G.P.
Copied

Jutros oko 4.30h ponovo je pokušano rušenje kafića “Gusar”. Od kada je započeto uklanjanje splavova sa Savkog keja, gradske vlasti su u nekoliko navarata pokušale da ga sruše, međutim, nadležni dolaze bez naloga

Na Savskom keju jutros oko 4.30 sati oko 50 građana je ponovo stajalo ispred bagera koji je dovežen na nasip da uklonili kafić “Gusar”.

Zakupac ovog prostora Goran Pepić kaže za “Vreme” da je za policiju to što nemaju pravni osnov tehnička stvar, da su pozvani da udalje građane kako bi počelo rušenje, a sve ostalo ostaje da se rešava na sudu.

“Ovog puta je mnogo policijaca izašlo na teren, a ja sam najviše razgovara sa inspektorom koji ih je predvodio i gradskom sektretarkom Sonjom Božović. Sad nisu fizički postupali prema nama, a sledeći put šta će biti videćemo”, kaže Pepić.

Gradske vlasti pokušale su prethodno u petak 2. februara da uklone kafić „Gusar“. Nadležni međutim ni tada nisu imali nalog za rušenje. 

Rušenje “Gusara sprečili su građani koji su zaustavili bager.

Pepić je tom prilikom za “Vreme” objasnio da je problem što “Gusar” i nije plutajući objekat, a deo koji je bio na vodi je već uklonjen.

“Prvi put je rušenje trebalo da se dogodi u oktobru prošle godine i tada su pokupili deo koji smo imali na vodi. Firma MIP Grading koja je dobila na tenderu pravo da uklanja splavove je uklonila deo sa vode”, kaže Pepić.

Nakon prvog pokušaja rušenja više od 1500 ljudi je potpisalo peticiju da „Gusar“ ostane na Savskom keju.

Do sledećeg pokušaja rušenja „Gusara“, odnosno dela sa šankom koji se vodi kao sojenica ili objekat na skelama, uklonjeno je oko 40 obližnjih splavova. Vlasnici kažu – „protivpravno“.

Podsetimo, tokom uklanjanja prvog splava na Savskom keju je pukla dizalica. Iz udruženja građana Savski kej su tada apelovali na nadležne da ne sprovode uklanjanje na nestručan nalčin, pre svega zbog zaštite reke i bezbednosti nasipa.

Jedan od vlasnika splavova kaže za “Vreme” da je zbog načina na koji je uklonjen prvi splav sa Savskog keja je pokrenut i postupak u Višem javnom tužilaštvu.

„Blanko“ nalog za rušenje

Pepić dodaje da su isnpektori 2. februara, nakon nekoliko sati, doneli nalog za rušenje koji je zapravo bio blanko.

“Ima potpis i pečat, ali na njemu ne stoji ime vlasnika ni ime objekta. Mi smo onda stali ispred bagera koji je upaljen stajao nad nadstrešnicom. I policija je bila na terenu, ali mislim da nisu reagovali jer nalog nije ispravan”, priča Pepić za “Vreme”.

Interesantno je, kaže kroz smeh, da svi radnici iz gradskih službi piju kafu kod nas u „Gusaru“.

“Narod stvarno želi ovo mesto. Prvi put kad su najavili rušenje došlo je 300 ljudi sa preko 40 dece da brane ‘Gusara’. U petak je ispred bagera stajala žena čija su dva sina odrasla ovde na ‘Gusaru’, na kome je ona popila prvo piće sa društvom. Ti ne možeš ljude da nateraš da dođu da brane nečije poslovne interese”, kaže Pepić.

U hladu žalosne vrbe

„Gusar“ se 40 godina nalazi u hladu jedne žalosne vrbe.

“Kod nas deca iz kraja slave rođendane, dolaze nam ljudi od 80 godina zbog muzike koju puštamo, zahvaljuju nam se što ih vraćamo u mladost. Ubacimo i narodnjake, kombinjujemo Džeja sa Carl Cox-om, Mocarta, Pavarotija… Struktura gostiju nam je takva da se ja nekada pitam da li sam dostojan njihove podrške”, kaže Pepić.

Objasnio je i da se neplutajući deo „Gusara“ vodi kao poseban objekat čiji vlasnik, Nemanja Radić, godišnje plaća porez za prostor od otprilike 70 kvadrata, što je zavedeno i u katastru.

“Radić je nasledio ovaj objekat od svog oca Borisa Radića”, kaže Pepić.

Ukazuje i na to da ako postoji ovakva reakcija naroda, bilo bi realno, da neko razmisli o tome da se „Gusaru“ dozvoli da ostane na ovom delu šetališta.

“Ako su problem otpadne vode, ajde da vidimo koji je to model. Svi splavovi koji su prošli licitaciju će morati da imaju novo ekološko rešenje za otpadne vode. Pa napravićemo rešenje i za ‘Gusar’”, zaključuje Pepić.

Zašto je „Gusar“ za mnoge važno mesto

Kafić „Gusar“ je kultno novobeogradsko mesto. Za mnoge stanare blokova je bilo uvod u noćni život, mesto prvih poljubaca pa čak i sudbinskih poznanstava koja su prerasla u brakove.

“Gusar” je za mnoge bio neka vrsta „Akademije“ u bloku: tu su ranije bile dobre svirke, muzika. Bilo je to mesto za ‘piće pre grada’, ali i za ‘piće posle grada’. Prethodni vlasnici bili su povezani sa muzičkim svetom. Moglo je tako da se desi da jedne zimske večeri u nedelju iz čista mira dođe da svira Marko Luis. Ili da poznati DJ-evi puštaju muziku. Bilo je takvih događaja, sećaju se ljudi.

Zato su mnogi vezani za ovaj lokal koji već ima neku tradiciju. Trenutno tu kao kelner radi dečko čiji je otac takođe tu radio isti posao”, kaže jedan od vernih gostiju.

On dodaje da su u moru fensi splavova sa naduvanim cenama, cene u “Gusaru“ uvek bile pristupačne.

“Tu dolaze ljudi sa decom i psima. Ekipa je šarenolika, ali urbana. Mada su se stvari dosta promenile, ‘Gusar’ je postao institucija u Bloku 70. Ima tu sada i nekog inata kod meštana, tipa: sve ste nam uzeli, e ovo vala nećete. Ova ‘urbana priča’ je na tom mestu nastala bukvalno ‘ni iz čega’”, kaže novobeograđanin koji je odrastao u blokovima.

Tagovi:

Gusar savski kej Splavovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure