img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Akušersko nasilje

Poverenica: Imamo lošu komunikaciju sa ženama u porodilištima

06. фебруар 2024, 14:04 M.S./RTS
Foto: Marija Janković
Copied

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković kaže da mora da postoji kontinuirana edukacija lekara, da postoje jasne procedure i protokoli. “Ne treba pratnja da vas štiti od sistema, već da vam bude podrška”, poručuje Janković

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izjavila je za RTS da priprema preporuku i inicijativu koja se odnosi na problem nesavesnog postupanja u porodilištima, ali i inicijativu koja se odnosi na Zakon o hitnoj pomoći.

Navela je da je loša komunikacija sa ženom u porodilištu zbog koje žena oseća da joj se krše ljudska prava, a pogotovo se to događa sa manjinskim grupama.

“Romkinje su suočene sa apsolutno neprihvatljivim govorom“, rekla je poverenica.

Ističe da postoje sistemi kazni i protokoli, ali da je potrebna kontinuirana edukacija i evaluacija mera.

“Potrebno je da imamo jasne procedure i protokole, od radnika na prijemu pa do lekara. U redu je da nemaju isto ushićenje kao mi i naša porodica, ali niko nema pravo da nam vređa ljudsko dostojanstvo, a do toga dolazi kada niste dovoljno edukovani u tom pogledu i ta edukacija ne mora da optereti inače već opterećene lekare. To može biti kroz jačanje timova, u toku radnog vremena“, kaže poverenica.

Reč je i o preporukama koje se odnose na jačanje kapaciteta, i prostorne i ljudske u ginekološko-akušerskim klinikama.

„Ministarstvu zdravlja je stigla inicijativa vidimo i najavu da postoji spremnost da se prihvati, da se ženama omogući pratnja, podrška člana porodice, onoga koga žena izabere ukoliko želi. To se ne sme pretvoriti u nekakvu kontrolu, da ćete se na taj način osigurati, da ćete ‘dobro proći’, već je to samo podrška. Ne treba pratnja da vas štiti od sistema, već da vam bude podrška“, istakla je Brankica Janković.

Akušersko nasilje je sistemski problem

Sredinom januara Marica Mihajlović, porodilja iz Sremske Mitrovice bila je žrtva akušerskog nasilja zbog čega je izgubila dete na porođaju. Dan nakon toga “Ženska solidarnost” je organizovala protest u znak podrške, ali i sa konkretnim zahtevima koje su uputile nadležnim institucijama.

I zaštitnik građana Zoran Pašalić je pozvao sve žene koje su se tokom poslednjih šest meseci suočile sa neadekvatnim lekarskim pristupom tokom porođaja da se obrate toj instituciji, kako bi se stvorili uslovi za utvrđivanje odgovornosti za svako nesavesno postupanja prema porodiljama u ginekološko-akušerskim zdravstvenim ustanovama.

U Srbiji se od ovog slučaja sve češće čuju ispovesti žena koje su preživele nasilje.

Žene su osnažene da ne trpe nasilje, da se polako oslobađaju straha i počinju o tome da govore, rekla je ranije za „Vreme“ pravnica Jelena Stanković, jedna od autorki izveštaja o akušerskom nasilju iz 2022. godine.

Zaključak izveštaja „Tretman žena u ginekološko-akušerskim ustanovama” je, između ostalog, da je akušersko nasilje postalo ozbiljan sistemski i gorući problem države Srbije.

Nesavesno lečenje i u privatnim klinikama

Međutim, da problem nije samo u državnim ustanovama govori i ispovest Beograđanke Tine Plemić koja je otišla u septembru 2020. na kontrolu nakon carskog reza u privatnu kliniku “011 Medical Team”.

Kako je ispričala za “Vreme”, nju je primio doktor Boris Vraneš, jer je njen postupajući lekar bio na godišnjem odmoru: “Kada sam došla, dr Vraneš je uočio manji koagulum u materici, te mi zakazao kontrolu za 23. septembar. Na toj kontroli rekao mi je da momentalno treba da se uradi intervencija vakuum uterusa kako bi odstranio izuzetno mali koagulum od 16 mm, predstavljajući to kao trivijalni zahvat, ali nužan.”

Tina Plemić dalje govori da je “intervencija bila užasno bolna. Od bola su mi se prsti na rukama ukočili, vrisnula sam, na šta mi je dr Boris Vraneš rekao da sam svilena, a potom i mom suprugu da sam razmažena. Kasnije sam saznala da je taj trenutak izuzetnog bola verovatno momenat kada mi je pukla materica”.

U prostorijama klinike krvarila je četiri sata, dok je pored nje bio suprug. Kada je shvatila da je vrag odneo šalu i da ipak nije reč o običnom “čišćenju materice”, glavna sestra im je savetovala da odu u GAK Višegradska: “Kasnije smo saznali da u ustanovi nisu postojali uslovi za adekvatnu reanimaciju u takvom stanju, kao što su nadoknada krvi, faktora koagulacije, laboratorijske dijagnostike, monitoringa, operativnog lečenja… Nisu organizovali sanitetsko vozilo kako nalaže lekarski protokol u takvim situacijama, već su me pustili sa suprugom privatnim automobilom sa braunilom u ruci, dok sam obilno krvarila.”

Kako je “Vreme” ranije pisalo žene u Srbiji su već 50 godina žrtve akušerskog nasilja u porodilištima. Do danas se nije mnogo toga menjalo, osim tržišta, pa u privatnoj bolnici porodilja plaća nekoliko hiljada evra da niko ne viče na nju. A ni to nije garancija.

Tagovi:

Akušersko nasilje Brankica Janković Porodilišta Poverenik za zaštitu ravnopravnosti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure