img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Region

Litijum ispod Majevice: Hoće li kopanje početi u Republici Srpskoj?

16. децембар 2023, 12:50 B.G.
Foto: Dragan Maksimović/DW
Copied

Nedaleko od doline Jadra, u Republici Srpskoj, kao da se bliži iskopavanje litijuma podno Majevice. Vlasti su za, opozicija i aktivisti protiv. Kažu da projekat snažno podržavaju i ambasadori evropskih zemalja u BiH

Na projekat Jadar u Srbiji, odnosno rudarenje litijuma, pre dve godine zvanično je stavljena tačka nakon masovnih protesta i pritiska javnosti zbog straha od zagađenja.

Pritom argumentovane javne rasprave protivnika i pobornika iskopavanja ove trenutno strateški najvažnije rude na svetu nije ni bilo. Razlozi za to su što je vlast u Srbiji ugušila svaki dijalog po bilo kom pitanju od javnog značaja i što jedan deo građana u nju apriori nema poverenja, zbog umešanosti njenih funkcionera u mnogobrojne afere.

Pročitajte još Litijumska groznica širom sveta

 

Međutim, dok je međunarodna kompanija Rio Tinto pripremala teren za izgradnju rudnika litijuma u Srbiji, 60 kilometara zapadno uveliko su vršena istraživanja na Majevici u susednoj Bosni i Hercegovini.

Iako je javnost za njih saznala tek nedavno, građani i ekološka udruženja odmah su digli uzbunu, a lokalne vlasti najavile referendum o potencijalnom otvaranju rudnika podno Majevice, piše Dojče vele.

„Ukoliko bi nekada došlo do otvaranja rudnika, moramo znati koja će se tehnologija primenjivati i kako će to uticati na životnu sredinu i zdravlje građana. Mislim da ćemo definitivnu odluku doneti referendumom građana“, rekao je načelnik opštine Lopare Rado Savić.

A u švajcarskoj kompaniji „ArCore AG“, čija je kćerka firma osnovana u Laktašima kod Banjaluke, gotovo 200 kilometara od Lopara, poručuju da je do sada sve rađeno u skladu sa najvišim standardima, te da su sva istraživanja u rejonu opštine Lopare završena.

„Sve je sprovedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou“, saopštili su iz ove kompanije, najavljujući da imaju sve uslove za prelazak u sledeću fazu.

„Kompanija ispunjava sve uslove za podnošenje zahteva za dodelu koncesije za korišćenje ovog evropskog nalazišta mineralnih sirovina. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u periodu od 2020. do 2022. godine usledile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u poslednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum-karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora“, navedeno je u saopštenju.

Čekaju se rezultati

U resornom ministarstvu kažu da još čekaju, s obzirom da nije spremna sva dokumentacija kada je reč o rezultatima istraživanja.

„Oni su u okviru dosadašnje faze istraživanja obavili to i sačinili izveštaj. Sada je na njima dalje da li će se obraćati vladi za dodelu koncesije“, kaže za DW ministar energetike Petar Đokić.

„Sirovina budućnosti“, kako je mnogi zovu, ima ključnu primenu u proizvodnji baterija za automobile na električni pogon, medicini, farmaceutskoj industriji i drugim oblastima.

Međutim, iskopavanje litijuma i njegova obrada „nisu nimalo bezazleni“, poručuju iz ekoloških udruženja.

Iskopavanje će raditi privatna kompanija, kaže Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu. On to naziva „suludim“ jer, kaže, građani od toga neće imati ništa kao ni Republika Srpska, jer su koncesione naknade mizerne.

„Ko kopa? Republika Srpska nema veze sa kopanjem litijuma, već daje dozvolu da se po njoj radi od strane privatnih firmi. Istraživanje se završi, informacije se prodaju, verovatno ulazi druga firma da kopa i to je to“, kaže Dakić, navodeći da je simptomatična i preterana zainteresovanost stranih ambasada u BiH u ovim procesima.

„Naravno, privatna firma ako dobije koncesiju i ispuni uslove, može da radi. Međutim, za čije babe zdravlje? Šta od toga ima budžet Republike Srpske, građani Lopara i svih ostalih sredina u BiH koja je postala rudnik za Evropu?“, pita se Dakić.

On podseća na posetu američkog, britanskog i norveškog ambasadora pre nekoliko meseci kompaniji „Adriatic Metals“, koja se bavi kopanjem rude cinka i olova u opštini Vareš. Posetioci su, kako su preneli tada mediji, „bili impresionirani ekonomskim preporodom Vareša“.

Bez kritike, molim

„Trideset udruženja je nakon toga poslalo pismo ambasadorima u BiH i još nismo dobili odgovor. U međuvremenu smo od norveškog ambasadora dobili prilično otvorene kritike odakle nam pravo da se bunimo kada radimo jedan projekat udruženja za zaštitu životne sredine koji oni finansiraju“, kaže Dakić, navodeći da to baca sasvim drugo svetlo na interese u iskopavanju u BiH.

Potražili smo odgovore u Varešu, gde deluje nekoliko stotina aktivista i već godinama upozoravaju na nvodno štetne posledice koje ostavljaju domaće i strane kompanije koje eksploatišu rudu.

Jedna od aktivistkinja je Hajrija Čobo, koju je pomenuta kompanija tužila za povredu ugleda. Tužba je usledila nekoliko dana nakon što je Sekretarijat Bernske konvencije naredio obustavu radova na eksploataciji, a po tužbi koju je ona uputila prošle godine.

„Ako nas Evropa uslovljava da budemo njen rudnik, ja bih onda radije da se pridružim Rusiji, jer nas Evropska unija licemerno siluje svaki dan“, kaže Čobo, ističući da međunarodni predstavnici u BiH ne vrše suptilni, nego otvoreni pritisak na domaću vlast.

„Mi smo umorni od tog licemerja i kukavičluka domaćih političara. Kada god se prigovori nekom na domaćem terenu u ovom smislu, vi imate čoporativnu posetu i podršku tim licima“, kaže Čobo.

I za i protiv

Stanovnici Lopara različito gledaju na mogućnost otvaranja rudnika na ovom lokalitetu.

„Protiv sam. Bušotine su duboke 100-200 metara. Dubinska voda, ide do Save i Drine. Zagađeno je. Ako naiđe na olovo ili plin nema više ni ljudi ni životinja“, kaže jedan.

„Trebalo bi da prihvate to svi i da države ide napred. I opština Lopare. Jer mi nemamo drugih prihoda osim rudnika“, kaže drugi.

Naredne sedmice parlament RS će razmatrati izmene Zakona o geološkim istraživanjima tako da za odobravanje istraživanja mineralnih sirovina neće više biti potrebna saglasnost lokalne samouprave, kao ni mišljenje o proceni uticaja na životnu sredinu.

Ministar Đokić kaže da su izmene tog zakona na dugom štapu, s obzirom na potrebnu proceduru i javnu raspravu do konačnog stupanja na snagu. „To je sada malo da čisto propitamo javnost kakve su reakcije na taj zakon. Istraživanja ne smatram štetnim niti ona mogu biti štetna“, kaže Đokić.

Poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da se sve radilo iza očiju javnosti, da su davali saglasnost bez potrebnih dozvola, a da je narod doveden pred svršen čin.

„Protiv smo, ne zato jer smo protiv razvoja tog kraja, nego što se rudarenje vrši kao u Zimbabveu i Sudanu. Ne interesuju ih posledice, renta je minimalna a korist može imati samo par tajkuna“, kaže Vukanović.

Procenjena vrednost litijuma 10 milijardi dolara

Iz kompanije koja vrši istraživanje na Majevici poručuju da su dosadašnji rezultati pokazali da postoji mogućnost ekološki opravdanog korišćenja mineralnih sirovina sa fokusom na „zelenu“ eksploataciju, sa smanjenom emisijom ugljen-dioksida i demografski povoljnim uticajem na celokupnu zajednicu Lopara.

Nezvanične informacije govore da je pronađeni litijum kod Lopara vredan oko deset milijardi dolara, te da bi, ako se počne kopati, iskopavanja trajala oko 65 godina.

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Litijum Republika Srpska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Duško Vujošević

Zdravlje

27.мај 2025. K. S.

Zašto Duško Vujošević ide u Belorusiju po bubreg?

Posle dugogodišnjeg problema s bubrezima, legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, otputovao je u Minsk, glavni grad Belorusije, gde će dobiti novi bubreg

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure