
Intervju: Sanja Ćopić
Dve godine od „Ribnikara“: Ovakve tragedije se ne smeju ponoviti
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Beskućnici u Novom Sadu često su na meti napada grupe mladića. Građani stvar prijavljuju policiji, ali ništa se ne dešava. A tamo su već ubijani beskućnici
Stanari Kineske četvrti u Novom Sadu već godinama su žrtve nasilja huligana.
Kako navode iz Solidarne kuhinje – grupe koja sprema tople obroke za beskućnike i ljude koji nemaju dovoljno sredstava – grupe mlađih ljudi dolaze u Kinesku četvrt, uništavaju imovinu i prete stanarima.
Kineska četvrt je centar novosadske alternativne scene, ali i mesto gde mnogi beskućnici nalaze utočište.
Prošle nedelje je jedan od korisnika Solidarne kuhinje poliven belom farbom kada je izašao da vidi šta se dešava.
Reč je inače, o poznatom novosadskom slikaru Gezi Vereckei.
Kako kažu stanari za „Danas“, „huligani obično dolaze noću, bacaju cigle, razbijaju vrata i provociraju. I to traje već predugo. Ničim izazvani iživljavaju se na nesrećnim ljudima“.
Vereckei je pre nekoliko dana izašao iz bolnice, operisan od karcinoma.
Navodno su ga napali ukradenim kolicima iz prodavnice i požarnim aparatom i čitavog ga isprskali, tako bolesnog. Policiju stanari zovu svaki put, oni dođu, ali niko još, koliko čuju stanari, nije uhapšen.
Geza koji zbog postoperativnog bola teže priča, objašnjava za Danas da je sve počelo pre četiri godine, kada su ovi mladići bili zapravo tinejdžeri, deca.
Bez posledica za huligane
Gađali su domove ciglama i kamenjem, ali su se stanari između sebe dogovorili da ne reaguju, da ne izlaze napolje, kako ne bi ispalo da „beskućnici napadaju decu“.
Iz Solidarne kuhinje skreću pažnju da je i ovom problemu bilo reči i pre dve godine, i uprkos skretanju pažnje javnosti, za huligane nije bilo nikakvih posledica.
„Konkretnih koraka da se ovo okonča nema, a čini se da je cilj da se stanari zastraše i izbace na ulicu. Time bi se ovi ljudi dodatno ugrozili, budući da su u pitanju osobe u situaciji beskućništva kojima su prostorije nekadašnje fabrike ‘Petar Drapšin’, u kojima nema ni struje ni vode, jedini dom.
Pozivamo nadležne da se hitno posvete rešavanju ovog problema, nađu počinioce i porade na prevenciji, kako se ovakve stvari više ne bi dešavale.
Porast agresivnosti u društvu pogotovo se prelio na najugroženije i moramo učiniti sve što možemo da se ovo nasilje okonča što pre“, stoji u saopštenju na njihovoj Fejsbuk stranici.
Bivši centar novosadske alternativne scene
Kineska četvrt je, pre nego što je postala Kreativni distrikt i najveći graditeljski projekat Evropske prestonice kulture, bila centar novosadske alternativne scene, ali i deo grada u koji su se sklanjali oni koji nisu imali krov nad glavom.
Ne zna se tačan broj beskućnika koji je živeo u ovde, ali se zna da je najveći deo njih iseljen zbog renoviranja i pretvaranja ovog prostora u ono što su čelnici Novog Sada nazvali „novi centar savremenog stvaralaštva“.
Međutim, na obodu Kineske četvrti u napuštenim objektima odmah do Mosta slobode i dalje živi nekoliko ljudi.
Ubistva novosadskih beskućnika
Podsetimo, u Kineskoj četvrti u Novom Sadu je pre tri godine satarom ubijen Aleksandar Popović (34) iz Beograda.
Pre osam godina „klinci“ su zapalili beskućnika koji je umro u bolovima.
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Na sastanku evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa predsravnicima Univerziteta u Beogradu razgovaralo se o progonu i targetiranju akademske zajednice, kao i o potrebi pokretanja širokog društvenog dijaloga
Van Beograda i Novog Sada, u Srbiji su plate najbolje onde gde se rudari i truje vazduh. Recimo u Boru
Kamioni koji svakodnevno dovoze otpad na deponiju Vinča prolaze kroz centar grada, što je neodrživo i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Brodovi bi bili pravo rešenje – predlaže organizacija Beograd u pokretu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve