img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prosveta

Dekan Učiteljskog fakulteta: Srbija nije spremna za revoluciju u obrazovanju

03. јул 2024, 14:33 S.Z.
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić.
Copied

Obrazovni sistem Srbije već godinama je u problemu zbog deficita nastavnika. Država se hvali otvaranjem radnih mesta u školama, ali nema ko da ih popuni. Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić kaže za „Vreme” da revolucija u obrazovanju stiže, te da se pod hitno moraju uvesti promene kako bi održali korak sa novim generacijama

Osnovne i srednje škole će u narednom periodu raspisati konkurse za 1312 radnih mesta, najavila je u sredu ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović.

Ona je istakla da je u poslednje četiri godine posao za stalno dobilo više od 22.600 zaposlenih u ustanovama obrazovanja.

Trenutno je u školama najveći deficit nastavnika matematike, fizike, hemije, informatike, nemačkog jezika.

Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić kaže za „Vreme” da je situacija u prosveti Srbije ipak, pomalo apsurdna, jer postoji interesovanje za rad u školama, ali nema dovoljno interesovanja za upis na fakultet, odnsosno za školovanje nastavnika.

U odnosu na prošlu godinu, ovog leta je nešto bolje stanje sa zainteresovanim studentima za upis na Učuteljski fakultet u Beogradu.

„Ove godine smo popunili negde oko 80 odsto kapaciteta. Nadamo se da ćemo do kraja upisa popuniti sve kapacitete. Nažalost, to nije merilo za Srbiju. Jer kada saberemo sve druge pedagoške fakultete, oni zajedno imaju manje kandidata nego ovaj jedan u Beogradu”, kaže Mandić.

Istovremeno, ni povećan broj studenata u Beogradu ne znači da je došlo do promena koje na bilo koji način ukazuju da je postignut željeni rezultat.

„Analizirajući prethodni period mi ćemo zaista imati deficit učitelja u školama, što je veliki problem. Posebno što u nekim školama direktori traže studente na master studijama ili apsolvente koji bi radili na zameni nastavnika, jer nema dovoljno kadrova u školama. Što je takođe apsurdna situacija”, kaže Manidć.

Sagovornik „Vremena” upozorava da je neopohodno sistemsko rešenje. Od popravljanja materijalnog statusa nastavnika, do podizanja njihovog rejtinga, kao i rasta uzajamnog poštovanja između roditelja, nastavnika i dece.

Kasnimo sa promenama

Dekan Mandić kaže da će u perspektivi morati da se menja način organizacije nastave, i vrednovanja znanja učenika.

„Moraćemo da uskladimo naše zahteve sa potrebama dece. Deca imaju značajno drugačija interesovanja, na drugačiji način dolaze do informacija.

„To znači da bismo morali da prilagodimo organizaciju nastave, način predavanja, toj deci. Kriva koja govori o razvoju ljudske inteligencije pokazuje da su deca sve inteligentnija, sposobnija i pametnija”, kaže Manidć.

Postavlja se pitanje, dodaje, kako mi ne možemo da podstaknemo njihovu unutrašnju i spoljašnju motivaciju.

„Ne možemo u deci da tržiimo problem, moramo ga tražiti u sistemu”, kaže Mandić.

Krajnje vreme za analizu stanja u prosveti

Izazovi sa kojima se suočava obrazovni sistem ne odnose se samo na Srbiju, već i na region, Evropu pa i veliki broj država u svetu.

„Posebno se treba osvrnuti na razvoj veštačke inteligencije koja daje dodatni impuls ka promenama koje će se dogoditi u bliskoj budućnosti u obrazovnom sistemu. Krajnje je vreme da se pozabavimo analizom stanja u prosveti u funkciji promena koje će biti u interesu razvoja i dece i obrazovanja uopšte”, kaže Mandić.

Podseća da nisu deca tu zbog nastavnika, već obratno.

„Sada se više ide ka tome kako da dete nauči da uči. Kako da razmišlja i kako da se kritički odnosi prema sadržajima. Posebno sa pojavom veštačke inteligencije i sa činjenicom da 80 odsto podataka dobijaju iz digitalnih izvora”, objašnjava.

Vaspitanje proterano iz škola

Sa druge strane, kaže, treba iskoristiti prednosti veštačke inteligencije da smanji potrebe predavačkog dela nastave, gde nastavnik saopštava gotova znanja, a ostaviti više vremena za interakcije sa učenicima. Za njihov interaktivan odnos i posebno zanačajan, vaspitni rad sa decom, to jest za razvoj vrednosnih stavova.

„Nažalost, poslednjih decenija je vaspitanje maltene proterano iz škole na račun obrazovanja. Nastavnik se sve manje bavi detetom, a sve više sadržajem i predmetom. Nove tehnologije uz dobru organizaciju nastave, mogu da nadomeste nastavnicima to vreme sa decom i da se vrati vaspitanje u škole”, kaže Manidć.

„Jer informacije se sada brzo razvijaju i sve ono što kroz čeiti godine naučimo decu, kroz četiri godine može da se promeni. Prema tome moraćemo doživotno da se usavršavamo”, kaže.

Mandić podseća i da ne smemo izgubiti korak sa decom. Pogotovo u periodu do dvanaeste godine kada se razvija osamdeset odsto karaternih osobina odraslog čoveka.

Godinama uljuljkani u isti sistem

Mandić ukazuje i na to da će morati da se prave značajane promene i u obrazovanju nastavnika i učitelja.

„To je zaista kompleksan problem. Veštačka inteligencija će nama manje promena doneti u medicini, inženjerstvu i ekonomiji nego u obrazovanju. U obrazovanju će nas sačekati revolucionarne promene, na koje verovatno nećemo biti spremni ukoliko pod hitno sami ne preduzmemo nešto”, kaže Manidć.

Trebalo bi, dodaje, da se osmisle modeli vrednovanja znanja koji nisu isti kao pre pedeset godina.

„Godinama smo uljuljkani u isti sistem obrazovanja i već mnogo kasnimmo sa poromenama.

Spremni ili ne, promene dolaze

Stručnjaci širom sveta se slažu da dolaze velike promene u načinu obrazovanja.

„Mi treba da vidimo imamo li nastavnike koji su dovoljno informisani o mogućnostima koje nude nove tehnologije, posebno veštačka inteligencija. Da li su osposobljeni za njihovo korišćenje i da li su svesni benefita koje tehnologije donose. Nažalost, u velikoj meri nisu”, kaže Mandić.

Naš sagovornik smatra da je tu ključna uloga pedagoških fakulteta, ministrastva prosvete i obrazovnih zavoda da se što pre krene u istraživanja i osposobljavanje.

„Jer deca se stalno razvijaju i sve su više upoznata sa novim tehnologijama i od nas očekuju isto”, kaže Mandić.

Trebalo bi raditi i na promeni odnosa roditelja i dece prema školi, dodaje, kako bi ponovo razvili prirodnu radoznalost pri polasku u školu, a ne da im se ona redukuje šablonskom nastavom.

Onda bi, kaže Mandić, i pozicija nastavnika bila bolja, pa bi se smanjili i nerazumevanje i konflikti između nastavnika i roditelja.

I zaključuje: „Roditelj i nastavnik moraju biti na istoj strani. Verujem da će država što pre preduzeti neke akcione planove”.

Tagovi:

Deficit nastavnika Nove tehnologije Obrazovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Izvoz hrane

03.октобар 2025. K. S.

Nova nepoželjna supstanca u srpskoj hrani: Sušene kasije povučene iz Grčke

Od žice u njokama do kadmijuma u jagodama – samo od početka 2025. čak 23 upozorenja stigla su iz Evrope zbog nebezbedne hrane poreklom iz Srbije. Koju je „ozbiljno” štetnu susptancu pronašla grčka kontrola u srpskim kajsijama

Protest prosvetnih radnika ispred zgrade Vlade u oktobru

Prosveta

03.октобар 2025. Bojan Bednar

Kokot: Ministar „osvete“ Stanković postavlja direktore „sa dna kace“

„Čekajte, oni biraju direktore sa dna kace, a prosvetni radnici bi trebalo da ćute? To se neće desiti i to bi i ministar trebalo da zna”, kaže za „Vreme“ predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) Dušan Kokot

Otvaranje železničke deonice

03.октобар 2025. I.M.

Brza pruga Beograd – Subotica: 72 minuta putovanja, povratna karta 2.000 dinara

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić seo je u petak u voz za Suboticu. Tokom vožnje je najavio da će nova brza pruga Novi Sad – Subotica početi sa radom 8. oktobra, a vožnja od Beograda do Subotice trajaće svega nešto više od sat vremena

Flota za Gazu

03.октобар 2025. K. S.

Podrška za Ognjena: Protestna šetnja za studenta FLU koji je deo zaustavljene humanitarne flote

U znak solidarnosti sa studentom Fakulteta likovnih umetnosti Ognjenom Markovićem, koji je uhapšen na jednom od brodova flotile Sumud na putu ka Gazi, u Beogradu će u petak biti održana protestna šetnja

Vremenska prognoza

03.октобар 2025. Milica Srejić

Prvi sneg zavejao Kosovo, pojedina sela ostala bez struje

Na Kosovu je jutros zabeležen prvi sneg u sezoni, a deo planinskih sela i opština Gračanica ostao je bez struje. Put od Prištine do Podujeva ostaje prohodan, iako snežne padavine i jak vetar otežavaju kretanje

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure