img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dečji brakovi

Još im je vreme za bezbrižnu igru, a one se udaju i rađaju decu

27. april 2024, 10:52 Maja Radu/DW
Foto: FoNet
U Srbiji mnoge Romkinje stupaju u brak ili vanbračnu zajednicu mnog pre vršnjakinja drugih nacionalnosti
Copied

Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dečijim brakovima u Srbiji: zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost, siromaštvo. Jedan od ključnih faktora je svakako nedostatak pristupa obrazovanju

Svetlana Arva ima 46 godina i živi u Doroslovu, malom mestu kraj Sombora. Udala se sa sedamnaest, piše Dojče Vele (DW).

„U naselju gde žive samo Romi, kad se maloletna drugarica uda, pokrenu se i ostale devojčice. Po uzoru na druge – tako sam se i ja udala“, priča Svetlana.

Obično su, kaže, roditelji podržavali rane brakove. „Pre je bilo tako. A moji roditelji su poštovali moju volju.“

Uticaj okruženja

„Rani brakovi imaju svoje korene u tradicionalnim i patrijarhalnim društvenim vrednostima romske zajednice“, kaže za DW Tanja Grgić, koordinatorka Romske ženske mreže iz Srbije.

„Uticajem primera starije generacije, majki, baka, tetaka i drugih, veliki broj romskih devojaka i devojčica učene su da je optimalna dob za zasnivanje braka u velikom broju slučajeva niža u odnosu na opštu populaciju. Patrijarhalna zatvorenost zajednice stvara okruženje u kojem su tradicionalne rodne uloge često definisane ograničavanjem slobode izbora, posebno za devojčice“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže.

„Još im je vreme da se igraju, a ulaze u brak“

Ta organizacija nedavno je objavila studiju pod nazivom „Analize slučaja: Primeri dobre prakse u borbi protiv dečijih brakova – devojke koje se nisu udale pre 18 godine“

U njoj su, između ostalog, objavljene i izjave žena s kojima je razgovarano na temu maloletnički brak. Evo nekih od njih:

„Često sam se pitala šta od detinjstva imaju devojčice koje rano postaju majke, još im je vreme da se igraju, a one ulaze u ozbiljnu igru zvanu brak. Uopšte nisu svesne u kakve se teškoće upuštaju.“

„Srećna sam zato što volim neizmerno svoju decu, takođe i muža, ali kad sam se udala, moj život se drastično promenio. Kada bih vratila vreme, nikada se ne bih tako brzo udala.“

„Svaka devojka po mom mišljenu je priča za sebe. Nikoga ne treba osuđivati. Nisam pristalica rane udaje, ali, nažalost, životne situacije devojaka su veoma različite.“

„Devojke treba prvo da budu sposobne i psihički i fizički da bi stupile u brak. Zato treba da budu punoletne, da završe svoje škole. Zato što su tek tada zrele i odgovorne, i drugačije gledaju na život nego kada su mlađe.“

Obrazovanje je ključni faktor

Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dečijim brakovima, među kojima su zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost i siromaštvo. Pored toga, jedan od ključnih faktora je i nedostatak pristupa obrazovanju.

„To ograničava mogućnosti deci, a posebno devojčicama, da steknu znanje i veštine koje bi im omogućile nezavisnost i samostalnost“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže Tanja Grgić.

Da je važno obrazovanje, svesna je i Svetlana Arva iz Doroslova. Ona je završila osnovnu školu, a danas je majka četvoro dece. Ima tri sina i ćerku. Dvojica sinova su takođe maloletni stupili u brak, a najmlađi koji ima 22 godine još nije. Osamnaestogodišnja ćerka Kristina maturantkinja je srednje škole.

„Nadam se da će je prihvatiti“

„Način na koji podržavam najmlađu ćerku Kristinu je kroz razgovor i motivaciju za lepšim životom. Jer, ako se obrazuje, lakše će se zaposliti“, kaže Svetlana. Svesna je, dodaje, da su Romi na marginama društva. „Nadam se da će je prihvatiti bez obzira na nacionalnost. A Kristina ima želju da upiše fakultet“, kaže Svetlana Arva.

Njena ćerka Kristina Kalanjoš završava srednju tehničku školu u Somboru i kaže: „Prevremeni brakovi su ozbiljan problem, jer dete nije sposobno da samostalno brine o sebi, a ne još da brine o drugom detetu. Moj stav je da bi devojke trebalo da usmere pažnju na usavršavanje i rad na ličnom razvoju.“

Kristini posebno znači podrška roditelja. „Žele da lepo živim, da ne budem primorana da radim sezonske poslove, već da mogu da obezbedim sebi šta želim. A najveću podršku pruža mi mama.“

Kristina je nedavno imala priliku i da u okviru školovanja boravi u Nemačkoj. Tamo su komunicirali na engleskom jeziku i to je, kaže, bilo lepo iskustvo.

„Iz tri smene po šest najboljih učenika odabrano je za razmenu u srednjoj školi koju pohađam. Bila sam četvrta na listi. Obišla sam Berlin i Lajpcig.“

Tagovi:

Srbija Romi Dečji brakovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Zvaničan broj kockarnica i kladionica u Srbiji je 2.900

Kockanja u Srbiji

13.mart 2026. N. M.

Građani na tiketu, država na rekordnom dobitku: Srbi više daju za kocku, nego za nameštaj

Kladionice su u gradovima Srbije na svakom ćošku. U 2025. godini su priređivači igara na sreću u državnu kasu uplatili rekordnih 28 milijardi dinara, što je gotovo 35 odsto više nego 2024.

GSP

13.mart 2026. B. B.

Sindikati: Država namešta tender za autobuse

Sindikati GSP-a i Sindikat zaposlenih u javnom prevozu strahuju da je tender za nabavku 50 autobusa na gas prilagođen tako da posao dobije određeni proizvođač

Patrijarh Porfirije

Patrijarh Porfirije

13.mart 2026. Bojan Bednar

Tužba u Sloveniji: Suđenje patrijarhu Porfiriju moguće, ali nezamislivo

Ukoliko uopšte bude bilo suđenja patrijarhu Porfiriju pred slovenačkim sudom, to bi gotovo izvesno bilo suđenje u odsustvu. Jer, pojavljivanje poglavara SPC pred stranim sudom u najmanju ruku bi bilo vanserijsko nacionalno poniženje

Policijska sirena i svetlo

Hronika

13.mart 2026. K. S.

Saobraćajna nesreća kod Ugrinovaca: Stradalo dvoje devetnaestogodišnjaka

Devojka i mladić su stradali, a jedna devojka teško je povređena u saobraćajnoj neseći u naselju Busije kod Ugrinovaca

Prosveta

12.mart 2026. M. L. J.

Prijave, suspenzije, namešten konkurs: Recept iz Pete i Jovine preliva se i na druge škole

U osnovnoj školi „Banović Strahinja“ na Banovom brdu preliva se provereni recept režima osmišljen u "Petoj" i "Jovinoj" gimnaziji - nastavnike i roditelje prijavljuju policiji, obesmišljava se konkurs za direktora, održavaju se sednice van škole

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure