img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakon o strancima

Paradoks: Izbeglice mogu dobiti stalno nastanjenje u Srbiji, ali šta je sa putnim ispravama?

13. april 2024, 07:45 Anđela Šemić
Foto: Ap photo
Izbeglice iz Ukrajine
Copied

Nedugo nakon početka primene novih odredbi Zakona o strancima, Ministarstvo unutrašnjih poslova je odobrilo prvo stalno nastanjenje izbeglici iz Burundija. Po drugom pravilniku, izdata je prva srpska putna isprava izbeglici iz Kazahstana. Ali je nejasno da li se na izbeglice koje se stalno nastane uopšte primenjuje pravilnik prema kojem mogu da traže putne isprave

U junu prošle godine usvojene su izmene Zakona o strancima. Izmenama je posle mnogo godina omogućeno da izbeglice koje u Srbiji borave neprekidno duže od tri godine pristupe stalnom nastanjenju.

Ovoj kategoriji stranaca odobreni su blaži uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja u Srbiji u poređenju sa drugim strancima što je, uzimajući u obzir njihove specifične okolnosti, značajna pogodnost. Nove odredbe Zakona počele su da se primenjuju 1. februara ove godine.

Istog dana, otpočela je i primena Pravilnika o putnim ispravama za izbeglice. Pravilnik detaljno propisuje veličinu, dizajn, materijal i druge karakteristike dokumenata, popunjavajući prazninu koja je prethodno sprečavala njihovo izdavanje.

Time je konačno omogućeno izbeglicama da dobiju putne isprave, što je pravo koje im je garantovano još od ustanovljavanja sistema azila u Srbiji na papiru, ali nije bilo primenljivo u praksi.

Novine predstavljaju korak napred u tretmanu izbeglica. Dok je stalno nastanjenje korak ka naturalizaciji izbeglica i omogućava im dugoročnu sigurnost, putna isprava za izbeglice neodvojivo je povezana sa ostvarivanjem slobode kretanja.

Na prvi pogled, moglo bi se zaključiti da se novine dopunjuju, podstičući integraciju ovih osoba. Međutim, uzimajući u obzir pravni okvir, ostaje nejasno kako će se ove novine primenjivati u praksi.

S obzirom na to da su stalno nastanjenje i pravo na putnu ispravu regulisani različitim zakonima, postavlja se pitanje: da li dobijanje statusa „stranca sa stalnim nastanjenjem“ implicira gubitak prava izbeglica na putnu ispravu?

Pravni okvir i izazovi u praksi

Pristup stalnom nastanjenju za osobe koje su prinuđene da traže utočište daleko od svojih domovina nosi sa sobom različite pogodnosti. Jedna od glavnih jeste mogućnost naturalizacije, odnosno sticanja državljanstva Republike Srbije.

Time, stalno nastanjenje ne samo da omogućava izbeglicama pravnu stabilnost, već im pruža i priliku da postanu punopravni članovi društva, sa svim pravima i obavezama koje to podrazumeva. Sticanje državljanstva može značiti povoljniji pristup tržištu rada, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

Sa druge strane, prelazak na stalno nastanjenje za izbeglice može proizvesti i određene prepreke. Naturalizacija, iako je pravo predviđeno za izbeglice, nije garantovana samo ostvarivanjem stalnog boravka.

Postupak sticanja državljanstva je složen i podložan ispunjenju niza dodatnih uslova. Ovaj proces tako može biti dugotrajan, ostavljajući izbeglice u neizvesnosti u pogledu njihove budućnosti.

Osim što ne vodi nužno sticanju državljanstva, prelazak na stalni boravak potencijalno može umanjiti pristup pravima i slobodama garantovanim izbeglicama, uključujući i pravo na putne isprave, a upravo zbog zakona kojim se uređuju boravak stranaca i boravak po osnovu azila.

Prava tražioca azila i priznatih izbeglica nisu istovetna onima koja imaju drugi stranci u Srbiji i regulisana su posebnim zakonom. Uslovi pod kojima stranci mogu ući u Srbiju, kretati se unutar nje, boraviti i biti vraćeni u svoje zemlje regulisani su Zakonom o strancima.

Međutim, on se ne primenjuje na strance koji su podneli zahtev za azil ili koji su u Srbiji stekli izbeglički status i ne prepoznaje boravak odobren na osnovu azila kao zakonit oblik privremenog boravka.

Umesto toga, status, prava i obaveze tražilaca azila i izbeglica uređeni su Zakonom o azilu i privremenoj zaštiti. Ovaj zakon takođe propisuje pravo izbeglica na putne isprave dok izgled i sadržaj putne isprave određuje Ministarstvo unutrašnjih poslova kroz podzakonski akt – nedavno usvojeni Pravilnik.

Sa primenom novih odredbi nije objašnjeno da li će izbeglice koje dobiju stalni boravak sada formalno biti kategorisane kao stranci sa stalnim nastanjenjem.

Pravna praznina vodi riziku da, usled toga što će se na njih primenjivati Zakon o strancima, ove osobe izgube prava propisana Zakonom o azilu i privremenoj zaštiti. Ostaje nejasno da li promena statusa nosi sa sobom i promenu prava i obaveza koja su izbeglicama u Srbiji dostupna.

Između stabilnosti i mobilnosti

Nedostatak usklađenosti između Zakona o azilu i privremenoj zaštiti sa drugim zakonima nije novina i često dovodi do problema u praksi. Štaviše, upravo je odsustvo harmonizacije Zakona o azilu sa drugim zakonima prethodno sprečavalo izbeglice da dobiju stalno nastanjenje.

Ovakva situacija dovodi do paradoksa u kojem izbeglice, tražeći jedan oblik stabilnosti, mogu izgubiti drugi – svoju mobilnost.

Zakon o strancima ne predviđa da se strancima izdaje putna isprava, uz pretpostavku da je to obaveza država iz kojih dolaze ili njihovih ambasada. Ipak, položaj izbeglica specifičan je jer one nisu u mogućnosti da se obrate svojim državama porekla, obzirom na to da su ih u strahu od progona, napustili.

Zbog toga, postoji bojazan da promenom statusa ostaju zarobljeni u Srbiji jer jedini dokument koji im po promeni statusa može biti dostupan jeste lična karta za strance, koja ne može zameniti putnu ispravu zarad putovanja u inostranstvo.

Usled toga, iako nedavne zakonske promene u Srbiji predstavljaju značajan korak napred u pružanju podrške izbeglicama, važno ih je detaljno analizirati i razmotriti, kako bi se osiguralo da se izbeglice ne nađu u nepovoljnijem položaju usled promena za koje se opredele.

Mogućnosti prelaska na stalno nastanjenje i pravo na putne isprave ne bi smeli da se posmatraju kao međusobno isključivi, već kao komplementarni elementi koji podstiču integraciju i pružaju izbeglicama veću pravnu sigurnost i mobilnost.

Potrebno je razviti jasne smernice koje će omogućiti izbeglicama sa stalnim nastanjenjem da zadrže svoje pravo na putne isprave, održavajući tako njihovu mobilnost i pristup pravima koji su ključni za njihovu integraciju i učešće u društvenom životu.

Kako se implementacija ovih promena nastavlja, važno je pratiti kako se prava izbeglica u praksi štite i promovišu, te kako se ove promene odražavaju na njihov svakodnevni život i integraciju u društvo.

*Autorka teksta Anđela Šemić je politikološkinja i viša savetnica u Centru za istraživanje i razvoj društva IDEAS

Tagovi:

Boravak Izbeglice Putne isprave Stranci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.maj 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.maj 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Duško Vujošević

Zdravlje

27.maj 2025. K. S.

Zašto Duško Vujošević ide u Belorusiju po bubreg?

Posle dugogodišnjeg problema s bubrezima, legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, otputovao je u Minsk, glavni grad Belorusije, gde će dobiti novi bubreg

Srbija ne meri broj građana u apsolutnom siromaštvu

Socijalna politika

27.maj 2025. Milica Srejić

Statistička poigravanja: Zašto se u Srbiji više ne meri apsolutno siromaštvo?

Nakon izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da siromašni u Srbiji žive značajno bolje nego ranije, postavili smo pitanje: na osnovu kojih informacija je došao do tog podatka i kako Srbija uopšte meri siromaštvo

Onlajn nastava na fakultetima

Studentski protesti i blokade fakulteta

27.maj 2025. Katarina Stevanović

Studenti o onlajn nastavi: „Da sam htela ovako da učim, upisala bih neki kurs, ne fakultet”

U pokušaju rušenja studentskih blokada, vlast je pritisla fakultete da krenu sa nastavom na daljinu. Kako to u praksi izgleda

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure