img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prava radnika

Nemci šampioni po broju bolovanja, gde je Srbija?

29. јануар 2024, 08:20 B.G./Biznis/RSE
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Copied

Nakon što je ekonomija ove zemlje dobila oznaku „bolesnika Evrope“, nova studija sugeriše da i zdravstveno stanje građana zaista igra značajnu ulogu u lošem učinku Nemačke

Osim toga što joj nedostaje radna snaga, Nemačka ima još jedan problem, a to je bolovanje.

Odlazak na bolovanje postao je sve češća pojava, ako je suditi po podacima koji dolaze iz evropskih država. Nemačka je došla u prvi plan i po ovom pitanju.

Nakon što je ekonomija ove zemlje dobila oznaku „bolesnika Evrope“, nova studija sugeriše da i zdravstveno stanje građana zaista igra značajnu ulogu u lošem učinku Nemačke.

Kako piše Bloomberg, bruto domaći proizvod najveće evropske ekonomije porastao bi za 0,5 odsto prošle godine da nije bilo odsustva sa posla zbog lošeg zdravlja radnika. Broj onih koji su odlazili na bolovanje tokom 2023. godine premašio je cifru za vreme pandemije, pokazuju analiza VFA, državnog udruženja farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem.

Oko 26 milijardi evra (28,2 milijarde dolara) realnog prihoda izgubljeno je zbog bolesti zaposlenih, što je ekvivalentno oko 0,8 procentnih poena ukupne proizvodnje, napisali su ekonomisti Klaus Mišelsen (Claus Michelsen) i Sajmon Junker (Simon Junker) u izveštaju objavljenom u petak.

Visoki nivoi izostanaka u novembru i decembru ukazuju na još jednu tendenciju.

Naime, nemačka privreda se smanjila za 0,3 odsto u 2023. godini, što je njen najgori učinak u dve decenije, izuzev finansijske krize 2009. i 2020. godine. Ukoliko bi izostanci sa posla zbog bolesti postali nova realnost, gubici privrede bili bi nenadoknadivi, i to bi u praksi izgledalo kao da u svakom trenutku nedostaje 350.000 radnika.

Ko najmanje uzima?

I u Velikoj Britaniji situacija nije sjajna. Naime, Britanci uzimaju više dana bolovanja u ovom periodu od proteklih deset godina.

Zaposleni su u 2022. godini uzimali prosečno 7,8 dana odmora, u odnosu na 5,8 dana pre pandemije, prema podacima Instituta za osoblje i razvoj Ujedinjenog Kraljevstva (CIPD), piše Euronews.

Na kraju 2022. godine zemlje sa najvećim udelom zaposlenih koji odsustvuju sa posla bile su Francuska (14,9 odsto), Finska (14,8 odsto), Švedska (14,7 odsto), Danska (13,6 odsto), Estonija (13,2 odsto) i Holandija (12,4 odsto).

Nacije u kojima ljudi najmanje izostaju sa posla su Rumunija (2,5 odsto), Bugarska (2,9 odsto), Grčka (4,9 odsto), Poljska (5,8 odsto) i Srbija (5,9 odsto).

Pritom, prosečna stopa odsustva sa posla u EU značajno je viša za žene (12,1 odsto) nego za muškarce (7,8 odsto).

Kako je u Srbiji?

U oktobru prošle godine Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju po kom izabrani lekar može da otvori bolovanje u maksimalnom trajanju od mesec dana, nakon čega pacijent mora da ide na komisiju.

Pre tih izmena, lekar je mogao da prepiše bolovanje u trajanju do dva meseca, u zavisnosti od zdravstvenog problema i brzine oporavka.

Prema podacima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) objavljenim u pojedinim medijima, u prošloj godini je izvršeno oko 2.500 provera bolovanja, od kojih je u 300 slučajeva, odnosno 12 odsto, otkrivena nepravilnost.

Prema podacima Eurostata, Srbija je pri dnu lestvice kada se poredi sa državama Evropske unije (EU) po broju zaposlenih na bolovanju. Podaci za poslednji kvartal 2022. pokazuju da je na bolovanju bilo 5,9 odsto zaposlenih.

„Kod nas su toliko mala primanja i male zarade da odbijanje 35 odsto za odlazak na bolovanje svakom građaninu ove zemlje i te kako znači“, izjavila je predsednica Asocijacije nezavisnih sindikata Srbije Ranka Savić.

Zakon o radu u Srbiji podrazumeva umanjenje plate od 35 odsto za period kada je korišćeno bolovanje, osim u slučajevima povrede na radu.

Tagovi:

Bolovanje Nemačka Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure