img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urušavanje „Apoteka Beograd“

Državni ili privatni apotekar: Koga biste pre pitali za lek

04. februar 2025, 16:30 Ma. J.
Fotoreporter: Zoran Mrdja, Izvor: FoNet
Protest zaposlenih
Copied

Zaposleni iz državnih apoteka organizovali su za vikend (2. februara) još jedan protest zbog, kako kažu, dugogodišnjeg urušavanja ove državne ustanove i struke. Iako im plate kasne dva i po meseca, najveći problem im je - što pacijenti odlaze od njih. Apoteke su konstrantno loše snabdevene, zbog neplaćenih dugova dobavljačima

Teški hronični bolesnici iz obodnih naselja Beograda, ali i pacijenti kojima u pola noći treba lek ili savet farmaceuta znali su – da u svako doba mogu da odu u državnu apoteku. To više nije tako jer je privremeno zatvoreno oko 30 apoteka.

U periodu od januara 2024. godine otišlo je oko 150 zdravstvenih radnika iz „Apoteke Beograd“, diplomiranih farmaceuta i farmaceutskih tehničara zbog kašnjenja isplate zarade i jednostavno nema ko da radi.

Među njima nije Sanja Sudimac, diplomirani farmaceut, koja ovaj posao u istom preduzeću radi već 30 godina.

„Krajem januara smo dobili platu za prvi deo novembra, pa nam ljudi svakodnevno odlaze“, govori Sudimac za „Vreme“. „Jednostavno, moraju da žive i plaćaju kredite, razumemo ih.“

Ona je jedna od zaposlenih u Apoteci Beograd, koji su za vikend (2. februara) učestvovali u protestu koji su blokirali raskrsnicu ulica Kralja Milana i Kneza Miloša, nezadovoljni stanjem u tom firmi. Nakon protesta od 40 minuta pridružili su se studentima u akciji odavanja pošte stradalima u Novom Sadu.

Firma ima dug od 1,8 milijardi dinara, pa zato kasni i snadbevanje svih apoteka, zbog čega im je pazar, na nekim lokacijama, i prepolovljen.

„Zato su svi naši pacijenti, od kojih su mnogi teški bolesnici sa više udruženih bolesti, za koje se lekovi često piju drugačije u tim slučajevima, bukvalno ostavljeni na cedilu“, kaže Sudimac.

„Uzmi ovaj najskuplji“.

Kako bi pacijenti dobili kvalitetnu zdravstvenu uslugu i lek, potrebno je da ih usluži visokokvalifikovani zdravstveni kadar.

„Mi imamo stalne pacijente koji kod nas ne dolaze samo da kupe lek, već i da se posavetuju, to treba razumeti“, objašnjava Sudimac. „Zato mislimo da je jako bitno da postoji funkcionalna državna farmaceutska ustanova, u kojoj profit neće biti na prvom mestu, već javno dobro, odnosno zdravlje ljudi.“

Plastično objašnjeno, kolege, misli Sudimac, ne bi trebalo da se vode pazarom i logikom „uzmi ovaj najskuplji“, koju mnogi građani primećuju kada odu u apoteku.

„Pacijentima preporučujemo lekove ili suplemente za koje profesionalno mislimo da su najbolji za njih“, dodaje. „Mi smo sada u situaciji da lekove nemamo na stanju. Ne samo zato što nemamo novca da platimo dobavljače već i zato što smo opterećeni procedurama koje nam je država počela da uvodi još 2013. godine“, dodaje ona.

Kako je počelo urušavanje

Ministarstvo zdravlja je 2013. godine odlučilo da i privatne apoteke imaju pravo izdavanja lekova na recept lekara, a do tada su ti lekovi podizani samo u državnim apotekama.

Sudimac kaže da su to u „Apotekama Beograd“ doživeli kao zdravu konkurenciju, ali da je tu nastao drugi problem. Država je uvela zakonsku obavezu da državne apoteke nabavljaju lekove preko centralizovanih javnih nabavki, a do tada su nabavljali lekove direktno od dobavljača.

Centralizovane javna nabavke se raspisuje onda za svaki lek, a često proces kasni dva ili tri meseca, pa državne apoteke za to vreme – ostanu prazne. Kako ovo pravilo ne važi za privatni sektor, pacijenti jednostavno prelaze kod njih.

„Koliko god ljudima značilo da dođu i posavetuju se, oni svrate jednom da podignu lek, mi kažemo da ga nema, svrate drugi put – opet ga nemamo. Treći put neće ni dolaziti, tako smo izgubili ogroman broj stalnih pacijenata“, objašnjava farmaceutkinja.

Javio se još jedan problem. Ranije je svaka apoteka ponaosob naručivala lekove koji su joj potrebni jer je struktura stanovništva drugačija u centru grada, na primer, od one u prigradskim naseljima. Tako se i drugačiji medikamenti traže. Sada se svi lekovi naručuju sa jednog mesta, pa neke apoteke imaju previše jednog proizvoda, koji se inače uopšte ne prodaje, dok se drugi rasproda za nekoliko dana.

Zbog svih ovih problema, „Apoteke Beograd“ su za godinu dana izgubile 30 ekspozitura, a njihov direktor Nikola Prelević je objasnio za „Danas“ da su razlozi promene u upravljanju to što danas „imate apoteku na svakom koraku danas“.

Zbog svih ovih problema, „Apoteke Beograd“ su za godinu dana izgubile 30 ekspozitura, a njihov direktor Nikola Prelević je objasnio za „Danas“ da su razlozi promene u upravljanju to što danas „imate apoteku na svakom koraku danas“.

„Državne apoteke su se uvek striktno pridržavale zakonske odredbe koja kaže da apoteka u svakoj smeni mora imati farmaceuta, što se u privatnom sektoru često ne ispoštuje. Farmaceuti su skuplja radna snaga nego farmaceutski tehničari, ali je njihovo znanje veće i neophodno je njihovo prisustvo prilikom izdavanja terapije ili davanja saveta pacijentu. Takođe, imali smo i obavezu da držimo nerentabilne apoteke u malim sredinama, jer se nismo rukovodili isključivo profitom, već potrebom da građani imaju apoteku u svojoj neposrednoj blizini, gde god oni živeli na teritoriji grada Beograda“, rekao je on.

Na pitanje o kašnjenu plata, Prelević je rekao da su se plate u zdravstvenom sektoru povećale i prošle i ove godine, a da su marže na lekovima ostale iste.

„Plate su porasle ove godine za osam odsto svim zaposlenima, a prošle godine je bilo povećanje od 10 odsto za zdravstveni sektor. A nama u ustanovi zdravstveni sektor čini 90 odsto zaposlenih, zbog čega su kod nas veće plate nego u privatnom sektoru. Preko 130.000 dinara neto platu u 2025. godni ima farmaceut zaposlen u Apoteci Beograd“, navodi on.

Šta ćemo sa selima

Pre krize, „Apoteke Beograd“ su imale 130 filijala, a sada je taj broj spao na oko 75.

Kako su se zatvarale apoteke u manjim mestima, tako su mnogi pacijenti izgubili pravo da podignu lek, već moraju da voze 20 ili 30 kilomeatara do prve apoteke.

Sudimac ne misli da treba da se ugase privatne apoteke, već da je jednostavno potrebno napraviti razliku.

„Mi treba da ostanemo deo državnog zdravstvenog sistema, a ne da, kada nam uđe neko u apoteku, mi tog pacijenta posmatramo kao profit, gledamo samo kako da mu uvećamo račun, da bismo napravili veći pazar i sebi osigurali platu“, dodaje ona, dok se zaposleni ove državne ustanove masovno plaše da se ugled i rad „Apoteke Beograd“ namerno srozava i pušta niz vodu – u potrazi za potencijalnim kupcem.

Istorija Apoteke Beograd

Prvu apoteku u Srbiji otvorio je u Beogradu magistar farmacije Matej Ivanović. Ova apoteka, iz koje su se lekovima snabdevali stanovnici Beograda, ali i cele Srbije, počela je da radi 30. aprila 1830. godine.

Ona se nalazila preko puta Saborne crkve, u tadašnjoj Dubrovačkoj ulici, sada Ulica kralja Petra.

Apoteka je kasnije više puta menjala ime, vlasnika i lokaciju, da bi po završetku Drugog svetskog rata postala društvena svojina u okviru novoformiranog Apotekarskog preduzeća Beograd.

Godine 1964. preseljena je u Knez Mihailovu ulicu br. 27, gde se i danas nalazi.

Do 2007. godine osnivač Apoteke Beograd bila je Republika Srbija, odnosno Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, a od 1. januara 2007. godine osnivačka prava prelaze na Skupštinu grada Beograda, kada je i promenjen naziv ustanove u Apoteka Beograd.

Ustanova je prvo radila u prostorijama „Jugoleka“, a 1972. godine je dobila poslovne prostorije u Domu zdravlja „Vračarˮ, gde je danas njeno sedište.

Apoteka Beograd je osnovana Odlukom Skupštine grada Beograda na sednici održanoj 29. novembra 2006. godine. Tom prilikom grad Beograd je od države preuzeo prava i obaveze osnivača nad Apotekom Beograd koja je do tada nosila naziv Apotekarska ustanova „Beograd”.

Ranije je 40 gradova u Srbiji je imalo svoje države apoteke, sada ih ima – samo devet.

Tagovi:

apoteka beograd Apoteke Farmacija privatizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Struja, dalekovod, trafo-stanica

Električna energija

28.avgust 2025. B. B.

I pored poskupljenja, cena struje u Srbiji biće „jedna od najnižih u Evropi“

Prosečna cena električne energije biće veća u odnosu na postojeću prosečnu cenu za 6,6 odsto

Telekom Srbija

28.avgust 2025. B. B.

Direktor Telekoma će tužiti medije zbog objavljivanja njegovog razgovora

Direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić je naveo da je tražen uvid u audio snimak njegovog razgovora sa generalnim direktorom Junajted grupe Stena Milera pre objavljivanja tog snimka kako bi se utvrdila njegova autentičnost

Pravni fakultet

Visoko obrazovanje

28.avgust 2025. K. S.

Kada će univerzitetski profesori dobiti plate?

Profesori više univerziteta u Srbiji ponovo nisu dobili zarade u uobičajenom terminu. Malo kašnjenje ili se nešto kuva?

Obrazovanje i protesti

27.avgust 2025. K. S.

„Ne damo Petu“: Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Pod sloganom „Ne damo Petu“ održan je skup pred Petom beogradskom gimnazijom. Profesori traže hitnu reakciju nadležnih organa i inspekcije rada i zaštitu zaposlenih od diskriminacije i mobinga

Toplotni talas

27.avgust 2025. K. S.

Novo upozorenje RHMZ-a: Povratak ekstremnih vrućina

Posle prijatnih temperatura, u narednim danima novi toplotni talas u Srbiji

Komentar

Komentar

Srbija ima što niko nema: Festivali bez ljudi

Festivalska godina u Srbiji protiče ili bez festivala, ili sa festivalima bez publike koje su naprednjaci napravili u inat umetnicima i narodu

Sonja Ćirić

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure