img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rasipanje

Nestašice vode: Kad ne mari država, ne mare ni građani

20. avgust 2024, 17:19 Mila Stojanović
Foto: (AP Photo/Jenny Kane, File
Copied

Širom zemlje je nestašica vode, a kako „Vreme" istražuje često je i pucanje cevi, havarije na vodovodnim mrežama i drugi problemi za koje su odgovorne institucije. Međutim koliko smo kao društvo odgovorni za trenutno stanje, odnosno nemarno trošenje vode?

Tropske temperature koje su zadesile Srbiju odrazile su se i na povećanu potrošnju vode. Širom zemlje vode i nema, a kako „Vreme“ istražuje često je i pucanje cevi, havarije na vodovodnim mrežama i drugi problemi. Razlozi koje institucije navode za nestašicu vode su stare cevi i vodovodne mreže stare pola veka.

Da trošimo i više nego civilizovane zemlje zapadne civilizacije i da nismo uopšte svesni posledica, za Vreme govori Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije, koji ukazuje da „ulice peremo vodom za piće, da ne prečišćavamo otpadne vode i ponovo koristimo neki deo tih otpadnih voda za neke od namena koje su moguće”.

On dodaje da je potrebno je osvestiti građane da voda, koja se proizvodi u fabrikama vode za piće, ne služi za zalivanje bašte, kao što ne služi ni za pranje ulica.

Nemar države rađa nemar građana

Problem je, kako kaže, što ni sam sistem nije u stanju da reaguje i da se onda ni od građana ne očekuje ekološka obzirnost.

„Imate čitav niz lokacija u Beogradu mesecima na mrežama postavljaju slike da neka vodovodna cev curi i ne dešava se ništa”, objašanjava Lukić i dodaje da možda institucije i žele da pomognu i otklone kvarove ali verovatno nemaju dovoljno ekonomskih i ljudskih resursa.

„Kada građanin vidi nemar države, on se ponaša isto tako i razmišlja na način ‘daj ja za sebe da obezbedim, a ostalo ćemo videti sutra’”, kaže Lekić.

Osim nesavesnog korišćenja vode, tu su i izvorišta. Prisutan je i određeni broj akumulacija koje su namenjene vodosnabdevanju o kojima ne brinemo. Jedan od primera je Kragujevac, gde kako kaže sagovornik “Vremena”, sam direktor kragujevčakog vodovda apeluje da se ne grade hoteli na vodoizvorištima.

„To nije stvar apela, to je stvar sprovođenja zakona. Postoji čitav niz tih pokazatelja koji govore da niti se prema tome odnosimo kao normalni ljudi, niti nas to interesuje”, naglašava Lukić.

Plana ima, ali akcija nedostaje

Trenutna situacija sa vodom za piće prepoznata je još 2019. godine u dokumentu pod nazivom „Specifičan plan implementacije za Direktivu Saveta 98/83/EZ o kvalitetu vode namenjene za ljudsku upotrebu”, u sklopu Aneksa za poglavlje 27 koji se bavi problemima životne sredine i klimatskih promena.

U dokumentu se navodi da većina javnih sistema vodosnabdevanja kojima upravlja JKP ima adekvatne sisteme za hlorisanje, dok male komunalne jedinice imaju izazov sa neadekvatnim radom ili odsustvom hlorisanja. Postoji 69 postrojenja za prečišćavanje vode za piće, koja opslužuju 70 odsto populacije.

Ovaj dokument, objašnjava Lekić, lični je stav države upućen Evropskoj Uniji, što pokazuje da je problem primećen, ali nedostaje njegova implementacija.

Čekamo da neko drugi reši problem

„Mi čekamo da ga neko drugi reši. Svesni smo problema ali ne nalazimo kritičnu masu ljudi, znanja, sposbnosti i entuzijazma da se nešto uradi”, objašnjava on.

U direktivi se takođe navodi nedostatak sanitarne zaštite izvorišta, neusklađenost kvaliteta vode neadekvatnim tretmanom sirove vode, kao i nepostojanje tretmana prekidima vodosnabdevanja zbog deficita ili nedostatka skladišnih kapaciteta.

Takođe ukazuje se na loše održavanje sistema i vodsnabdenjava i postrojenja za prečišćavanje vode. Kao vid mera navedeno je i prečišćavanje otpadnih voda, očuvanje podzemnih voda, kao i njihovo korišćenje za javno vodosnabdevanje, tehnološku upotrebu i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Jedno od rešenja na koje ukazuje Lekić su bazeni, koji se u velikim gradovima prave kako bi zadržali kišu koja može da se upotrebi za pranje ulica, zalivanje parkova i u druge svrhe. Kako objašnjava, trenutno stanje sa vodom jeste i posledica klimatskih promena, na šta ukazuju razne studije i istraživanja Evropske agencije za zaštitu životne sredine, ali dosta toga je i do nas samih.

Ima li kapaciteta za promenu?

Kada se posmatra životna sredina sagledava se trend da li se nešto poboljšava, ostaje isto ili pogoršava.

U ovom konkretnom slučaju, naglašva Lekić, vidimo da se pogoršava i nastavlja pitanjem: „Da li mi još uvek imamo kapacitet kao građani da se nečim malo složenijim bavimo, ili smo svedeni na konzumente tržnih centara?”

Dok je u narodu popularan narativ da iskazuje ono što neće, misleći na inicijativu protiv iskopavanja litijuma, koju i lično podržava, Lekić naglašava da „životna sredina zahteva da kažete šta hoćete, ali onda na tome i da radite.”

Tagovi:

restrikcije vode vođa Vodosnabdevanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Urbanizam

27.avgust 2025. B. B.

Menadžer projekta „Marina Dorćol“: Bez opasnih materija na mestu izgradnje

„Laboratorijski rezultati su pokazali uobičajen nivo neorganskih materija u zemljištu, koji je u proseku čak deset puta niži od remedijacione vrednosti“, kazao je menadžer tog projekta „Marina Dorćol“ Đorđe Lukić

Protest prosvetnih radnika

Školstvo

27.avgust 2025. Katarina Stevanović

Pred prvi septembar: Nemir među školskim klupama

Prošla školska godina u Srbiji završena je turbulentno. Kako će proteći ova?

Obrušavanje plafona u školi

26.avgust 2025. K. S.

Škola u Saranovu: Đaci se opet sele dok tužilaštvo ne uradi svoj posao

Kada je u aprilu za vreme raspusta pao plafon u Osnovnoj školi „Karađorđe“ u Saranovu, pukom srećom niko nije stradao, a deca su premeštena u drugu školu. I novu školsku godinu neće početi u sopstvenim klupama

Ekologija

26.avgust 2025. B. B.

Za 20 godina Beograd izgubio 10 odsto zelenila

Najugroženije su zone sa malo zelenih površina i velikim procentom betona i asfalta, poput Novog Beograda, Terazija, Slavije i delova Palilule

Divlje deponije

26.avgust 2025. K. S.

Smederevska Palanka: Crkotine i skeleti tik uz varoš

Udovi krupne stoke, glave, kosti i nesnosan smrad – takvi prizori čekaju na divljim deponijama kod Smederevske Palanke

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure