img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vršnjačko nasilje

Porast maloletničkog nasilja: „Deca su preplavljena agresivnim sadržajima”

26. septembar 2024, 14:28 Mila Jovanović
Foto:Mikhail Nilov/Pexels
Ilustracija
Copied

Nasilje u osnovnim i srednjim školama više, nažalost, nije novina. Tolerancija nasilja, kao i nedostatak svesti o tome šta sve podrazumeva nasilno ponašanje, glavni su razlog zašto mladi danas žmure na vršnjačko nasilje, kaže psihološkinja Ana Mirković

U proteklih nedelju dana, desila su se čak dva slučaja vršnjačkog nasilja u osnovnim školama.

U jednoj školi u Vranju, zavladao je trend novog krajnje bizarnog „izazova“ među starijim osnovcima, koji je zabrinuo prosvetare kada su saznali o čemu se radi, piše vranjski portal VOM.

Reč je o izazovu u kojem eca postavljaju izazove (zadatke) jedni drugima da osmisle po pet najvećih uvreda za svoje školske drugove, pet najgroznijih epiteta za nekog učenika iz odeljenja. Onda se okupe i počne vređanje.

Škola je već preduzela mere, prema nekim informacijama postoji mogućnost da se bizarni trend širi i u drugim školama, pa se apeluje na roditelje starijih osnovaca, naročito završnih razreda da porazgovaraju sa decom na ovu temu.

Tri devojčice tukle četvrtu ispred škole

U Pančevu se 18. septembra dogodio slučaj novi maloletničkog nasilja u Srbiji. Slučaj ispituje policija, na osnovu snimka sa društvenih mreža na kom se vidi kako tri devojčice, najverovatnije srednjoškolke, tuku četvrtu devojčicu.

Ovaj slučaj nasilja se, kako nam je rečeno u PU Pančevo, dogodio u Ulici braće Jovanovića gde se nalaze tri škole – jedna osnovna i dve srednje.

Iz Tehničke škole „23. maj“ za tabloid „Blic“ je potvrđeno da se incident dogodio ispred zgrade te škole i da su „samo neke od devojčica na snimku učenice te škole“.

Iz pančevačke policije naveli su da su snimak videli na društvenim mrežama, „ali da nije bilo prijave ni sa jedne strane“.

Deca su preplavljena agresijom

U razgovoru za „Vreme”, psihološkinja Ana Mirković, kaže da iz dugogodišnjeg iskustva rada sa decom vidi kako su mladi sve skloniji agresivnom ponašanju.

„Smatram da je agresija među mladima sve veća. Veliku ulogu u tome igraju i digitalni mediji, kao i samo okruženje deteta. Slučajevi maloletničkog nasilja se prijavljuju mnogo češće nego u vreme kada je moja generacija odrastala”, kaže Mirković.

Medijski sadržaji puni nasilja, uvredljive poruke na društvenim mrežama, govora mržnje, pa i snimci fizičkog nasilja, sadržaj su,koji današnja omladina upija kao sunđer.

So na ranu je to što, kako kaže Mirković, nema adekvatnih kaznenih mera za nasilničko ponašanje.

„Morala i etike nema onoliko koliko ima agresije u društvu. Deca smatraju prihvatljivim da konflikte rešavaju nasilno. Nedavno mi se obratila tinejdžerka koju su drugari izbacili iz svih grupa i počeli da je ignorišu”, objašnjava naša sagovornica.

Deca ne umeju da prepoznaju nasilje

Dodaje da u kulturi koja obiluje nasiljem, ovakvo ponašanje prođe neprimećeno, pa mnogi mladi i ne shvataju da su žrtve nekog oblika nasilja, ili to poriču.

„Kada pitam decu sa kojom radim da li su doživeli neki oblik digitalnog nasilja, kažu ne. Ali, ako pitam jesu li dobijali uvredljive poruke od vršnjaka, da li su ih nekada izbacivali iz grupa na društvenim mrežama, odgovore pozitivno”, priča Mirković.

Zbog preplavljenosti agreisvnim sadržajima, došlo je do, kako kaže Mirković, ne samo normalizacije, već i ignorisanja nasilja među adolescentima i decom.

Tužna statistika

U međuvremenu, stigli su poražavajući rezultati istraživanja koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije.

Prema “Alternativnom izveštaju o položaju i potrebama mladih u Republici Srbiji”, čak 51,9 odsto omladine u Srbiji smatra da nasilje može biti opravdano. Reč je o porastu takvog stava od čak 10 procenata u odnosu na prošlu godinu.

„Imali smo još jedno pitanje u upitniku – u kojim situacijama bi oni opravdavali nasilje i najpopularniji odgovor, sa 55 procenta, da se misli na nasilje nad počiniocima najtežih krivičnih dela, na drugom mestu je to onda kada policija odnosno država ne radi svoj posao, sa nekih 25 procenata“, rekla je za RTS Milena Pejić iz KOMS-a.

S druge strane, procenat mladih izloženih fizičkom nasilju značajno je opao u odnosu na 2023. godinu – sa 49 na 21 odsto. Manje je i verbalnog nasilja.

Smanjenje ovog procenta, ipak, ne sluti na dobro. Stopa nasilja se nije smanjila, već se nasilje sada “preselilo” u digitalni prostor.

Broj mladih koji su bili izloženi digitalnom nasilju povećan je sa 47 na 50 odsto, pokazuje istraživanje.

Kao ključne uzroke nasilja, mladi koji su učestvovali u istraživanju navode: porodične odnose, lošu kaznenu politiku i pad društvenih vrednosti u zemlji.

Tagovi:

KOMS Digitalno nasilje Vršnjačko nasilje Deca i duštvene mreže
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Škola Karađorđe u Saranovu

Obrušavanje plafona u školi

02.april 2026. K. S.

Hapšenja zbog škole u Saranovu: Petoro osumnjičenih za višemilionsku štetu budžeta

Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet

Rodno zasnovano onlajn nasilje

02.april 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Procurila baza sa podacima 5.000 pacijentkinja iz ginekološke klinike u Srbiji

Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država

Policija

Hronika

02.april 2026. I.M.

Bačene dve bombe na teretanu u Zemunu, intervenisao SAJ

Tokom noći nepoznata osoba bacila je dve bombe na jednu teretanu u Zemunu. Nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure