img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

Dipfejk: Lažna pornografija, stvarni problem za žene

29. март 2024, 11:22 Tijana Stanić
Žrtve dipfejk pornografije gotovo bez izuzetka su žene Foto: Pexels
Žrtve dipfejk pornografije gotovo bez izuzetka su žene
Copied

Lažni pornografski snimci kreirani putem veštačke inteligencije preplavili su internet. Lako su dostupni, svako može da ih napravi i bilo ko može biti žrtva. Kako se boriti protiv ovog alata koji ima potencijal da naruši nečiji ugled i mentalno zdravlje

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvana je da 2. jula svedoči u građanskoj parnici protiv dvojice muškaraca koji su optuženi da su pravili lažne pornografske snimke sa njenim likom i postavljali ih na internet.

Meloni je tako postala žrtva takozvane „dipfejk“ pornografije – italijanskoj premijerki je „ukradeno“ lice, koje je putem veštačke inteligencije zatim konstruisano na telu koje nije njeno. Ona zbog toga traži simboličnih 100.000 evra odštete koje će donirati fondu ministarstva unutrašnjih poslova za žene žrtve porodičnog nasilja.

Žrtve su žene

I zaista, žrtve ovakve manipulacije gotovo bez izuzetka su žene. Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra objašnjava da, prema istraživanjima iz sveta, veštački generisan seksualno eksplicitan sadržaj u 99 odsto slučajeva prikazuje žene, a u 70 odsto slučajeva javnosti nepoznate pojedinke čije su fotografije preuzete sa društvenih mreža ili iz drugih privatnih arhiva.

„Razlozi za to kriju se u mizoginiji – i to navodim bez ikakve namere da simplifikujem i banalizujem situaciju, već da bih pokazala složenost i rasprostranjenost ove pojave. Mi znamo da, bez obzira na mnoge proboje, žene u informaciono-komunikacionim tehnologijama i dalje nisu dovoljno zastupljene, a posebno ne na mestima kreativnosti, gde se tehnologija stvara. Stoga brojne tehnološke inovacije i dalje stvaraju muškarci, a posledice prvih masovnih zloupotreba najčešće osete žene i druge ranjive društvene grupe. U savremenom dobu, ovo je samo još jedan način da se žene zastraše i da se one same, njihova seksualnost i njihova tela, stave pod kontrolu“, ukazuje naša sagovornica.

Porast broja video snimaka

U nedavnoj analizi britanskog „Channel 4 News“ pronađeno je da je na pet najposećenijih sajtova koji nude ovakav sadržaj zloupotrebljeno lice preko 4000 poznatih ličnosti. Najčešće su u pitanju muzičarke, glumice i jutjuberke čije je lice lako pronaći i zloupotrebiti. Video zapisi na ovim sajtovima prikupili su preko 100 miliona pregleda u roku od tri meseca, uprkos činjenici da je od 31. januara u Ujedinjenom Kraljevstvu distribuiranje ovakve pornografije ilegalno. Zakon o tome donet je kao vid borbe protiv sve većih mogućnosti zloupotrebe koje veštačka inteligencija nudi, ali odnosi se samo na distribuiranje pornografije bez pristanka, ne i kreiranje iste.

Istraživači su 2016. identifikovali jedan dipfejk pornografski video na internetu. U prva tri kvartala 2023. godine 143.733 takvih pornografskih video snimaka postavljeno je na 40 najčešće korišćenih sajtova za dipfejk pornografiju – više nego svih prethodnih godina zajedno.

Nismo sve Tejlor Svift

Alati za kreiranje AI video snimaka su brzo napredovali, postali su široko dostupni i koriste podatke koji se mogu lako pronaći u okviru nečijih društvenih mreža. Šaka fotografija i desetak sekundi glasovnih snimaka često su dovoljni da kreiraju sadržaj sa upečatljivim realizmom.

Na primer, lažne pornografske slike pevačice Tejlor Svift nedavno su preplavile internet. Njena horda obožavalaca brzo je reagovala, zahtevajući od Iks-a (bivšeg Tvitera) da se fotografije uklone. To se na kraju i desilo, ali ne pre nego što su iste pregledane, sačuvane i podeljene više miliona puta.

I dok taj incident govori da bilo koja žena može biti žrtva, takođe ilustruje ozbiljan problem koji imaju žene van javne scene. Žene koje nisu poznate ličnosti nemaju tako masovnu podršku i armiju fanova koja će im pomoći da se izbore za uklanjanje takvog sadržaja.

Važna je podrška žrtvama

Iz Autonomnog ženskog centra naglašavaju da je ženama koje se nađu u takvoj situaciji važno pružiti podršku.

„Možemo da kažemo žrtvi da joj verujemo, da ne umanjujemo i ne ismevamo njenu povređenost i strah, bez obzira na digitalnu formu nasilja. Važno je da je podržimo da se javi nekoj stručnoj osobi sa kojom može da razgovara i koja će joj biti podrška u vraćanju kontrole. To mogu biti i ženske organizacije“, objašnjava Sanja Pavlović i dodaje da posledice ovakvih snimaka po mentalno zdravlje žene mogu biti ogromne.

„Stvaranje i deljenje seksualno eksplicitnog sadržaja, bilo da je reč o veštački generisanom ili ne, spada u domen seksualnog nasilja. To znači da posledice mogu biti identične onima koje preživljaju žrtve drugih oblika seksualnog nasilja – strah, stid, sramota, povlačenje u sebe i krivljenje sebe, jer to je prvo što društvo nametne devojčicama i ženama još pre nego što postanu žrtve, od malih nogu – da si sama kriva ako ideš sama kući, noću, ako si ušla u njegov auto, ako si nosila kratku suknju, ako si se slikala“, upozorava naša sagovornica.

Ona objašnjava da postoje i brojne druge posledice, kao što su snažan osećaj izdaje, potreba za izolacijom, gubitak poverenja u sebe, ljude oko sebe i u celokupno društvo. Posebno ako se ne naiđe na podršku.

Borba za zakonsku regulaciju

Na koji način se društvo može boriti protiv ovakvog vida nasilja? Društvene mreže, kao što je Meta, u čijem vlasništvu su Fejsbuk i Instagram, zabranile su deljenje seksualno eksplicitnog sadržaja bez saglasnosti, ali aplikacije koje isti mogu da stvore su i dalje lako dostupne.

U Srbiji još uvek ne postoji zakon koji propisuje da je neovlašćeno deljenje intimnih fotografija i snimaka krivično delo. Zbog toga je Autonomni ženski centar pokrenuo peticiju „Zakuni se u zakon“. Njom se, između ostalog, traži donošenje zakona koji bi obuhvatio ne samo situacije kada neko objavi privatno poslati sadržaj, već i kada su žene snimane bez svog znanja, ili kada su njihove fotografije ili snimci iskorišćeni za stvaranje veštački generisanog seksualno eksplicitnog sadržaja. Sličan zakon već postoji u susedstvu.

„U Crnoj Gori su aktivistkinje uspešno dobile bitku da ovaj vid nasilja postane krivično delo, pa sada već stižu vesti o prvim krivičnim prijavama“, zaključuje aktivistkinja Autonomnog ženskog centra. „Poslednje što sam videla jeste da je 14-godišnjak osumnjičen da je fotografije drugog maloletnog lica iskoristio da sačini fotografiju eksplicitnog sadržaja, a potom to lice ucenjivao putem društvenih mreža. Nadamo se da će odgovarajućih zakonskih regulativa uskoro  biti u Srbiji”.

Tagovi:

Deepfake Lažni pornografski snimci Veštačka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Urbanizam

02.јун 2025. S.Ć.

Ućutkivanje građana pri javnim raspravama o projektima poput Ekspa

Izmena Pravilnika o postupku izrade planova ukida prisustvo građana na javnim raspravama. Umesto toga uvodi digitalne. Ministarstvo prostora kaže da je ovo „opasna praksa uvođenja tišine tamo gde bi trebalo da se vodi javni dijalog“

Akušersko nasilje

02.јун 2025. Marija L. Janković

Mala pobeda: Zabranjeno rutinsko sečenje na porođaju i sedanje na stomak

Ministarstvo zdravlja je izradilo prvi Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj koji je namenjen lekarima i zdravstvenim radnicima uključenim u porođaj. Odnosi se na zdravstvenu zaštitu žena tokom trudnoće, prirodni porođaj i primenu ultrazvuka u trudnoći

Beograd

01.јун 2025. S.Ć.

Nadstrešnica DZ Stari grad opasna po život

Od aprila je zatvoren glavni ulaz u DZ Stari grad zato što preti da će se nadstrešnica obrušiti. Sumnja se na zeleni krov koji je postavljen prošle godine

Penzije

01.јун 2025. S.Ć.

Detalj iz života penzionera u Srbiji i u Sloveniji

Visina penzije u Srbiji zavisi od odluke predsednika države, a visina penzije u Sloveniji je određena zakonom

Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure