img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dečji brakovi

Još im je vreme za bezbrižnu igru, a one se udaju i rađaju decu

27. април 2024, 10:52 Maja Radu/DW
Foto: FoNet
U Srbiji mnoge Romkinje stupaju u brak ili vanbračnu zajednicu mnog pre vršnjakinja drugih nacionalnosti
Copied

Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dečijim brakovima u Srbiji: zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost, siromaštvo. Jedan od ključnih faktora je svakako nedostatak pristupa obrazovanju

Svetlana Arva ima 46 godina i živi u Doroslovu, malom mestu kraj Sombora. Udala se sa sedamnaest, piše Dojče Vele (DW).

„U naselju gde žive samo Romi, kad se maloletna drugarica uda, pokrenu se i ostale devojčice. Po uzoru na druge – tako sam se i ja udala“, priča Svetlana.

Obično su, kaže, roditelji podržavali rane brakove. „Pre je bilo tako. A moji roditelji su poštovali moju volju.“

Uticaj okruženja

„Rani brakovi imaju svoje korene u tradicionalnim i patrijarhalnim društvenim vrednostima romske zajednice“, kaže za DW Tanja Grgić, koordinatorka Romske ženske mreže iz Srbije.

„Uticajem primera starije generacije, majki, baka, tetaka i drugih, veliki broj romskih devojaka i devojčica učene su da je optimalna dob za zasnivanje braka u velikom broju slučajeva niža u odnosu na opštu populaciju. Patrijarhalna zatvorenost zajednice stvara okruženje u kojem su tradicionalne rodne uloge često definisane ograničavanjem slobode izbora, posebno za devojčice“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže.

„Još im je vreme da se igraju, a ulaze u brak“

Ta organizacija nedavno je objavila studiju pod nazivom „Analize slučaja: Primeri dobre prakse u borbi protiv dečijih brakova – devojke koje se nisu udale pre 18 godine“

U njoj su, između ostalog, objavljene i izjave žena s kojima je razgovarano na temu maloletnički brak. Evo nekih od njih:

„Često sam se pitala šta od detinjstva imaju devojčice koje rano postaju majke, još im je vreme da se igraju, a one ulaze u ozbiljnu igru zvanu brak. Uopšte nisu svesne u kakve se teškoće upuštaju.“

„Srećna sam zato što volim neizmerno svoju decu, takođe i muža, ali kad sam se udala, moj život se drastično promenio. Kada bih vratila vreme, nikada se ne bih tako brzo udala.“

„Svaka devojka po mom mišljenu je priča za sebe. Nikoga ne treba osuđivati. Nisam pristalica rane udaje, ali, nažalost, životne situacije devojaka su veoma različite.“

„Devojke treba prvo da budu sposobne i psihički i fizički da bi stupile u brak. Zato treba da budu punoletne, da završe svoje škole. Zato što su tek tada zrele i odgovorne, i drugačije gledaju na život nego kada su mlađe.“

Obrazovanje je ključni faktor

Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dečijim brakovima, među kojima su zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost i siromaštvo. Pored toga, jedan od ključnih faktora je i nedostatak pristupa obrazovanju.

„To ograničava mogućnosti deci, a posebno devojčicama, da steknu znanje i veštine koje bi im omogućile nezavisnost i samostalnost“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže Tanja Grgić.

Da je važno obrazovanje, svesna je i Svetlana Arva iz Doroslova. Ona je završila osnovnu školu, a danas je majka četvoro dece. Ima tri sina i ćerku. Dvojica sinova su takođe maloletni stupili u brak, a najmlađi koji ima 22 godine još nije. Osamnaestogodišnja ćerka Kristina maturantkinja je srednje škole.

„Nadam se da će je prihvatiti“

„Način na koji podržavam najmlađu ćerku Kristinu je kroz razgovor i motivaciju za lepšim životom. Jer, ako se obrazuje, lakše će se zaposliti“, kaže Svetlana. Svesna je, dodaje, da su Romi na marginama društva. „Nadam se da će je prihvatiti bez obzira na nacionalnost. A Kristina ima želju da upiše fakultet“, kaže Svetlana Arva.

Njena ćerka Kristina Kalanjoš završava srednju tehničku školu u Somboru i kaže: „Prevremeni brakovi su ozbiljan problem, jer dete nije sposobno da samostalno brine o sebi, a ne još da brine o drugom detetu. Moj stav je da bi devojke trebalo da usmere pažnju na usavršavanje i rad na ličnom razvoju.“

Kristini posebno znači podrška roditelja. „Žele da lepo živim, da ne budem primorana da radim sezonske poslove, već da mogu da obezbedim sebi šta želim. A najveću podršku pruža mi mama.“

Kristina je nedavno imala priliku i da u okviru školovanja boravi u Nemačkoj. Tamo su komunicirali na engleskom jeziku i to je, kaže, bilo lepo iskustvo.

„Iz tri smene po šest najboljih učenika odabrano je za razmenu u srednjoj školi koju pohađam. Bila sam četvrta na listi. Obišla sam Berlin i Lajpcig.“

Tagovi:

Dečji brakovi Romi Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure