img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prosveta

Dekan Učiteljskog fakulteta: Srbija nije spremna za revoluciju u obrazovanju

03. jul 2024, 14:33 S.Z.
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić.
Copied

Obrazovni sistem Srbije već godinama je u problemu zbog deficita nastavnika. Država se hvali otvaranjem radnih mesta u školama, ali nema ko da ih popuni. Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić kaže za „Vreme” da revolucija u obrazovanju stiže, te da se pod hitno moraju uvesti promene kako bi održali korak sa novim generacijama

Osnovne i srednje škole će u narednom periodu raspisati konkurse za 1312 radnih mesta, najavila je u sredu ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović.

Ona je istakla da je u poslednje četiri godine posao za stalno dobilo više od 22.600 zaposlenih u ustanovama obrazovanja.

Trenutno je u školama najveći deficit nastavnika matematike, fizike, hemije, informatike, nemačkog jezika.

Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić kaže za „Vreme” da je situacija u prosveti Srbije ipak, pomalo apsurdna, jer postoji interesovanje za rad u školama, ali nema dovoljno interesovanja za upis na fakultet, odnsosno za školovanje nastavnika.

U odnosu na prošlu godinu, ovog leta je nešto bolje stanje sa zainteresovanim studentima za upis na Učuteljski fakultet u Beogradu.

„Ove godine smo popunili negde oko 80 odsto kapaciteta. Nadamo se da ćemo do kraja upisa popuniti sve kapacitete. Nažalost, to nije merilo za Srbiju. Jer kada saberemo sve druge pedagoške fakultete, oni zajedno imaju manje kandidata nego ovaj jedan u Beogradu”, kaže Mandić.

Istovremeno, ni povećan broj studenata u Beogradu ne znači da je došlo do promena koje na bilo koji način ukazuju da je postignut željeni rezultat.

„Analizirajući prethodni period mi ćemo zaista imati deficit učitelja u školama, što je veliki problem. Posebno što u nekim školama direktori traže studente na master studijama ili apsolvente koji bi radili na zameni nastavnika, jer nema dovoljno kadrova u školama. Što je takođe apsurdna situacija”, kaže Manidć.

Sagovornik „Vremena” upozorava da je neopohodno sistemsko rešenje. Od popravljanja materijalnog statusa nastavnika, do podizanja njihovog rejtinga, kao i rasta uzajamnog poštovanja između roditelja, nastavnika i dece.

Kasnimo sa promenama

Dekan Mandić kaže da će u perspektivi morati da se menja način organizacije nastave, i vrednovanja znanja učenika.

„Moraćemo da uskladimo naše zahteve sa potrebama dece. Deca imaju značajno drugačija interesovanja, na drugačiji način dolaze do informacija.

„To znači da bismo morali da prilagodimo organizaciju nastave, način predavanja, toj deci. Kriva koja govori o razvoju ljudske inteligencije pokazuje da su deca sve inteligentnija, sposobnija i pametnija”, kaže Manidć.

Postavlja se pitanje, dodaje, kako mi ne možemo da podstaknemo njihovu unutrašnju i spoljašnju motivaciju.

„Ne možemo u deci da tržiimo problem, moramo ga tražiti u sistemu”, kaže Mandić.

Krajnje vreme za analizu stanja u prosveti

Izazovi sa kojima se suočava obrazovni sistem ne odnose se samo na Srbiju, već i na region, Evropu pa i veliki broj država u svetu.

„Posebno se treba osvrnuti na razvoj veštačke inteligencije koja daje dodatni impuls ka promenama koje će se dogoditi u bliskoj budućnosti u obrazovnom sistemu. Krajnje je vreme da se pozabavimo analizom stanja u prosveti u funkciji promena koje će biti u interesu razvoja i dece i obrazovanja uopšte”, kaže Mandić.

Podseća da nisu deca tu zbog nastavnika, već obratno.

„Sada se više ide ka tome kako da dete nauči da uči. Kako da razmišlja i kako da se kritički odnosi prema sadržajima. Posebno sa pojavom veštačke inteligencije i sa činjenicom da 80 odsto podataka dobijaju iz digitalnih izvora”, objašnjava.

Vaspitanje proterano iz škola

Sa druge strane, kaže, treba iskoristiti prednosti veštačke inteligencije da smanji potrebe predavačkog dela nastave, gde nastavnik saopštava gotova znanja, a ostaviti više vremena za interakcije sa učenicima. Za njihov interaktivan odnos i posebno zanačajan, vaspitni rad sa decom, to jest za razvoj vrednosnih stavova.

„Nažalost, poslednjih decenija je vaspitanje maltene proterano iz škole na račun obrazovanja. Nastavnik se sve manje bavi detetom, a sve više sadržajem i predmetom. Nove tehnologije uz dobru organizaciju nastave, mogu da nadomeste nastavnicima to vreme sa decom i da se vrati vaspitanje u škole”, kaže Manidć.

„Jer informacije se sada brzo razvijaju i sve ono što kroz čeiti godine naučimo decu, kroz četiri godine može da se promeni. Prema tome moraćemo doživotno da se usavršavamo”, kaže.

Mandić podseća i da ne smemo izgubiti korak sa decom. Pogotovo u periodu do dvanaeste godine kada se razvija osamdeset odsto karaternih osobina odraslog čoveka.

Godinama uljuljkani u isti sistem

Mandić ukazuje i na to da će morati da se prave značajane promene i u obrazovanju nastavnika i učitelja.

„To je zaista kompleksan problem. Veštačka inteligencija će nama manje promena doneti u medicini, inženjerstvu i ekonomiji nego u obrazovanju. U obrazovanju će nas sačekati revolucionarne promene, na koje verovatno nećemo biti spremni ukoliko pod hitno sami ne preduzmemo nešto”, kaže Manidć.

Trebalo bi, dodaje, da se osmisle modeli vrednovanja znanja koji nisu isti kao pre pedeset godina.

„Godinama smo uljuljkani u isti sistem obrazovanja i već mnogo kasnimmo sa poromenama.

Spremni ili ne, promene dolaze

Stručnjaci širom sveta se slažu da dolaze velike promene u načinu obrazovanja.

„Mi treba da vidimo imamo li nastavnike koji su dovoljno informisani o mogućnostima koje nude nove tehnologije, posebno veštačka inteligencija. Da li su osposobljeni za njihovo korišćenje i da li su svesni benefita koje tehnologije donose. Nažalost, u velikoj meri nisu”, kaže Mandić.

Naš sagovornik smatra da je tu ključna uloga pedagoških fakulteta, ministrastva prosvete i obrazovnih zavoda da se što pre krene u istraživanja i osposobljavanje.

„Jer deca se stalno razvijaju i sve su više upoznata sa novim tehnologijama i od nas očekuju isto”, kaže Mandić.

Trebalo bi raditi i na promeni odnosa roditelja i dece prema školi, dodaje, kako bi ponovo razvili prirodnu radoznalost pri polasku u školu, a ne da im se ona redukuje šablonskom nastavom.

Onda bi, kaže Mandić, i pozicija nastavnika bila bolja, pa bi se smanjili i nerazumevanje i konflikti između nastavnika i roditelja.

I zaključuje: „Roditelj i nastavnik moraju biti na istoj strani. Verujem da će država što pre preduzeti neke akcione planove”.

Tagovi:

Deficit nastavnika Nove tehnologije Obrazovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Deca

Socijalna zaštita

27.jun 2025. M.S.

Porodična politika Srbije i gladna deca: Šta govori statistika?

Dok vlasti u javnosti vode pronatalitetnu politiku, za brigu o deci nedostaju osnovne regulative. Šta nedostaje i kakvi su podaci?

Legija

Legija

27.jun 2025. K. S.

Pokrajinski sekretarijat za kulturu ipak neće nabavljati Legijine knjige

Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama ipak neće otkupiti knjige Milorada Ulemeka Legije

Uoči protesta u Beogradu: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombi

Protest na Vidovdan

27.jun 2025. Tijana Stanić

Kako do Beograda 28. juna: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombama

Autobusi ne saobraćaju, stanice ne dižu slušalicu, a radovi na putevima blokiraju ulaz u Beograd. I „Srbijavoz“ je naprasno obavestio putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama. Kako stići u glavni grad Srbije na protest 28. juna

Skup u Smederevskoj Palanci zbog smrti bebe

Hronika

27.jun 2025. K. S.

Oglasila se bolnica u Smederevskoj Palanci nakon smrti bebe: Slučaj se ispituje

U sredu, 25. juna, u bolnici u Beogradu, preminula je sedmomesečna beba iz Smedereske Palanke, pošto joj, prema navodima, u lokalnoj bolnici nije pružena adekvatna pomoć. V.d. direktora Opšte bolnice „Stefan Visoki” navodi da se utvrđuju sve okolnosti u lečenju i eventualnim propustima

Električni autobusi

27.jun 2025. B. B.

Beograd dobija elektroautobuse za EXPO 2027: Rešenje ili dodatni problem?

Nabavkom vrednom oko 150 miliona evra Beograd će, između ostalog, dobiti i 15 dvozglobnih električnih autobusa, dugih 25 metara. Da li je gradski saobraćaj po pitanju infrastrukture spreman za njih?

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr