
Beograd
Podzemni prolaz Zeleni venac: Ulazite na sopstveni rizik
Zeleno levi front upozorava da je podzemni prolaz na Zelenom vencu, najvažnijem saobraćajnom i pešačkom čvorištu Beograda, sklon urušavanju, a da Grad ne reaguje
Poslednja anketa sprovedena u Evropskoj uniji pokazuje da je većina Evropljana i dalje zadovoljna. Najviša ocenu od zemalja EU je dobila Austrija (7,9), a slede Finska, Poljska i Rumunija
Uprkos pandemiji, krizama i ratovima, većina Evropljana je i dalje veoma zadovoljna, glasi rezultat poslednje ankete sprovedene u Evropskoj uniji, koji je objavio evropski zavod za statistiku Eurostat, prenosi DW. Ova institucija prikuplja podatke iz svih oblasti života koje su relevantne za evropsku politiku, a takođe redovno sprovodi ankete u članicama EU, a ponekad i u drugim evropskim zemljama.
Evropljani su u proseku zadovoljni životom
Evaluacija koja je sada objavljena zasniva se na anketi iz 2022. godine u kojoj je od ljudi širom Evrope traženo da ocene svoje zadovoljstvo životnom situacijom na skali od 0 do 10.
Stanovnici EU su svoje zadovoljstvo životom u proseku ocenili sa 7,1 poena. U 18 od 27 zemalja EU zadovoljstvo životom je ocenjeno kao istom ocenom kao što je prosek EU ili iznad nje.
U svim zemljama, osim u Bugarskoj koja je dobila najgoru ocenu, prosečne ocene zadovoljstva životom bile su iznad 6, što znači da se većina ljudi u EU izjasnila da su pre zadovoljni, nego nezadovoljni. Nivoi zadovoljstva su se neznatno približili tokom različitih talasa ovog istraživanja – što je verovatno znak da EU srasta u celinu.
Nemci sve nesrećniji
Na poslednja tri mesta su pored Bugarske (5,6), Nemačka (6,5) i Grčka (6,7). Međutim – zadovoljstvo životom tokom protekle decenije je u Grčkoj poraslo za 0,5 poena. U Bugarskoj je ocena zadovoljstva 2013. bila samo 4,8 – tako da je bilo više suštinski nezadovoljnih nego zadovoljnih. Od tada, se ova vrednost se poboljšala za čak za 0,8 poena.
S druge strane, Nemačka se značajno pogoršala. Kod Nemaca je zadovoljstvom životom opalo za 0,8 poena – što je najveći pad među svim zemljama EU.
A na samom vrhu najsrećnijih je Švajcarska sa prosečnom ocenom 8,0 – zemlja koja nije članica EU, ali se često se pojavljuje u studijama Eurostata.
Najviša ocenu od zemalja EU je dobila Austrija (7,9). Slede Finska, Poljska i Rumunija (svaka po 7,7), Belgija i Holandija (obe po 7,6). Građani Kipra su zabeležili najveći porast zadovoljstva u EU sa povećanjem od 1,0 poena na 7,2.
Obrazovaniji su srećniji
Eurostat je razmatrao i posebne faktore koji život mogu da učine prijatnijim ili da ga zagorčaju.
Na primer, odvojeno su tražene informacije o materijalnim uslovima života kao što su prihodi ili stanovanje, zdravlje, obrazovanje i bezbednost. Ali kvalitet slobodnog vremena, aktivnosti sa drugim ljudima i društvena kohezija takođe su igrali ulogu u studiji Eurostata. Ti podaci, međutim još nisu u potpunosti objavljeni.
Upadljivo je da su u svim zemljama EU ljudi sa višim stepenom obrazovanja srećniji od onih sa nižim stepenom obrazovanja. Ova razlika je najveća u Slovačkoj (1,6 poena između osoba bez škole i onih sa fakultetom), Rumunije i Bugarske (po 1,5 poena).
Osim toga, u većini zemalja mlađi (15-29 godina) su srećniji od starijih sa 65 i više godina: samo je u Skandinaviji, Irskoj, Holandiji i Luksemburgu obrnuto.
Zeleno levi front upozorava da je podzemni prolaz na Zelenom vencu, najvažnijem saobraćajnom i pešačkom čvorištu Beograda, sklon urušavanju, a da Grad ne reaguje
Brojni poštovaoci Josipa Broza Tita, delegacije boraca i organizacija koji baštine sećanje na Narodnoolslobodilačke borbe odali su počast Titu povodom nekadašnjeg Dana mladosti
Pozivajući se na važeći zakon, ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je ukazao da mora da se zna datum završetka akademske godine da bi bio organizovan upis sadašnjih maturanata, odnosno budućih brucoša
Porodično letovanje u Grčkoj, Turskoj i Italiji košta kao polovni automobil. To nije samo zgodna novinarska dosetka nego smo stvarno uporedili cene
Godinu dana od požara na deponiji „Duboko“, Užice se guši u sopstvenom smeću. Iz JKP „Bioktoš“ poručuju da nije do njih – već do „neodgovornih pojedinaca“ zbog kojih se „stiče utisak nerada“ preduzeća
Režimski napad na visoko obrazovanje
Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve