img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografija

Demografski slom: U Srbiji do 2050. godine 1,2 miliona stanovnika manje

23. август 2024, 11:56 B. B.
Foto: Tanjug
Copied

Ako se ostvare procene stručnjaka Ujedinjenih nacija, Srbija, koja je 2023. godine imala 6.788.000 stanovnika, će 2050. godine imati samo oko 5.554.000 stanovnika, tj. 18,2 odsto manje nego danas. Istovremeno, istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije pokazuje da čak 49 odsto njih planira da se iseli. Koji faktori utiču na „demografski slom“

Ujedinjene nacije (UN) su procenile da će šest zemalja i teritorija na Zapadnom Balkanu 2050. godine imati ukupno oko tri miliona stanovnika manje nego danas. Srbija će biti biti na najvećem gubitku u apsolutnim brojevima, a Bosna i Hercegovina i Albanija procentualno, piše Radio Slobodna Evropa.

Umesto prošlogodišnjih 16.977.000, Zapadni Balkan će prema procenama UN-a 2050. imati 13.975.000.

Srbija, koja je 2023. godine imala 6.788.000 stanovnika, 2050. će imati 5.554.000, odnosno oko 1,2 miliona stanovnika manje, što je pad 18,2 odsto.

Bosna i Hercegovina će sa 3.194.000 pasti na 2.469.000 stanovnika, što je 22,7 odsto manje, a Albanija sa 2.822.000 na 2.251.000 stanovnika, što je 20,2 odsto manje.

Severna Makedonija će umesto 1.836.000 imati 1.519.000 stanovnika, što je pad od 17,3 odsto, dok će Crna Gora umesto 628.000 imati 535.000, odnosno 14,8 odsto manje.

Prema proceni UN-a, najmanji pad će biti zabeležen na teritoriji Kosova – sa 1.709.000 na 1.647.000 stanovnika, odnosno za 3,6 odsto.

Nezaustavljiv pad broja stanovnika

Predviđanja UN-a su samo nastavak ozbiljnog i nezaustavljivog pada broja stanovnika u Srbiji, sa kojim su se, kao i sa mnogim drugim negativnim pojavama, građani Srbije ne samo pomirili nego i srodili.

Nikoga iole informisanog nije iznenadilo nedavno objavljeno istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije po kome čak 49 odsto njih planira da se iseli iz Srbije.

Slučajno ili ne, 51,9 odsto mladih u istom istraživanju smatra da nasilje može da bude opravdano.

Više ljudi samo u Bogradu, Novom Sadu i Novom Pazaru

Popis iz 2022. godine pokazao je da je u odnosu na prethodni popis iz 2011. godine broj stanovnika u Srbiji pao za skoro 540.000, a jedino su Beograd, Novi Sad i Novi Pazar zabeležili rast broja stanovnika.

Proces demografskog starenja stanovništva manifestuje se niskim učešćem mladih i visokim i kontinuirano rastućim udelom starih u ukupnom stanovništvu. Udeo osoba starih 65 i više godina iznosi 22 odsto, a mlađih od 15 godina 14 odsto.

Posmatrano na nivou oblasti, u Zaječarskoj oblasti zabeležen je najveći udeo starih sa 65 i više godina (30,3 odsto) i istovremeno najmanji udeo stanovništva mlađeg od 15 godina (11,2 odsto).

Svake godine 51.000 ljudi napusti Srbiju

Razlog za smanjenje broja stanovnika povezan je sa pet faktora: odlaskom mladih, odlaganjem rađanja, reproduktivnim zdravljem, ekonomskim i psihološkim razlozima.

Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, Srbiju svake godine napusti oko 51.000 ljudi. Prema ovim procenama, zemlja godišnje izgubi grad veličine Valjeva.

Prema podacima popisa iz 2022. godine broj stanovnika u Beogradu se povećao za nešto više od 26.000, a od 17 beogradskih opština povećanje broja stanovnika zabeleženo je opštinama Zvezdara, Voždovac, Zemun, Palilula i Surčin.

Stari Grad je ostao bez petine stanovništva, i to je procentualno najveći pad, a Čukarica je između dva popisa izgubila 5.139 stanovnika, najviše od svih opština.

U Beogradu je zabeležen i najveći porast broja domaćinstava, kojih je prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva 652.847, što je za 46.414 više nego na popisu sprovedenom 2011. godine.

Međutim, prosečno domaćinstvo u glavnom gradu Srbije sada je manje nego ranije i broji u proseku 2,58 članova, dok je pre 11 godina imalo 2,74 člana.

Prema rezultatima popisa iz 2022. godine u Novom Sadu je živelo oko 25.000 ljudi više u odnosu na popis iz 2011. godine, a broj domaćinstava u tom gradu između dva popisa porastao je za skoro 19.000.

U Vojvodini je istovremeno broj stanovnika između dva popisa pao za 180.000.

Čitav region ima isti problem

Negativni prirodni priraštaj je karakteristika svih zemalja regiona i cele istočne Evrope, a sa natalitetskim problemom kubure i zapadne zemlje, s tim što to oni to rešavaju uvozom mladih kadrova i njihovih potomaka.

Stručnjaci prognoziraju da je region Balkana posebno ugrožen i da se pred njim nalazi takozvani demografski slom, koji je neizbežan i nezaustavljiv, iz jednostavnog razloga – određene političke i ekonomske mere koje bi ga predupredile trebalo je da budu donesene nekoliko decenija ranije.

Tagovi:

Mladi Popis Demografija stanovništvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Rekordna zaplena marihuane u Srbiji

Rekordna zaplena marihuane

05.фебруар 2026. Bojan Bednar

Narkodiler iz Konjuha: Ko stoji iza pet tona zaplenjene marihuane

Inspektori koji su zaslužni za zaplenu rekordnih pet tona marihuane kraj Kruševca su kažnjeni smenama, kaže za „Vreme“ penzionasana tužiteljka Jasmina Paunović. To podseća na slučaj "Jovanjica"

Policijska sirena i svetlo

Hronika

05.фебруар 2026. I.M.

Bačena bomba na restoran „Džeri“ na Novom Beogradu

Nepoznata osoba bacila je sinoć eksplozivnu napravu ispred kafića „Džeri“ na Novom Beogradu. U eksploziji nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta

Urednik deset prorežimskih portala

Režimski mediji

05.фебруар 2026. M.L.J.

Ljubimac RTV-a i obožavatelj Orbana: Ko je Gradimir Banković, urednik deset prorežimskih portala

Glavni i odgovorni urednik čak deset novih portala po manjim mestima u Srbiji je Gradimir Banković, saradnik režimske nevladine organizacije - bez biografije

ilustracija veštačkeinteligencije

Veštačka inteligencija

05.фебруар 2026. M. L. J.

Crkva Molta i Krustafarijanci: Veštačka inteligencija se odmetnula i stvorila sopstvenu religiju

Čak 1,6 miliona agenata, koje je stvorila veštačka inteligencija, samostalno razgovara i filozofira, a kreirali su i sopstvenu religiju - Crkvu Molta. Stručnjaci koji su ih napravili upozoravaju na opasnoti

Medicinski fakultet u Beogradu

05.фебруар 2026. I.M.

Studenti najavili protest u znak podrške otpuštenoj Mariji Radovanović

Studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu organizuju protest podrške Mariji Radovanović, uzbunjivačici koja je dobila otkaz

Komentar
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure