
Pravosuđe
Visoki savet tužilaštva: Vučićević, Đukanović i Đilasovi poslanici uticali na tužioce
Visoki savet tužilaštva saopštio je da je utvrdio „postojanje spoljašnjeg neprimerenog uticaja“ na postupanje glavnih javnih i javnih tužilaca u Srbiji
Nakon što je ekonomija ove zemlje dobila oznaku „bolesnika Evrope“, nova studija sugeriše da i zdravstveno stanje građana zaista igra značajnu ulogu u lošem učinku Nemačke
Osim toga što joj nedostaje radna snaga, Nemačka ima još jedan problem, a to je bolovanje.
Odlazak na bolovanje postao je sve češća pojava, ako je suditi po podacima koji dolaze iz evropskih država. Nemačka je došla u prvi plan i po ovom pitanju.
Nakon što je ekonomija ove zemlje dobila oznaku „bolesnika Evrope“, nova studija sugeriše da i zdravstveno stanje građana zaista igra značajnu ulogu u lošem učinku Nemačke.
Kako piše Bloomberg, bruto domaći proizvod najveće evropske ekonomije porastao bi za 0,5 odsto prošle godine da nije bilo odsustva sa posla zbog lošeg zdravlja radnika. Broj onih koji su odlazili na bolovanje tokom 2023. godine premašio je cifru za vreme pandemije, pokazuju analiza VFA, državnog udruženja farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem.
Oko 26 milijardi evra (28,2 milijarde dolara) realnog prihoda izgubljeno je zbog bolesti zaposlenih, što je ekvivalentno oko 0,8 procentnih poena ukupne proizvodnje, napisali su ekonomisti Klaus Mišelsen (Claus Michelsen) i Sajmon Junker (Simon Junker) u izveštaju objavljenom u petak.
Visoki nivoi izostanaka u novembru i decembru ukazuju na još jednu tendenciju.
Naime, nemačka privreda se smanjila za 0,3 odsto u 2023. godini, što je njen najgori učinak u dve decenije, izuzev finansijske krize 2009. i 2020. godine. Ukoliko bi izostanci sa posla zbog bolesti postali nova realnost, gubici privrede bili bi nenadoknadivi, i to bi u praksi izgledalo kao da u svakom trenutku nedostaje 350.000 radnika.
Ko najmanje uzima?
I u Velikoj Britaniji situacija nije sjajna. Naime, Britanci uzimaju više dana bolovanja u ovom periodu od proteklih deset godina.
Zaposleni su u 2022. godini uzimali prosečno 7,8 dana odmora, u odnosu na 5,8 dana pre pandemije, prema podacima Instituta za osoblje i razvoj Ujedinjenog Kraljevstva (CIPD), piše Euronews.
Na kraju 2022. godine zemlje sa najvećim udelom zaposlenih koji odsustvuju sa posla bile su Francuska (14,9 odsto), Finska (14,8 odsto), Švedska (14,7 odsto), Danska (13,6 odsto), Estonija (13,2 odsto) i Holandija (12,4 odsto).
Nacije u kojima ljudi najmanje izostaju sa posla su Rumunija (2,5 odsto), Bugarska (2,9 odsto), Grčka (4,9 odsto), Poljska (5,8 odsto) i Srbija (5,9 odsto).
Pritom, prosečna stopa odsustva sa posla u EU značajno je viša za žene (12,1 odsto) nego za muškarce (7,8 odsto).
Kako je u Srbiji?
U oktobru prošle godine Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju po kom izabrani lekar može da otvori bolovanje u maksimalnom trajanju od mesec dana, nakon čega pacijent mora da ide na komisiju.
Pre tih izmena, lekar je mogao da prepiše bolovanje u trajanju do dva meseca, u zavisnosti od zdravstvenog problema i brzine oporavka.
Prema podacima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) objavljenim u pojedinim medijima, u prošloj godini je izvršeno oko 2.500 provera bolovanja, od kojih je u 300 slučajeva, odnosno 12 odsto, otkrivena nepravilnost.
Prema podacima Eurostata, Srbija je pri dnu lestvice kada se poredi sa državama Evropske unije (EU) po broju zaposlenih na bolovanju. Podaci za poslednji kvartal 2022. pokazuju da je na bolovanju bilo 5,9 odsto zaposlenih.
„Kod nas su toliko mala primanja i male zarade da odbijanje 35 odsto za odlazak na bolovanje svakom građaninu ove zemlje i te kako znači“, izjavila je predsednica Asocijacije nezavisnih sindikata Srbije Ranka Savić.
Zakon o radu u Srbiji podrazumeva umanjenje plate od 35 odsto za period kada je korišćeno bolovanje, osim u slučajevima povrede na radu.
Visoki savet tužilaštva saopštio je da je utvrdio „postojanje spoljašnjeg neprimerenog uticaja“ na postupanje glavnih javnih i javnih tužilaca u Srbiji
Kako bi ugušilo pobunu, obustavu rada i štrajk, Ministarstvo prosvete odlučilo je da zaposlenima u školskim ustanovama isplati zarade po učinku. Tako su u februaru i martu na račune zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Srbiji legli iznosi od često svega nekoliko hiljada dinara. Kako žive nastavnici s umanjenim platama i da li će umanjenje biti nadoknađeno
Skoro hiljadu preživelih žrtava seksualnog nasilja u detinjstu sa srpskog govornog područja podelilo je iskustva u globalnoj anketi „Naš glas“ u koju je „Vreme“ imalo uvid. Njihove priče otkrivaju razmere tišine, sistemskog zataškavanja i života pod teretom neizgovorenog
Fizički napad na sudiju Prvog osnovnog suda u Beogradu Minu Mitić dogodio se u ponedeljak uveče. Kolege traže odgovor šta je policija do sada učinila kako bi utvrdila identitet napadača i pružila zaštitu sudiji
U četvrtak (8. maj) obrušio se deo plafona u stambenoj zgradi na Novom Beogradu u ulici Palmira Toljatija, pored vrtića „Maja”
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve