img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

Dipfejk: Lažna pornografija, stvarni problem za žene

29. mart 2024, 11:22 Tijana Stanić
Žrtve dipfejk pornografije gotovo bez izuzetka su žene Foto: Pexels
Žrtve dipfejk pornografije gotovo bez izuzetka su žene
Copied

Lažni pornografski snimci kreirani putem veštačke inteligencije preplavili su internet. Lako su dostupni, svako može da ih napravi i bilo ko može biti žrtva. Kako se boriti protiv ovog alata koji ima potencijal da naruši nečiji ugled i mentalno zdravlje

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvana je da 2. jula svedoči u građanskoj parnici protiv dvojice muškaraca koji su optuženi da su pravili lažne pornografske snimke sa njenim likom i postavljali ih na internet.

Meloni je tako postala žrtva takozvane „dipfejk“ pornografije – italijanskoj premijerki je „ukradeno“ lice, koje je putem veštačke inteligencije zatim konstruisano na telu koje nije njeno. Ona zbog toga traži simboličnih 100.000 evra odštete koje će donirati fondu ministarstva unutrašnjih poslova za žene žrtve porodičnog nasilja.

Žrtve su žene

I zaista, žrtve ovakve manipulacije gotovo bez izuzetka su žene. Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra objašnjava da, prema istraživanjima iz sveta, veštački generisan seksualno eksplicitan sadržaj u 99 odsto slučajeva prikazuje žene, a u 70 odsto slučajeva javnosti nepoznate pojedinke čije su fotografije preuzete sa društvenih mreža ili iz drugih privatnih arhiva.

„Razlozi za to kriju se u mizoginiji – i to navodim bez ikakve namere da simplifikujem i banalizujem situaciju, već da bih pokazala složenost i rasprostranjenost ove pojave. Mi znamo da, bez obzira na mnoge proboje, žene u informaciono-komunikacionim tehnologijama i dalje nisu dovoljno zastupljene, a posebno ne na mestima kreativnosti, gde se tehnologija stvara. Stoga brojne tehnološke inovacije i dalje stvaraju muškarci, a posledice prvih masovnih zloupotreba najčešće osete žene i druge ranjive društvene grupe. U savremenom dobu, ovo je samo još jedan način da se žene zastraše i da se one same, njihova seksualnost i njihova tela, stave pod kontrolu“, ukazuje naša sagovornica.

Porast broja video snimaka

U nedavnoj analizi britanskog „Channel 4 News“ pronađeno je da je na pet najposećenijih sajtova koji nude ovakav sadržaj zloupotrebljeno lice preko 4000 poznatih ličnosti. Najčešće su u pitanju muzičarke, glumice i jutjuberke čije je lice lako pronaći i zloupotrebiti. Video zapisi na ovim sajtovima prikupili su preko 100 miliona pregleda u roku od tri meseca, uprkos činjenici da je od 31. januara u Ujedinjenom Kraljevstvu distribuiranje ovakve pornografije ilegalno. Zakon o tome donet je kao vid borbe protiv sve većih mogućnosti zloupotrebe koje veštačka inteligencija nudi, ali odnosi se samo na distribuiranje pornografije bez pristanka, ne i kreiranje iste.

Istraživači su 2016. identifikovali jedan dipfejk pornografski video na internetu. U prva tri kvartala 2023. godine 143.733 takvih pornografskih video snimaka postavljeno je na 40 najčešće korišćenih sajtova za dipfejk pornografiju – više nego svih prethodnih godina zajedno.

Nismo sve Tejlor Svift

Alati za kreiranje AI video snimaka su brzo napredovali, postali su široko dostupni i koriste podatke koji se mogu lako pronaći u okviru nečijih društvenih mreža. Šaka fotografija i desetak sekundi glasovnih snimaka često su dovoljni da kreiraju sadržaj sa upečatljivim realizmom.

Na primer, lažne pornografske slike pevačice Tejlor Svift nedavno su preplavile internet. Njena horda obožavalaca brzo je reagovala, zahtevajući od Iks-a (bivšeg Tvitera) da se fotografije uklone. To se na kraju i desilo, ali ne pre nego što su iste pregledane, sačuvane i podeljene više miliona puta.

I dok taj incident govori da bilo koja žena može biti žrtva, takođe ilustruje ozbiljan problem koji imaju žene van javne scene. Žene koje nisu poznate ličnosti nemaju tako masovnu podršku i armiju fanova koja će im pomoći da se izbore za uklanjanje takvog sadržaja.

Važna je podrška žrtvama

Iz Autonomnog ženskog centra naglašavaju da je ženama koje se nađu u takvoj situaciji važno pružiti podršku.

„Možemo da kažemo žrtvi da joj verujemo, da ne umanjujemo i ne ismevamo njenu povređenost i strah, bez obzira na digitalnu formu nasilja. Važno je da je podržimo da se javi nekoj stručnoj osobi sa kojom može da razgovara i koja će joj biti podrška u vraćanju kontrole. To mogu biti i ženske organizacije“, objašnjava Sanja Pavlović i dodaje da posledice ovakvih snimaka po mentalno zdravlje žene mogu biti ogromne.

„Stvaranje i deljenje seksualno eksplicitnog sadržaja, bilo da je reč o veštački generisanom ili ne, spada u domen seksualnog nasilja. To znači da posledice mogu biti identične onima koje preživljaju žrtve drugih oblika seksualnog nasilja – strah, stid, sramota, povlačenje u sebe i krivljenje sebe, jer to je prvo što društvo nametne devojčicama i ženama još pre nego što postanu žrtve, od malih nogu – da si sama kriva ako ideš sama kući, noću, ako si ušla u njegov auto, ako si nosila kratku suknju, ako si se slikala“, upozorava naša sagovornica.

Ona objašnjava da postoje i brojne druge posledice, kao što su snažan osećaj izdaje, potreba za izolacijom, gubitak poverenja u sebe, ljude oko sebe i u celokupno društvo. Posebno ako se ne naiđe na podršku.

Borba za zakonsku regulaciju

Na koji način se društvo može boriti protiv ovakvog vida nasilja? Društvene mreže, kao što je Meta, u čijem vlasništvu su Fejsbuk i Instagram, zabranile su deljenje seksualno eksplicitnog sadržaja bez saglasnosti, ali aplikacije koje isti mogu da stvore su i dalje lako dostupne.

U Srbiji još uvek ne postoji zakon koji propisuje da je neovlašćeno deljenje intimnih fotografija i snimaka krivično delo. Zbog toga je Autonomni ženski centar pokrenuo peticiju „Zakuni se u zakon“. Njom se, između ostalog, traži donošenje zakona koji bi obuhvatio ne samo situacije kada neko objavi privatno poslati sadržaj, već i kada su žene snimane bez svog znanja, ili kada su njihove fotografije ili snimci iskorišćeni za stvaranje veštački generisanog seksualno eksplicitnog sadržaja. Sličan zakon već postoji u susedstvu.

„U Crnoj Gori su aktivistkinje uspešno dobile bitku da ovaj vid nasilja postane krivično delo, pa sada već stižu vesti o prvim krivičnim prijavama“, zaključuje aktivistkinja Autonomnog ženskog centra. „Poslednje što sam videla jeste da je 14-godišnjak osumnjičen da je fotografije drugog maloletnog lica iskoristio da sačini fotografiju eksplicitnog sadržaja, a potom to lice ucenjivao putem društvenih mreža. Nadamo se da će odgovarajućih zakonskih regulativa uskoro  biti u Srbiji”.

Tagovi:

Deepfake Lažni pornografski snimci Veštačka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Saobraćaj

04.avgust 2025. M. M.

Naprednjačka gradnja: Kružni tok kod Skupštine pri kraju, Terazije sledeće?

Radovi na kružnom toku na Trgu Nikole Pašića kod Skupštine privode se kraju. Građani strahuju da ne nikne jedan i na Terazijama

Sećanje na „Oluju”

04.avgust 2025. Maja Dragić

Nakon „Oluje”: Devojčice iz budućnosti

„Oluja” se danas obeležava i kao progon i kao oslobođenje, dan za tugu i dan za slavlje. Sada kad više nisam ona mala Maja u Rumi koja nema ništa, znam vrednost vlastite istine

Vremenska prognoza

03.avgust 2025. I.M.

Ponovo vremenske nepogode, narandžasti meteo-alarm u delovima Srbije

Najniže temperature danas od 12 do 21, a najviša od 27 stepeni na severozapadu i zapadu, do 35 stepeni na jugoistoku Srbije

Finansije

02.avgust 2025. S.Ć.

Odakle opštinama novac za estradu ako nemaju za ambulantu

Opština Raška će platiti 20.000 evra za koncert Jelene Karleuše, a Aleksinac 10.000 evra za nastup Saše Kovačevića. Ovo nije priča o honorarima estradnih zvezda, već o rasipnosti onih na vlasti po opštinama Srbije

Urbanizam

02.avgust 2025. Sonja Ćirić

Rušenje Beogradskog sajma: I hale 2 i 3 ostaju – navodno

Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure