img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografija

Demografski slom: U Srbiji do 2050. godine 1,2 miliona stanovnika manje

23. avgust 2024, 11:56 B. B.
Foto: Tanjug
Copied

Ako se ostvare procene stručnjaka Ujedinjenih nacija, Srbija, koja je 2023. godine imala 6.788.000 stanovnika, će 2050. godine imati samo oko 5.554.000 stanovnika, tj. 18,2 odsto manje nego danas. Istovremeno, istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije pokazuje da čak 49 odsto njih planira da se iseli. Koji faktori utiču na „demografski slom“

Ujedinjene nacije (UN) su procenile da će šest zemalja i teritorija na Zapadnom Balkanu 2050. godine imati ukupno oko tri miliona stanovnika manje nego danas. Srbija će biti biti na najvećem gubitku u apsolutnim brojevima, a Bosna i Hercegovina i Albanija procentualno, piše Radio Slobodna Evropa.

Umesto prošlogodišnjih 16.977.000, Zapadni Balkan će prema procenama UN-a 2050. imati 13.975.000.

Srbija, koja je 2023. godine imala 6.788.000 stanovnika, 2050. će imati 5.554.000, odnosno oko 1,2 miliona stanovnika manje, što je pad 18,2 odsto.

Bosna i Hercegovina će sa 3.194.000 pasti na 2.469.000 stanovnika, što je 22,7 odsto manje, a Albanija sa 2.822.000 na 2.251.000 stanovnika, što je 20,2 odsto manje.

Severna Makedonija će umesto 1.836.000 imati 1.519.000 stanovnika, što je pad od 17,3 odsto, dok će Crna Gora umesto 628.000 imati 535.000, odnosno 14,8 odsto manje.

Prema proceni UN-a, najmanji pad će biti zabeležen na teritoriji Kosova – sa 1.709.000 na 1.647.000 stanovnika, odnosno za 3,6 odsto.

Nezaustavljiv pad broja stanovnika

Predviđanja UN-a su samo nastavak ozbiljnog i nezaustavljivog pada broja stanovnika u Srbiji, sa kojim su se, kao i sa mnogim drugim negativnim pojavama, građani Srbije ne samo pomirili nego i srodili.

Nikoga iole informisanog nije iznenadilo nedavno objavljeno istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije po kome čak 49 odsto njih planira da se iseli iz Srbije.

Slučajno ili ne, 51,9 odsto mladih u istom istraživanju smatra da nasilje može da bude opravdano.

Više ljudi samo u Bogradu, Novom Sadu i Novom Pazaru

Popis iz 2022. godine pokazao je da je u odnosu na prethodni popis iz 2011. godine broj stanovnika u Srbiji pao za skoro 540.000, a jedino su Beograd, Novi Sad i Novi Pazar zabeležili rast broja stanovnika.

Proces demografskog starenja stanovništva manifestuje se niskim učešćem mladih i visokim i kontinuirano rastućim udelom starih u ukupnom stanovništvu. Udeo osoba starih 65 i više godina iznosi 22 odsto, a mlađih od 15 godina 14 odsto.

Posmatrano na nivou oblasti, u Zaječarskoj oblasti zabeležen je najveći udeo starih sa 65 i više godina (30,3 odsto) i istovremeno najmanji udeo stanovništva mlađeg od 15 godina (11,2 odsto).

Svake godine 51.000 ljudi napusti Srbiju

Razlog za smanjenje broja stanovnika povezan je sa pet faktora: odlaskom mladih, odlaganjem rađanja, reproduktivnim zdravljem, ekonomskim i psihološkim razlozima.

Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, Srbiju svake godine napusti oko 51.000 ljudi. Prema ovim procenama, zemlja godišnje izgubi grad veličine Valjeva.

Prema podacima popisa iz 2022. godine broj stanovnika u Beogradu se povećao za nešto više od 26.000, a od 17 beogradskih opština povećanje broja stanovnika zabeleženo je opštinama Zvezdara, Voždovac, Zemun, Palilula i Surčin.

Stari Grad je ostao bez petine stanovništva, i to je procentualno najveći pad, a Čukarica je između dva popisa izgubila 5.139 stanovnika, najviše od svih opština.

U Beogradu je zabeležen i najveći porast broja domaćinstava, kojih je prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva 652.847, što je za 46.414 više nego na popisu sprovedenom 2011. godine.

Međutim, prosečno domaćinstvo u glavnom gradu Srbije sada je manje nego ranije i broji u proseku 2,58 članova, dok je pre 11 godina imalo 2,74 člana.

Prema rezultatima popisa iz 2022. godine u Novom Sadu je živelo oko 25.000 ljudi više u odnosu na popis iz 2011. godine, a broj domaćinstava u tom gradu između dva popisa porastao je za skoro 19.000.

U Vojvodini je istovremeno broj stanovnika između dva popisa pao za 180.000.

Čitav region ima isti problem

Negativni prirodni priraštaj je karakteristika svih zemalja regiona i cele istočne Evrope, a sa natalitetskim problemom kubure i zapadne zemlje, s tim što to oni to rešavaju uvozom mladih kadrova i njihovih potomaka.

Stručnjaci prognoziraju da je region Balkana posebno ugrožen i da se pred njim nalazi takozvani demografski slom, koji je neizbežan i nezaustavljiv, iz jednostavnog razloga – određene političke i ekonomske mere koje bi ga predupredile trebalo je da budu donesene nekoliko decenija ranije.

Tagovi:

stanovništvo Mladi Popis Demografija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Škola Karađorđe u Saranovu

Obrušavanje plafona u školi

02.april 2026. K. S.

Hapšenja zbog škole u Saranovu: Petoro osumnjičenih za višemilionsku štetu budžeta

Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet

Rodno zasnovano onlajn nasilje

02.april 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Procurila baza sa podacima 5.000 pacijentkinja iz ginekološke klinike u Srbiji

Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država

Policija

Hronika

02.april 2026. I.M.

Bačene dve bombe na teretanu u Zemunu, intervenisao SAJ

Tokom noći nepoznata osoba bacila je dve bombe na jednu teretanu u Zemunu. Nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure