Prvo od ukupno šest upozorenja koja su na Titanik sa drugih brodova stigla u danu pre nesreće glasilo je: „Ledeni bregovi, sante i ledena kora.“ Kapetan Titanika Edvard Džon Smit, nakon što je primio ovu poruku sa broda Karonija, naredio da se promeni pravac kretanja ka jugu.
13.45 časova
Stiglo je još jedno upozorenje, ovog puta od nemačkog broda, koji je prošao kraj dva ledena brega, ali poruka nije preneta kapetanu Smitu.
19.30 časova
I brod Kalifornijan prijavio je da se nalazi u blizini tri ledena brega.
21.40 časova
Parobrod Mesaba takođe prijavljuje velike ledene gromade, ali operator Džek Filips bio je preokupiran drugim problemima i nije preneo poruku, smatrajući da nije mnogo važna.
22.30 časova
Stiglo je poslednje upozorenje, ponovo od broda Kalifornijan, koji se zbog leda privremeno zaustavio tokom noći, ali operator Filips nije imao vremena ni da sasluša već je odgovorio operatoru Kalifornijana: „Umukni, umukni!“ Posada sa Kalifornijana isključila je komunikacionu opremu i otišli su na spavanje.
23.40 časova
Većina putnika već je spavala, napolju je bilo hladno, oko nule, a more je bilo vrlo mirno. Kada se sa palube začulo: „Ledeni breg tačno ispred!“, komanda je naglo promenila kurs kretanja broda, ali za manevrisanje je trebalo nešto vremena, a već je bilo prekasno. Izbegnut je frontalni udar, ali je Titanik svom silinom jednom stranom naleteo na ogromni ledeni breg, a jezivo struganje leda o brod čulo se nekih sedam sekundi i probudilo je uspavane putnike. Ranije se verovalo da su u tom trenutku nastale poderotine duž broda veličine oko 90 puta 3 metra, ali se kasnijim ispitivanjem utvrdilo da je rupa bila tek nešto malo veće površine od kvadratnog metra. Motori su ugašeni, a voda je – oko sedam tona u svakoj sekundi – počela da prodire u unutrašnjost broda.
Brodska gimnastička sala
15. april
00.05 časova
Kapetan Smit naložio je da se pripreme čamci za spasavanje, ukupno 20 njih, a operaterima je naredio da pošalju poziv u pomoć. Međutim, uputstvo o lokaciji Titanika pogrešno je poslato i pomoć je krenula ka zapadnoj strani ledenog pojasa, oko 25 kilometara dalje.
00.15 časova
Brodsko osoblje krenulo je od kabine do kabine da budi preostale putnike i upućuje ih na palubu. Davali su im pojaseve za spasavanje, ali je većina putnika bila ubeđena da je reč o šali. Neki su čak sa komadima leda umesto lopte igrali fudbal na palubi.
00.20 časova
Čamci za spasavanje su porivani u vodu. U svaki je moglo da stane najviše 68 putnika, a ukupno 1178, što je jedva polovina putnika Titanika. Konstruktori su odlučili da ih bude tako malo, ne zbog cene ili zbog manjka prostora, već da ne bi kvarili pogled putnicima.
00.25 časova
Voda brzo prodire u unutrašnjost broda – u ovom trenutku, 45 minuta nakon udara, već je gotovo 14.000 tona prodrlo u brod, a pumpe su mogle da izbace tek 1700 tona na sat. Tomas Endruz, konstruktor Titanika, izvestio je kapetana da je brod počeo da tone i da neće na površini izdržati duže od dva sata.
00.35 časova
Uspomene putnika
Oko 15 do 20 kilometara od Titanika, drugi oficir Kalifornijana, Herbert Stoun, primetio je eksploziju pet SOS raketa na nebu. Zbunjen, pozvao je kapetana Stenlija Lorda i preneo mu šta je video, ali kad ovaj nije reagovao, uzviknuo je uspaničeno: „Brod ne ispaljuje rakete u moru ni zbog čega.“ Ipak, Kalifornijan je ostao usidren i tek ujutro je krenuo ka Titaniku, ali više nisu imali kome da pomognu…
00.40 časova
Kako je voda ulazila sa strane i brod se punio asimetrično. Sat vremena nakon udara već se zakrivio za oko 4,5 stepeni.
01.15 časova
Četvrti brodski oficir Džozef Bokshol još ne primećuje da se išta čudno dešava. Kapetan Smit nije proglasio opštu uzbunu, a na brodu ne postoji ni zvono za tako nešto, pa mnogi, uključujući i osoblje, ne znaju da brod tone. Čak, dešavalo se da zbunjeno osoblje javi kapetanu da vide neke čamce za spasavanje kako promiču pored Titanika. Ukrcavanje na čamce loše je organizovano jer je prethodno, još dok je Titanik bio u luci, održana samo jedna kratka vežba spasavanja. Pošto niko nije znao koliko tačno ljudi može da stane u čamce, oni su kretali sa dosta praznih sedišta. Sada se zna da je na ove čamce moglo da se ukrca oko 500 osoba više.
foto: reuters
01.20 časova
Kraj čamaca za spasavanje okupljen je veliki broj ljudi – muškarci su se opraštali od žena i dece koji su imali prednost pri ukrcavanju.
01.40 časova
Brod se i dalje sporo naginjao ka vodi – u ovom trenutku tek do pet stepeni – pa su mnogi pomislili da će se ipak izbeći najgore, odnosno da će dočekati spasioce. Upravo je poslat jedan od poslednjih apela za pomoć sa Titanika. Upućen je ruskom brodu Birma i glasio je: „Tonemo brzo putnici su stavljeni u čamce.“
02.10 časova
Brod sada počinje naglo da se krivi, za oko deset stepeni jer je voda ubrzano prodirala iz prostorije u prostoriju kroz spoljne i unutrašnje otvore na brodu.
02.15 časova
U Titanik je prodrlo ukupno 36.000 tona morske vode i on je naglo krenuo u dubinu. Putnike koji su stajali na palubi zapljusnuo je džinovski talas i mnogi su popadali u more. Nestalo je struje, Titanik je bio u mraku, a more se smirivalo. Preživeli svedoci kasnije su govorili da su čuli eksplozije i strašnu buku nalik grmljavini, i osetili podrhtavanje olupine.
02.20 časova
Brod je već bio nagnut pod uglom od 45 stepeni. Ljudi su stajali u grupama i očajnički pokušavali da se pridrže jedni za druge. U jednom momentu brod se naglo podigao – gotovo da je bio pod pravim uglom u odnosu na vodu. Prednji deo već se prelomio, odvojio, i naglo potonuo, a krma je trenutak duže ostala u vazduhu. Dve olupine pronađene su na oko 600 metara jedna od druge.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.