
Zdravstvo
Građani doniraju vodu Institutu za majku i dete
Posle pojave bakterije legionele u vodi u Institutu za majku i dete u Beogradu, voda nije za piće, a građani je doniraju
Oko 43 odsto žena u Srbiji se odriče svog dela nasledstva u korist muških srodnika. Iako zakon garantuje ravnopravnost pri nasleđivanju, običaji i patrijarhat i danas ostavljaju veliki broj žena bez imovine
„Godinama sam čuvala bolesne roditelje, čak sam sa 16 godina otišla od kuće i preselila se u Beograd kako bih radila i zaradila za njih. A onda, mnogo godina kasnije, mene je majka ubedila da se odreknem nasledstva u korist brata. Ostavila mi je ukupno dva zlatna lanca, zajedno vredna nešto manje od 100 evra. Zato je moj mlađi brat dobio sve. Dve njive, porodičnu kuću i vikendicu na jezeru”, kaže za „Vreme” jedna Nišlijka, koja je želela da ostane anonimna.
Godinama kasnije, i dalje ne zna šta je drugačije mogla da uradi.
„Ionako me niko ne bi podržavao, pa se nisam ni borila”, kaže. Njena priča nije nikakav izuzetak niti retkost.
„Ona će svakako da se uda, ne treba joj” ili „ipak je on muško, njemu ide sve” neke su od klasičnih poruka koje održavaju rodnu neravnopravnost u društvu, a veliki broj žena ostave bez ikakve imovine.
„Koliki je moj deo?”
Upravo zbog učestalosti ovakvih slučajeva, Koalicija za pravedno nasleđivanje, zajedno sa Ženskim udurženjem Kolubarskog okruga (ŽUKO) , već neko vreme vodi kampanju pod nazivom „Koliki je moj deo?”.
Katarina Ranković, članica Ženskog udruženja Kolubarskog okruga, u razgovoru za „Vreme” otkriva da se, prema istraživanju ove organizacije, oko 43 odsto žena žena u Srbiji odlučuje da se odrekne svog nasledstva, najčešće zbog porodičnih pritisaka ili tradicionalnih običaja.
„Iako zakon garantuje jednaka prava, u praksi se često dešava da se žene odriču svog dela nasledstva u korist muških članova porodice. Kampanja ima za cilj da informiše i osnaži žene da prepoznaju svoja prava i da ih ohrabri da ih ostvare”, objašnjava Ranković.
Odricanje od nasledstva, ostavlja brojne finansijske, psihološke i emotivne posledice na žene. Naročito u onim slučajevima kada su primorane da preduzmu ovako nešto.
„Bez imovine, žene su često finansijski zavisne, što može otežati da obezbede sigurnost za sebe i svoju decu. Takođe, nedostatak imovine može ograničiti mogućnosti za ulaganje u obrazovanje, pokretanje sopstvenog posla ili ostvarivanje drugih životnih ciljeva”, priča.
Patrijarhat i među mlađima
Patrijarhalna uverenja, stereotipi i veličanje muške dece unutar porodica uzeli su maha i kada su u pitanju mlađe generacije. Prema istraživanju Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, 47 odsto građana smatra da muškarci treba da imaju prednost prilikom nasleđivanja, dok samo 33 odsto podržava ravnopravnost u procesu nasleđivanja.
„Ovi podaci ukazuju na to da, uprkos nekim pomacima, još uvek postoji značajan prostor za edukaciju i promenu svesti, posebno među mlađim generacijama jer oni najčesće nisu prošli kroz proces raspodele imovine i onda bi osvešćivanje bilo u pravo vreme”, rekla je Ranković.
Stereotipi jači od zakona
Zakon o nasleđivanju je donet pre više od 70 godina i njime su žene i muškarci postali potpuno ravnopravni u naslednim pravima. Od pravnih normi, čini se, nema prevelike vajde. Nadglasali su ih običaji i rodni stereotipi.
Ranković objašnjava da dugoročne promene možemo postići samo dugotrajnom borbom sa stereotipima.
„Da bismo smanjili ovu praksu, potrebno je pružati podršku ženama kroz podizanje svesti i kako bi bile svesne svojih prava i načina da ih ostvare. Takođe, raditi na promeni ukorenjenih rodnih stereotipa kroz medije, obrazovni sistem. Potrebno je organizovati javne događaje na kojima bismo razbijali ukorenjene stereotipe koji podstiču održavanje običaja poput ovog.”
Žensko udruženje Kolubarskog okruga pruža i besplatnu pravnu pomoć ženama koje su u ostavinskom postupku, a osnovana je i Koalicija za ravnopravno nasleđivanje, koja okuplja 15 organizacija iz cele Srbije.
„Ove aktivnosti su ključne za osnaživanje žena i promociju rodne ravnopravnosti u društvu. Osnivanjem Koalicije za ravnopravno nasleđivanje, stvorena je mogućnost da svi zajedno utičemo na prakse u nasleđivanju. To je jedan od prvih koraka ka promeni društvenih normi.”
Posle pojave bakterije legionele u vodi u Institutu za majku i dete u Beogradu, voda nije za piće, a građani je doniraju
Nema dovoljno ginekologa u Srbiji, iako je ova zemlja u neslavnom vrhu po oboljevanju od raka grlića materice
U Srbiji se lako gine na drumovima, a deca su posebno ugrožena. Da li bi trebalo na dugu robiju slati vozače koji nisu imali nameru da ubiju, ali su bili toliko bahati za volanom da su rizikovali ljudske živote
Na visinama Suve planine boravi oko 1.000 krava i 300 konja, ali vode nema. Pokret PODES upozorava da nadležni nisu preduzeli ništa uprkos očekivanim problemima i traži hitno snabdevanje i sistemsku brigu o ljudima koji žive od stočarstva
Prošlo je samo nedelju dana od kako je Toplički kraj goreo, u danu kada je u Srbiji zabeleženo više od 600 požara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve