img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Video igre

„Pucačina iz prvog lica“: Basnoslovna zarada i izazivanje zavisnosti

23. jul 2024, 12:45 B. B.
Foto: Pixabay/ianvanderlinde
Copied

Video igre rade po principu lučenja dopamina i seratonina koji izazivaju zavisnot, kaže za „Vreme“ klinički psiholog i psihoterapeut Marija Manojlović. Dobit gejming industrije vrtoglavo raste iz godine u godinu

Industrija video igara beleži vrtoglavi rast prihoda, pa se očekuje da će se u narednih pet godina globalni prihodi te industrije povećati za više od 50 odsto.

Analize predviđaju da će globalni prihod od video igara porasti sa 199 milijardi dolara u 2022. na 307 milijardi dolara do 2027. godine.

Taj rast je vođen angažmanom brojnih mladih igrača, posebno onih između 13 i 17 godina, koji provode oko 40 odsto više vremena u igrama nego na drugim medijima, piše Nova ekonomija.

Dopamin, serotonin i mnogo klikova

Šta je toliko zavodljivo u video igrama, koliko one mogu da pomognu mladima i u čemu su eventualne opasnosti zbog dugotrajnog igranja video igara za „Vreme“ objašnjava klinički psiholog i psihoterapeut Marija Manojlović.

Ona kaže da se video igre prave tako da uvek postoje nivoi i da igrače uvek čeka neka nagrada kada ih savladaju.

„Video igre rade po principu lučenja dopamina i seratonina, što je bazični mehanizam koji postoji i kod jednostavnijih organizama, zbog čega i postoji zavisnost od igranja video igara“, kaže Manojlović.

Ona ukazuje da su prvi nivoi u igrama najlakši i da su u njima nagrade česte, što podstiče igrače da igraju sve više, jer se osećaju dobro zbog napretka koji su postigli, a da igra zatim postaje sve teža i zahtevnija.

„Nagrađivanje u igrama nije proporcionalno naporu koji se ulaže, jer su na početku igrači nagrađeni za mali napor, što je dodatna stimulacija, ali se situacija menja kako se nivoi usložnjavaju“, kaže Manojlović.

Polazna osnova za vežbanje socijalnih veština

Ona pretpostavlja da bi kod introvertnih osoba igranje video igara moglo da pomogne da uspostave kvalitetnije društvene kontakte, jer je njima teško da se uživo izlože socijalnoj proceni.

„Kod introvertnih i socijalno anksioznih osoba kontakt koji bi bio ‘skriven’ olakšao bi povezivanje sa drugima, ali ako kontakt ostane samo na tom nivou tu nema značajnog napretka. Ovo bi mogla da bude polazna osnova da oni vežbaju svoje socijalne veštine, međutim, ako kontakti ostanu na tom nivou, to je onda medveđa usluga, jer osoba ima utisak da ima kvalitetne socijalne kontakte, a zapravo ih nema“, smatra Manojlović.

Upitana da li igranje igara i uspesi ostvareni u njima mogu da osnaže samopouzdanje, Manojlović kaže da je zdravo ukoliko je osoba svesna svog uspeha, ali i činjenice da je uspeh u video igri – specifičan uspeh, samo u toj igri.

Dodaje da takva osoba ima samopouzdanja u smislu toga da dobro igra neku igru, ali da je istovremeno svesna da mimo toga postoje i druge stvari.

„Osećaj da smo u nečemu dobri nas podstiče i motiviše da budemo još i bolji, ali ukoliko zanemarimo sve druge aspekte života, kao što su školsko postignuće i funkcionisanje u vršnjačkoj grupi ovo će povratno negativno uticati na naše samopouzdanje“, kaže Manojlović.

Koristi od video igara

Ona ističe da video igre mogu da budu i korisne, ako se u njima, na primer, od igrača zahteva da naprave nekakvu strategiju, ali ne i ako su u pitanju igre koje zahtevaju vrlo malo mentalnog angažmana, a više sreće.

„Ako je neko dobar u igri, važno je da sagleda u čemu je uspešan, da li je reč o vizuelno-motornoj koordinaciji, perceptivnoj organizaciji ili pravljenju stretegije. Svoje kvalitete onda može iskuristiti i u drugim aspektima života, na primer u školovanju ili budućem izboru profesije. Ali, ako ne zna u čemu je dobar, već samo teži obaranju skora u pojedinačnoj igri, dolazi do zatvaranja u neku vrstu začaranog kruga. Time se smanjuju šanse da se razviju bilo koje druge veštine“, kaže Manojlović.

Pošto se često može čuti da kod dece igranje takozvanih „pucačina iz prvog lica“ može dovesti do toga da ona postanu agresivna u realnom svetu, Manojlović ukazuje da su po tom pitanju istraživanja kontradiktorna, odnosno da neki smatraju da i inače agresivnija deca biraju da igraju takve igre, dok drugi tvrde da su deca nasilna baš zato što igraju takve igre.

Ona preporučuje roditeljima dece koja igraju „pucačine iz prvog lica“ da ih pitaju šta ih motiviše da igraju takve igre, šta im se u njima sviđa i zbog čega ih igraju, šta im je u takvim igrama značajno i uzbudljivo.

Manojlović kaže da bi roditelji, ukoliko su odgovori dece smisleni, trebalo da vide da li bi detetu mogli da ponude još nekakav drugačiji sadržaj.

Masovna konzumacija

Ona naglašava da se roditelji često žale da im deca mnogo igraju video igre, ali da im istovremeno ne nude ništa drugo, nikakav drugačiji sadržaj i ističe da je, ako roditelji ne žele da im deca mnogo vremena provede u igranju video igara, potrebno da im pomognu da osmisle svoje vreme.

Dodaje je da se od većine adolescenata može čuti da igraju neku igru jer je igraju i mnogi njihovi vršnjaci.

„To je onda pitanje masovne konzumacije i pitanje zbog čega postoji toliko igara sa pucanjem, a nema igara koje su zasnovane na spašavanju ili humanitarnom radu“, kaže Manojlović. „Pitanje je zašto, na primer, nije promovisana igra u kojoj je protagonista član neke humanitarne organizacije sa ciljem da pomaže drugima“.

Tagovi:

bolesti zavisnosti Ekonomija Industrija video igara video igre
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Palata Albanija

Nekretnine

25.oktobar 2025. K. S.

Prodaje se deo Palate Albanija: Cena kvadrata kao na Banovom brdu

Prodaje se deo zgrade Palate Albanija u centru Beograda, a sedam spratova prvog oblakodera prestonice oglašeno je po ceni od 10 miliona evra, odnosno oko 3.000 evra po kvadratu

Zborovi

25.oktobar 2025. K. S.

Na rubu građanskih protesta: Delovanje zbora kvir zajednice

Po ugledu na studentski pokret i građanske zborove, nedavno je formiran i zbor kvir zajednice. Koji je značaj ovakvog zbora

Navijači na utakmici Partizana i Pariza

Košarka

25.oktobar 2025. Nemanja Rujević

„Idite u Ćacilend“: Kako su grobari ustali protiv 120 lojalista

Mučna utakmica Partizana na kojoj su lojalisti tukli navijače zbog podrške studentima, a onda čuli šta narod misli o tome

Sajam knjiga

24.oktobar 2025. N. M.

Sajam knjiga otišao korak dalje: 1. novembra nudi besplatan ulaz i igricu

Iako je Sajam knjiga odbio da 1. novembra zatvori vrata u sećanje na žrtve pada nadstrešnice, organizatori su osmislili neadekvatan način da se sete godišnjice - porodicama nastradalih nude deo od karata

Raul Gallego Abellan na snimanju filma sa dve studentkinje

Intervju

24.oktobar 2025. Katarina Stevanović

Španski novinar za „Vreme”: Zašto sam snimio film o protestima u Srbiji

„Mladi u Evropi okreću se populizmu. Ali ne svuda.” Tako počinje film španskog novinara Raula Galjega Abeljana, koji je u Srbiji pronašao ono što u ostatku Evrope nestaje - veru mladih u demokratiju i promene

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure