Portal eKonsultacije počeo je sa radom sredinom decembra 2021, kao poseban portal u okviru sistema eUprave. Iako su protekle skoro dve godine od kada je počeo sa radom, uvođenje Portala kao instrumenta za sprovođenje onlajn konsultacija i javnih rasprava nije znatnije doprinelo unapređenju njihove transparentnosti i inkluzivnosti
Prema Odluci o ustanovljavanju Portala, državni organi su u obavezi da na njemu objavljuju sve relevantne informacije o konsultacijama i javnim raspravama koje sprovode u okviru svoje nadležnosti. Međutim, istraživanje koje su sproveli istraživači Centra za evropske politike uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji pokazuje da organi uprave ne ispunjavaju dosledno ovu obavezu. Uočeno je da organi ne objavljuju na Portalu sve konsultacije i javne rasprave koje sprovode. Dodatan problem jeste to što pojedine institucije ne koriste Portal u skladu sa njegovom namenom i objavljuju na njemu različite pozive i konkurse koji nisu predmet Portala, a primer neadekvatnog načina korišćenja jeste i razdvajanje delova istog konsultativnog procesa u nekoliko objava. Identifikovani primeri koji svedoče o neujednačenom i neadekvatnom ispunjavanju obaveze korišćenja Portala ukazuju na potrebu dodatne obuke državnih službenika o ovoj temi i češćeg praćenja stanja i izveštavanja od strane nadležnog tela. Dodatno, oni ukazuju i na to da Portal nije značajnije doprineo poboljšanju transparentnosti u ovoj oblasti, s obzirom na to da se na njemu ne nalaze sve neophodne informacije i dokumenta.
…
U istraživanju su uočeni propusti organa da na Portalu objavljuju izveštaje o konsultacijama i javnim raspravama koje su organizovali. Analiza pokazuje i da često izostaju i dokumenti neophodni za pripremu zainteresovanih strana za učešće u ovim procesima, kao što su predlozi i nacrti dokumenata, polazne osnove, obrazloženja, programi javnih rasprava i slično. Ovakvi podaci upućuju da Portal još uvek ne obezbeđuje elementarne uslove za učešće u konsultativnim procesima, čime je potencijal Portala da pozitivno utiče na inkluzivnost znatno ograničen. Sa druge strane, pomenuti nedostatak izveštaja onemogućava sticanje uvida u celokupan tok procesa, odnosno da li su zainteresovane strane zaista uzele učešće i kakav je tretman komentara od strane nadležnih institucija. Objavljivanje izveštaja važno je kako zbog odgovornosti i transparentnosti institucija tako i zbog procene uticaja Portala na povećanje inkluzivnosti ovih procesa.
Na mogućnost zainteresovanih građana da se uključe u kreiranje propisa negativno utiče i činjenica da se prilikom izrade nacrta propisa često ne organizuju konsultacije, već samo javne rasprave. Podaci pokazuju da su konsultacije organizovane samo za 29 % propisa usvojenih tokom 2022, dok je, sa druge strane, svaki dokument javnih politika prošao kroz konsultacije. Konsultacije se razlikuju od javnih rasprava ne samo po fazi u kojoj se sprovode i po trajanju, već i po suštini – tokom konsultacija dokument ili propis je u početnoj fazi, kada je nadležnom organu važno da dobije što više sugestija kako bi se predlog ili nacrt što bolje formulisao, dok kod javne rasprave organi izlaze u javnost sa već gotovim nacrtom ili predlogom i načelno su manje spremni da prihvate suštinske izmene.
I pored navedenog, najveći problem koji utiče na neiskorišćavanje punog potencijala tako korisnog instrumenta kao što je Portal eKonsultacije jeste činjenica da se u praksi i dalje koriste dva kanala za sprovođenje onlajn konsultacija i javnih rasprava – Portal i internet stranice organa uprave. Konkretno, problem se ogleda u tome što organi u najvećem broju slučajeva redovno objavljuju sva neophodna dokumenta i informacije na svojim internet stranicama, a ne čine to na Portalu. Korišćenje ova dva sistema negativno utiče i na mogućnost Portala da podstakne inkluzivnost procesa jer je dostavljanje komentara i sugestija omogućeno i putem mejl adresa koje organi naznače kao kanal komunikacije. Ukoliko se praksa korišćenja Portala od strane organa ne unapredi i ukoliko se ne obezbede uslovi da Portal postane jedini kanal za sprovođenje onlajn konsultacija i javnih rasprava, on će ostati još jedna neiskorišćena prilika za unapređenje prakse kreiranja politika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Da bi se godišnje prehranila jedna osoba, potrebno je prosečno 2022 kvadratna metra, što je malo više od tri teniska terena. Procenjuje se da će do 2050. godine svako od nas imati “na raspolaganju” 1700 kvadratnih metara.(1) Naime, globalna populacija premašila je 8 milijardi ljudi, a očekuje se da će do sredine ovog veka dostići oko 10 milijardi. Zato je jedan od najvećih izazova pred čovečanstvom da sačuva resurse za ishranu rastuće populacije
Zvuči kao veliki izazov – hraniti sebe zdravo, a istovremeno brinuti o planeti. Ali baš u svakodnevnim izborima koje pravimo – u prodavnici, kuhinji, pa i dok čitamo deklaraciju – krije se ogroman potencijal za promenu
Od 29. jula, Yettel u ponudi ima sav relevantan informativni, dečiji, zabavni i premijum sportski sadržaj. Kroz dva nova tarifna paketa, kompanija uvodi 29 dodatnih kanala, zajedno sa N1 i Nova, koji su uključeni u novi osnovni paket
Kompanija Lidl Srbija, u saradnji sa udruženjem “Čepom do osmeha”, sprovela je seriju edukativnih radionica širom Srbije, pod okriljem ovogodišnjeg ciklusa projekta “Čisto iz ljubavi”. Nastojeći da osnaži i podrži lokalne organizacije na putu ka čistijoj planeti, kompanija je tokom aprila i maja organizovala edukacije u Novom Sadu, Nišu, Zaječaru, Novom Pazaru i Beogradu, u kojima je učestvovalo 133 predstavnika iz 68 različitih organizacija i udruženja građana
Do 2050. godine našu planetu će naseljavati 10 milijardi ljudi. Naučnici iz EAT – Lancet Commision tima redakcije “The Lancet”, koja se već 200 godina bavi aktuelnim temama iz oblasti medicine, došli su nakon više godina istraživanja do značajnih saznanja i objavili da je “planetarno zdrava dijeta” (Planetary Health Diet) jedini mogući način da naša Zemlja uspe da nastavi da podržava ishranu za oko 10 milijardi ljudi do 2050. godine, a da ne bude ugrožena
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti
Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!