
Intervju: Sanja Ćopić
Dve godine od „Ribnikara“: Ovakve tragedije se ne smeju ponoviti
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Nakon višegodišnjih odlaganja, zemlje EU konačno su postigle dogovor o pokretanju Sistema ulaska i izlaska (EES). Ovaj biometrijski sistem, koji će beležiti podatke svih posetilaca iz trećih zemalja, donosi strožu kontrolu granica i povećanu sigurnost. Prelazak na novi sistem mogao bi da počne već u oktobru
Zemlje Evropske unije postigle su u sredu dogovor o konačnom uvođenju Sistema ulaska i izlaska (EES), automatizovanog registra EU za posetioce iz trećih zemalja, čije je pokretanje više puta odlagano zbog tehničkih problema i nedovoljne pripremljenosti zemalja članica.
Sporazum, postignut na sastanku ministara unutrašnjih poslova u Briselu, otvara put verovatnom početku rada sistema na jesen, iako tačan datum još nije određen.
Države članice sada imaju dve mogućnosti: da pokrenu novi sistem odjednom ili da ga uvode postepeno tokom šestomesečnog prelaznog perioda. Na kraju prelaznog perioda, sve registracije na graničnim prelazima trebalo bi da se obavljaju putem EES-a.
Postepeno uvođenje nije bilo predviđeno prvobitnim zakonodavstvom. Međutim, nakon sveobuhvatnog sastanka u novembru, ono je predloženo kao izvodljiva alternativa za prevazilaženje dugotrajnog zastoja i sprovođenje sistema.
Poljska, zemlja koja trenutno predsedava Savetom EU, vodiće pregovore sa Evropskim parlamentom o konačnom sporazumu o izmenjenom zakonu, za koji se očekuje da će biti glatko usvojen.
„Oktobar je naš cilj“, izjavio je u sredu ujutru Tomaš Sjemonjak, poljski ministar unutrašnjih poslova i administracije.
Sistem će „pružiti službama država članica potpuno nove alate za kontrolu ko ulazi i izlazi iz šengenskog prostora, što policiji što graničnoj policiji“. „To je apsolutno pitanje od suštinskog značaja“, istakao je Sjemonjak.
Šta je EES?
EES je sveobuhvatna reforma koja datira iz 2016. godine i više puta je odlagana. Njena glavna svrha je modernizacija provera na spoljnim granicama EU i zamena tradicionalnog fizičkog stavljanja pečata u pasoše.
Važiće za građane zemalja van EU koji dolaze u Uniju radi poseta, odmora ili poslovnih putovanja i ostaju ukupno do 90 dana u periodu od 180 dana.
Kada sistem stupi na snagu, posetioci će morati da predaju svoje pasoše po dolasku, uz fotografisanje lica i elektronsko skeniranje otisaka prstiju.
Svi ulasci i izlasci iz šengenskog prostora bez pasoške kontrole biće zabeleženi.
Prikupljanje biometrijskih podataka i razmena informacija u realnom vremenu treba da pomognu vlastima u suzbijanju onih koji prekoračuju rok važenja svojih kratkoročnih viza i čine prevare u vezi sa identitetom.
Sve države članice, osim Kipra i Irske, i četiri zemlje pridružene Šengenu – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska – učestvovaće u ovom programu.
Pasoši na Kipru i u Irskoj će se i dalje ručno pečatirati.
Izvor: Euronews
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Na sastanku evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa predsravnicima Univerziteta u Beogradu razgovaralo se o progonu i targetiranju akademske zajednice, kao i o potrebi pokretanja širokog društvenog dijaloga
Van Beograda i Novog Sada, u Srbiji su plate najbolje onde gde se rudari i truje vazduh. Recimo u Boru
Kamioni koji svakodnevno dovoze otpad na deponiju Vinča prolaze kroz centar grada, što je neodrživo i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Brodovi bi bili pravo rešenje – predlaže organizacija Beograd u pokretu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve