Ujedinjeni u pomoći
Odmah, ali i dugoročno
O ulozi, vidovima pomoći, partnerskom odnosu sa Vladom i mehanizmima koje UN mogu da iskoriste kako bi pomogle srpskim vlastima i građanima u njihovim naporima da obnove poplavljena i razorena područja
O ulozi, vidovima pomoći, partnerskom odnosu sa Vladom i mehanizmima koje UN mogu da iskoriste kako bi pomogle srpskim vlastima i građanima u njihovim naporima da obnove poplavljena i razorena područja
Iz Krupnja se, i pre katastrofe, nije moglo dalje, a tek sad se nema ni kud, ni dalje. Potrebno im je sve, a, vele, najviše stručnjaci. Svi su toliko pogođeni, i u šoku, da, za sada, lopataju uglavnom azilanti. Ministar Selaković, koji prvi stig’o, umal’ nije dobio batine, ali sve će bude bolje od dobro, vele da sa terase sedišta lokalnih naprednjaka, koji nisu u vlasti, svima tobože maše ‘volika figura kartonskog Vučića
Na Balkanu pominjanje pristupanja NATO-u izaziva povišenu temperaturu, bar u državama koje u savezu nisu, poput Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Svaka zemlja ima svoje razloge zašto nije u Alijansi: u Makedoniji to žele i vlast i veći deo stanovništva, ali problem je protivljenje Grčke; u Crnoj Gori je vlast voljna da pristupi, ali građani većinom nisu; u BiH, podrška stanovnika se razlikuje u zavisnosti od toga da li žive u Republici Srpskoj ili BH entitetima. U Srbiji je problem najsloženiji, po običaju
Slobodan Antonić i Đorđe Vukadinović analizirali su snimke sednica Kriznog štaba Vlade Srbije, frejm po frejm i došli do zaključaka koji slede...
Pitanja o odgovornosti države i pojedinaca u njoj za činjenje i nečinjenje u nedavnoj prirodnoj katastrofi – neminovna su, posebno u zemlji u kojoj nam se, ovoga puta, direktno sa otvorenih sednica Republičkog štaba za vanredne situacije demonstrira da o svemu odlučuje i za sve se pita samo jedan čovek
Šta će od osiguravajućih kuća da naplate velika javna preduzeća, a šta građani, i koliko je u Srbiji razvijena kultura osiguranja
Titulu najagilnije televizije u praćenju katastrofalnih poplava osvojila je, potpuno neočekivano, Televizija Pink. Povremeni manjak profesionalizma nadoknadili su neverovatnom energijom
Sve je ličilo na organizovani haos. Stvaralo se zajedništvo među strancima koji su pohrlili sa svih strana da prave bedeme od džakova sa peskom. Tvitovima su se širile informacije o najugroženijim područjima. Činilo se da su ljudi u svoj ovoj nesreći pronašli nekakav smisao
Elektrane su spasene. Ali šta je sa lignitom? I kako će biti nadoknađene pogubne posledice poplava po Elektroprivredu
Džaba nam zakoni, ako ih se ne pridržavamo. Da jesmo, još ranije bi bile preduzete preventivne mere protiv elementarnih nepogoda i razmere ove tragedije bi kud i kamo bile manje
Aleksandra Đerić, profesorka engleskog jezika iz Obrenovca, danima je bila zarobljena u poplavljenom gradu, čekajući evakuaciju. Specijalno za "Vreme", ustupila je izvode svog dnevnika, pisanog u danima katastrofe
Da svaka nesreća nosi i nešto dobro pokazuje visoka solidarnost među građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Decenijama stanovnici ove zemlje nisu bili u nečem ujedinjeni kao što je to bilo u ovom slučaju
Direktor brane Stubo – Rovni, koja iznad Valjeva, tvrdi, da su spustili zatvarače, za koje prošle godine nisu dobili pare, "u Valjevu ne bi bilo poplave, ni u Lajkovcu, gotovo na potezu do Obrenovca"
"Veliki je posao obavljen, a još veći je tek pred nama: da se spreče pljačke, da se spreči panika, da se spreči kolanje kojekakvih glasina, na primer da je Obrenovac žrtvovan zbog Valjeva i takvih i sličnih nebuloza, koje normalan ljudski um ne može da zamisli"
Bedem je popustio oko pet... Kao što nije bilo nikakve koordinacije rada, tako nije bilo ni naredbe za povlačenje ili evakuaciju... Od ponoći do pada brane nije bilo nijedne patrole policije... Niža naselja – Belo Polje, Šljivice, Vašarište, kao i glavna ulica – potopljeni su u vrlo kratkom roku, za par desetina minuta čak, rekao bih, i pre sirene za uzbunu koja je puštena oko 5.20, ali samo jedna, koju najveći deo grada uopšte nije čuo. Evakuacija je išla kao i odbrana – traljavo, ne greškom spasilaca, koji su poslati u nepoznati grad bez mape ili dovoljno jakog svetla noću
Možda je to zbog i dalje pojačanog adrenalina, ali opšti je utisak, sem kod onih na koje se odnosi, da nadležni nisu bili na visini zadatka, da su, recimo, ozbiljno shvatili upozorenje meteorologa i reagovali onako kako Zakon o vanrednim situacijama nalaže, da bi događaji imali bolji tok. Manje-više na svim punktovima dobrovoljci su bili prinuđeni da se sami organizuju, jer je retko gde – čast izuzecima, bilo nekog koji bi znao da kaže šta konkretno treba da se radi
Po prirodi stvari i po crti svog karaktera, Saša Ćirić postao je sjajan urednik. Bio je – pre i iznad svega – savestan i temeljit u svemu. Ne bih umeo da nabrojim koliko puta mi se, čitajući moj tekst, javio telefonom da pita jesam li baš to hteo da kažem ili da me obavesti da je grešku ispravio i bez pitanja. Svaki put je bio u pravu
Aleksandar Saša Ćirić, jedan od osnivača i pomoćnik glavnog urednika nedeljnika „Vreme", preminuo je 18. maja u Beogradu, posle kraće i teške bolesti.
Nema ničega spornog u tome da poslodavac određuje ritam rada pod uslovom, naravno, da je u okvirima zakona. Za državne službenike poslodavac je Država, a inokosni poslovodni organ je Vlada, pa ni u ovoj odluci o promeni radnog vremena nema ničeg spornog. Sporna je vajda: šta će to biti bolje, ako boljitka uopšte bude?
Početak rada nove vlade Srbije obeležen je posetama važnih gostiju. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton doputovala je u Beograd odmah nakon izbora nove vlade, u narednim danima sledili su je komesar za proširenje EU Štefan File, slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak. Izrečeno je mnogo lepih reči i nadanja da će Srbija sa novom vladom imati svetlu budućnost
Ko i kako odlučuje o "najevropljanima" i može li se predvideti sledeći laureat
Nije sporno to što se Dragica Nikolić opredelila za humanitarni rad – time se bave i mnoge druge predsedničke supruge. Sporno je to što se bavi opštim mestima, a svoj bi uticaj mogla da iskoristi na bolji način. U Srbiji ima toliko nesreće, toliko tragedija, toliko nepravde, jada i bede, da poetika "prve dame" zvuči u najmanju ruku nepristojno
Nevladina organizacija Centar za pomoć i zaštitu tražilaca azila (CZA) priredila je dve publikacije u kojima su sakupljene neke od priča tražilaca azila. Publikacije pod nazivom "Azilne priče" dostupne su na sajtu CZA (www.apc-cza.org), a "Vreme" u ovom broju prenosi neke od njih. Glavni likovi ovih priča poput Fribe, kojoj to nije pravo ime, više nisu u Srbiji
Sto godina nakon atentata u Sarajevu, u školama u bivšim jugoslovenskim republikama uče se različite verzije istorije o uzrocima Prvog svetskog rata, koje su odraz sukoba devedesetih
Srbija je isuviše iscrpljena, isuviše rasturena da bi mogla da nanese ozbiljnu štetu susedima, ali su mogućnosti da samu sebe ponovo unakazi upravo spektakularne. Takve se "šanse", pak, u Srbiji retko propuštaju
Gromoglasna najava velike štednje – osim novog radnog vremena državnih organa, od čega će svima biti mnogo lakše – pominje i oštra ograničenja upotrebe službenih automobila, pogotovo onih "visoke klase". Tek će nam od toga biti mnogo lakše

Rešenjem Ministarstva kulture od16. oktobra Ekspu je dodeljeno milion i 690 hiljada evra različitim organizacijama i privatnim privrednim subjektima

Avion koji je večeras poleteo za Moskvu vraćen je u Beograd. Prema nezvaničnim saznanjima „Vremena“, među putnicima su Aleksandar Vulin, ministar Nenad Popović i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.

Pritisak na likvidnost Poštanske štedionice izazvao je nagli odliv velikih iznosa novca nakon izbornog poraza SNS-a, izjavio je Dejan Šoškić, nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i kandidat za poslanika Studentske liste.

Šta se desilo sa letom Er Srbije JU 134 za Moskvu, na kome su bili Aleksandar Vulin, Dušan Bajatović i Nenad Popović? Zašto je avion poleteo, posle više sati vraćen za Beograd, pa onda ponovo krenuo za Moskvu?
Deo javnosti se pita zašto je Informer kažnjen sa samo sedam dana zabrane emitovanja jedne emisije. Da bi došlo do trajne zabrane, emiter mora da ima već izrečene mere, pojašnjava za „Vreme“ Mileva Malešić iz Saveta REM-a