img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Praznici

Praznični dani u Srbiji: Da li odmaramo više od komšija u regionu

22. април 2024, 13:10 Tijana Stanić
Neradni dani u Srbiji: Ove godine mini-odmor za Prvi maj i Uskrs Foto Tanjug/ Nenad Mihajlović
Neradni dani u Srbiji: Ove godine mini-odmor za Prvi maj i Uskrs
Copied

Ove godine su se Prvi maj i Uskrs spojili pa građani Srbije imaju šest uzastopnih neradnih dana. Koliko zapravo neradnih dana imamo i da li praznujemo više nego komšije u regionu

„Nova godina, 8. mart, 1. maj, 4. juni, 28. novembar pa sad još njegov rođendan. Pa vi deco stvarno morate da propadnete. Japanci imaju jedan jedini praznik pa i tada rade“, čuvena je rečenica iz kultnog filma „Tesna koža“. Naravno – drugačije je vreme došlo, neke od ovih praznika odavno su zamenili neki drugi, ali suština ostaje ista.

Ove godine je situacija posebno zanimljiva jer su se Međunarodni praznik rada i jedan od najvećih hrišćanskih praznika udružili i obezbedili svojevrstan mini-odmor od šest neradnih dana u nizu. Jedni će ga iskoristiti za putovanja, drugi će ga provesti u društvu porodice, a treći će ga možda provesti u pripremama za Đurđevdan, pošto se i on ove godine poklapa sa drugim danom pravoslavnog Uskrsa. No, kada sve uzmemo u obzir, pitamo se – da li su svi ovi neradni dani zaista neophodni i koliko državljani Srbije praznuju u odnosu na druge Evropljane?

Ovo pitanje smo postavili i čitaocima našeg njuzletera „Međuvreme“, a 70 odsto ispitanika je reklo da ti dani iduće sedmice treba da budu neradni, dok 30 odsto smatra da previše praznujemo.

Ove godine 12 neradnih dana

Građani Srbije ove godine imaju najmanje 12 neradnih dana. Tu su, pre svega, 1, 2. i 7. januar. Nekima je i drugi dan pravoslavnog Božića bio neradan, jer je prethodno Vlada Srbije usvojila zaključak kojim preporučuje poslodavcima u Srbiji da zaposlenima omoguće da ne rade na drugi dan Božića, 8. januara, a „na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića“.

U praksi ovo znači da je svaki poslodavac mogao sam da odluči da li će svojim zaposlenima dati slobodan dan 8. januara, ali je Vlada Srbije preporučila poslodavcima i da „zaposlenima koji 8. januara 2024. godine rade, obezbede prava koja pripadaju zaposlenom za rad na dan praznika koji je neradan dan“. U prevodu, da se zaposlenima koji rade na taj dan isplati uvećana dnevnica.

Nakon praznika u januaru, prvi naredni neradni dani bili su u februaru povodom Dana državnosti 15. i 16. februara. Sledeći su predstojeći neradni dani koje garantuje Praznik rada, odnosno 1. i 2. maj, a odmah zatim i uskršnji praznici za pravoslavne vernike od 3. do 6. maja.

U drugom delu godine, ne računajući praznike početkom maja, samo je Dan primirja u Prvom svetskom ratu 11. novembra neradni dan.

Verski praznici za pripadnike drugih veroispovesti

Pravoslavni hrišćani imaju pravo na neradni dan za datum kada proslavljaju slavu, a za pripadnike drugih veroispovesti predviđeni su drugi neradni dani kako bi obeležili svoje verske praznike. Katolici su uskršnje praznike obeležili neradno od 29. marta do 1. aprila.

Neradni dan bio je i prvi dan Ramazanskog bajrama za pripadnike islamske zajednice, 10. aprila, a slobodan dan za islamsku zajednicu biće i prvi dan Kurbanskog bajrama, 16. juna.

Za pripradnike jevrejske zajednice slobodan je 12. oktobar, kada se obeležava Jom Kipur.

Za katolike i pripadnike drugih hrišćanskih verskih zajednica, prvog dana Božića, u sredu 25. decembra, takođe se neće raditi.

Slobodni dani u regionu

U Bosni i Hercegovini postoje 22 neradna dana, u koja ulaze praznici za sve veroispovesti. Na primer, za hrišćane pravoslavne i katoličke vere ove godine je predviđeno 11 neradnih dana, a za pripadnike muslimanske vere taj broj se kreće od 10 do 12, zbog toga što se islamski praznici računaju po lunarnom kalendaru. Takođe, državni praznici se razlikuju između entiteta, pa se u Federaciji BiH, na primer, kao Dan državnosti obeležava 25. novembar. U Republici Srpskoj se Dan državnosti obeležava 9. janura.

U Crnoj Gori je ukupno 21 dan određen da bude slobodan. Naravno, pripadnici različitih verskih zajednica praznuju različitim danima. Na primer, pravoslavni hrišćani ove godine imaju 15 neradnih dana.

Hrvatska ima 14 neradnih dana za sve građane a dobija se uz to i po jedan slobodan dan za verske praznike.

U Makedoniji svi građani mogu da računaju na 11 slobodnih dana za praznike. A pored toga verske zajednice imaju pravo na slobodne dane za svoje praznike. Tako na primer pravoslavci pored dana za Božić i Uskrs, imaju pravo na slobodne dane za Bogojavljenje i Uspenje Presvete Bogorodice.

Slovenija ima 15 neradnih dana a među njima je i praznik poput Velike Gospojine, koji se slavi 15. avgusta.

Dakle, da li Srbi previše praznuju? Na osnovu brojki iz komšiluka, rekli bismo – ne. Zapravo, stanovnici Srbije su u donjem delu tabele. Više od građana Srbije praznuju stanovnici Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. Sličan broj neradnih dana imaju građani Bosne i Hercegovine i Makedonije. Međutim, sveobuhvatno gledano, razlika u broju prazničnih dana u državama u regionu, vrlo je mala.

A šta je sa Japancima?

Inače, najviše prazničnih dana u svetu imaju Kambodža (28) i Šri Lanka (25). A kada već govorimo o Aziji, šta je sa čuvenim Japancima iz „Tesne kože“? Da li oni zaista imaju jedan državni praznik – na koji takođe rade?

Ako je to bio slučaj u vreme kada je snimljen kultni film – više nije. Stanovnici Japana u 2024. imaju 16 prazničnih dana, četiri više od građana Srbije.

Tagovi:

državni praznici neradni dan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Školstvo

09.октобар 2025. Katarina Stevanović

Peta beogradska gimnazija: Ne prestaju pritisci na učenike i roditelje

Učenici jednog odeljenja Pete beogradske gimnazije našli su se pod pritiskom nakon što su izrazili nezadovoljstvo novim nastavnikom matematike. Slučaj je izazvao reakcije stručne javnosti, roditelja i Zaštitnika građana, koji sada ispituje postupke uprave škole

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure