IZ KNJIGE MILANA MIĆE MILOSAVLJEVIĆA „BEOGRADSKA PERIFERIJA KOD CVETKOVE KAFANE“: Bulevar Kralja Aleksandra i tramvaj šestica;…
Istorija Zvezdare počinje otvaranjem astronomske opservatorije Zvezdarnica 1932. godine na inicijativu Milana Nedeljkovića, profesora Univerziteta u Beogradu i prvog direktora opservatorije. Zvezdarnica se nalazila na brdu nekadašnjeg Velikog Vračara, i upravo je po njoj ova opština dobila ime. U to vreme bila je deo Petog rejona, godine 1953. podeljenog na opštine Stari Đeram i Zvezdara, kojoj su nekoliko godina kasnije pripojena naselja Mirijevo i Veliki i Mali Mokri Lug. Pre Drugog svetskog rata brdo Veliki Vračar bilo je pošumljeno četinarskim i listopadnim drvećem, pa je zbog toga bilo jedno od omiljenih odmarališta Beograđana, pored Topčidera, Košutnjaka i Avale.
Od Zvezdarnice do danas…crkva Pokrova Svete Bogorodice tridesetih godina
Milan Mića Stamenković, autor knjige BeogradskaperiferijakodCvetkovekafane, opisujući Bulevar kralja Aleksandra, nekadašnji Smederevski put, zapisao je da je Bulevar nekada jednim delom bio popločan kamenim kockama, od Starog Đerma do čuvene Cvetkove kafane (u blizini Cvetkove pijace), da su duž ulice bili visoki jablanovi i duboki šanac preko koga su bili postavljeni drveni mostići. Oko bivšeg Smederevskog puta živelo je dosta Čeha, uglavnom muzičara, ali i veliki broj Jevreja, Rusa i Kalmita koji su nakon poraza carske Rusije došli zajedno sa ruskim emigrantima. Stamenković je zapisao da su Kalmiti bili srednjeg rasta, tamne puti i izrazito kosooki, a žene i izuzetno lepe. Njihova deca išla su u Osnovnu školu „Ćirilo i Metodije“. U Kozarčevoj ulici sagradili su svoju bogomolju, budističku pagodu uništenu 1944. godine, koju su Beograđani zvali Kineska crkva.
Tramvajska linija ka centru grada kojom je saobraćao tramvaj šestica, bila je velika prednost Zvezdare. U početku je bila izgrađena samo jedna kolovozna traka, pa su se tramvaji iz suprotnog pravca sačekivali kod kafane Lion, odakle su u pravcu centra grada kretala dva kolovoza. Uoči Drugog svetskog rata postavljena je i druga traka, a za vreme okupacije tramvajska linija je produžena do nekadašnje industrije Beli metal.
Novo groblje, kao jedna od starijih lokacija Zvezdare, postoji od 1886. godine. Na njemu se nalaze radovi starih srpskih vajara, ali i savremenih, poput Đorđa Jovanovića i Ivana Meštrovića. Deo kompleksa zauzimaju vojno groblje i kosturnice koje datiraju još iz srpsko-turskih ratova.
Kliničko-bolnički centar Zvezdara, drugi po veličini u Srbiji, popularno nazvan Gradska bolnica, sledeće godine proslaviće 75 godina postojanja. Izgrađen je kao zadužbina Nikole Spasića gde bi se lečila beogradska sirotinja. U vreme kada je sagrađen, njegova okolina bila je gotovo nenaseljena a u blizini se nalazio potok. Mirijevo, Mali i Veliki Mokri Lug, prvobitno smatrani seoskim područjima, spajanjem sa opštinom Zvezdara proteklih godina, razvijaju se u pravcu modernih naselja i tek će u narednom periodu doživeti pun sjaj.
Lična karta
Opština Zvezdara nalazi u severoistočnom delu Beograda. Površine je 3064 hektara od čega 726 odlazi na uži gradski deo. Zvezdara ima 150.000 stanovnika, sedamnaest mesnih zajednica, četrnaest osnovnih, devet srednjih škola i 24 predškolske ustanove. Na njenoj teritoriji nalazi se i sedam biblioteka i tri pozorišta: Zvezdara teatar, Teatar kult i Pan teatar – pozorište za decu. Simbol Zvezdare su sedam zvezda malog medveda. Na grbu opštine ih kopljima pridržavaju dva zlatna grifona.
Pogled sa Zvezdare
Pisac Vladimir Velmar Janković zabeležio je jedan od najlepših opisa opštine:
„Najveličanstveniji je pogled sa Zvezdare. Gorostasno se tu ispružila cela varoš, bliza i radna. Od Kalemegdana do Dedinja, od Palilule do Voždovca. Nije slika no pun život, brekće, hukti. Isparava se u maglama sa vode, puši u dimnjacima fabrika. Avala se čini kao da će potrčati ka Savi u toj stegnutoj liniji; kupole na parlamentu kao da su kroz paru i dim nekud i same pošle. Zemun se živo približio. Grad je sav naheren i neravan, kao div koji se smešta na ležištu, proseci ulica vijugaju kao da su pokretne stepenice. Sav je dinamičan, sav u blokovima koji su kao džinovi u pohodu; sav je u grču. Beograd sa Zvezdare privlači i mami da se pođe k njemu, da se čovek utopi u njemu. Tu se ne može razmišljati. Tu nam je grad oteo slobodu misli.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.