img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ubijanje životinja

Borba u ime Laze: Još ponešto o trovanju pasa u Novom Sadu

19. април 2024, 15:21 Nedim Sejdinović
Foto: Dobra nada
Laza
Copied

Nema besa u meni, nema gneva, već jedino nepatvorene, čiste tuge. Tuga kao takva, kako bi rekao nastavnik-koreograf u legendarnom filmu Gorana Markovića „Majstori, majstori“. A zlotvorima koji izgleda i dalje truju pse i mačke po Novom Sadu mora se stati na put

Prošlo je jedanaest dana otkako je naš pas Laza preminuo, otkako je progutao nekakav strašan otrov koji ga je usmrtio za desetak minuta uprkos brzoj veterinarskoj pomoći. Sada mi je teže nego tog ponedeljka. Tada smo krenuli, u jutarnjim časovima, u kratku rutinsku – a ispostaviće se – tragičnu šetnju. Verovali smo da smo bar u našoj ulici – bezbedni. Osećam se gore nego i u onim danima koji su usledili posle njegove smrti. Nema besa u meni, nema gneva, već jedino nepatvorene, čiste tuge. Tuga kao takva, kako bi rekao nastavnik-koreograf u legendarnom filmu Gorana Markovića „Majstori, majstori“.

Prazninu u srcu, u pogledu, u stanu, na krevetu – donekle ispunjavaju Lazini stari drugari, naše četiri mačke koje su ovih dana prisniji sa nama nego ikada pre. Ko dobro poznaje životinje, znaće da ovo nije konfabulacija. Doduše, mačor Meša Baždarević, koji je Lazu i mene ranije pratio u šetnji, sada ignoriše moje odlaske u obližnju prodavnicu. Ne ide za mnom. Sam mu valjda nisam preterano interesantan ili mu samostalno ne delujem kao adekvatna zaštita od raznih opasnosti. Laza ga je štitio od drugih pasa.

Obdukcija i toksikološka analiza

Obdukcija je, kako sam obavešten, urađena veoma brzo, valjda već sutradan. Nije dala odgovor na pitanje koji je otrov ubio Lazu. Tkiva su poslana na toksikološku analizu na beogradski VMA. Nalaz bi trebalo da bude uskoro, navodno treba oko dve nedelje.

Trenutno imam nedoumicu koju još nisam počeo da razrešavam. Pošto je novosadsko tužilaštvo naredilo obdukciju i analizu, verovatno će nalazi biti prosleđeni njemu i policiji. Ne znam kada ću ja, kao oštećeni, imati pristup rezultatima. Ne znam ni kada će javnost saznati koji otrov relativno velike pse usmrti u rekordnom roku. Neki veterinari su me zamolili da im prosledim nalaze, da znaju sa čim se suočavaju, jer ovako nešto – kažu – ranije videli nisu.

Možda nećemo odmah biti informisani, „u interesu istrage“. Ali valjda nećemo dugo ni čekati, ako ni zbog čega drugog – ono zbog toga što je sada već jasno da je u pitanju supstanca koja je opasna ne samo za životinje, nego i za ljude, osobito decu.

Šta bi bilo da je neka nesmotrena dečija lopta odlutala u očigledno monstruozno brižljivo napravljenu otrovnu smesu? Neću o tome ni sa mislim.

Muk isntitucija

U međuvremenu, internetom kruže informacije o novim slučajevima otrovanih pasa i mačaka u raznim delovima Novog Sada. Smrt je navodno takođe ekspresna. Teško je otkriti koliko su informacije pouzdane, jer ljudi nisu navikli da ovakve slučajeve prijavljuju policiji, čak i ako su u pitanju tzv. vlasnički ljubimci. Ono što se kaže, nemaju poverenje u institucije. O „lutalicama“ tek retko ko brine. Duša me boli kada pomislim koliko njih je nastradalo na pravdi boga, kušajući ukusan a smrtonosan ulični obrok.

Mnogo šta govori u prilog tome da su informacije ipak tačne. Ako ne sve, ono mnoge. Na Šodrošu, tamo gde smo Laza i ja skoro svakodnevno špacirali, danas nema niti jednog napuštenog psa, a bilo ih je dosta. To su bili Lazini drugari, uvek raspoloženi i veseli, dobroćudni, puni poverenja u ljudska bića. Gde su nestali?

Osim toga, radnik Zoohigijene je u onaj tragični ponedeljak, dok smo čekali inspektora koji će odobriti preuzimanje Lazinog tela i njegovo odvoženje u Institut za veterinarstvo – dobio zadatak da pokupi tela tri mrtva psa sa javnih površina. A čekali smo maksimalno deset minuta.

Zašto Zoohigijena, veterinarska inspekcija, policija i komunalna policija ne izlaze u javnost sa podacima koliko se mrtvih životinja dnevno „pokupi“ u Novom Sadu? Zar je to neki veliki problem? A značilo bi. Zašto ne bi dali i procenu od čega te jadne životinje gube život? Koji su delovi grada eventualno kontaminirani ukoliko se sumnja na otrove? Tako bi upozorili ljude da čuvaju i sebe, i decu, i pse! Možda ne žele da stvaraju paniku? Ali, panika se rađa upravo onda kada institucije ćute i prave se mrtve.

Čak bi i mali trud mogao da da rezultate. Informacija o broju usmrćenih životinja, edukacija građana da je ubijanje životinja krivično delo zbog kojeg se može zaglaviti na robiju… Potom, razgovor policije sa ljudima koji žive na području gde su otrovi postavljeni. Da se prikupe informacije i pošalje poruka da neko o svemu tome brine. I to bi bio korak napred. A najveći bi se desio kada bi neki trovač krivično odgovarao.

Lazin duh na Šordošu

Na svima nama je da ohrabrimo ljude da slučajeve ubijanja i zlostavljanja životinja prijavljujuju policiji, čak i ako im se čini da to baš i nema prevelikog smisla. Tu je, i relativno jednostavno za realizaciju u vreme novih medija, mogući projekat uspostavljanja sistema upozoravanja, alarm za područja na kojima se nalaze otrovi. Uz brzu reakciju veterinarske inspekcije, naravno.

Tugu mi pomalo sputava činjenica da je Lazina smrt bila povod za desetine medijskih napisa. Hvala kolegama koji su prepoznali važnost ove, do sada uglavnom skrajnute teme. Priloge doživljavam i kao pritisak na institucije da rade svoj posao, i kao poruku građanima da čuvaju životinjske prijatelje, i kao senzibilizaciju ukupne javnosti, ali i kao poruku trovačima da zlodela neće moći više da vrše u mraku i tišini, potpuno bezbrižni.

Ako Lazina smrt napravi milimetarski korak napred, ako spase živote bar nekih pasa i mačaka, onda ona nije – da budemo sa jasnom namerom patetični – bila uzaludna.

Njegovo telo smo kremirali. Čuvamo prah. Zajedno sa prijateljima prosućemo ga na njegovom omiljenom mestu za šetnju, kupanje i valjanje po smrdljivim tvarima – Šodrošu. Neka njegov duh čuva sve pse koji ovuda bezbrižno tumaraju i trčkaraju, sami ili sa svojim ljudskim drugarima. I neka čuva ovu novosadsku prirodnu oazu od svih zlih ljudi.

Tagovi:

Novi Sad Trovanje pasa i mačaka Zoohigijena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure