Loader

Džon Piplfoks

Razglednica

Košer gulaš od Turula

Ako prođete mađarske carinike i dokopate se Budimpešte, čeka vas blistavi grad pun restorana i prodavnica, ali i galerija i muzeja u kojima se može naučiti dosta toga ne samo iz njihove istorije

TV manijak

Akcentovanje skočka

Javni servisi na bivšim jugoslovenskim prostorima, kao moderne katedrale nacionalnog duha, uvek su se trudili da kroz medijski para-jezik sačuvaju nekakvu “čistotu nacionalnog bića”

Intervju – Tomislav Šunjka, advokat

Opomena iz SAD

Republika Srbija nije pod sankcijama i mislim da bi reputaciono po zemlju to bilo veoma loše, da sebe postavi kao branioca lica pod sankcijama

Intervju – Savo Manojlović, pokret Kreni-promeni

Moramo biti principijelni

“Okretanje ka jednoj opciji vodi nas ka tome da nas građani posmatraju kao ispostavu ili krilo neke političke stranke. To je u redu, ali onda ste vi lobista, a mi želimo da sa građanima ostvarimo neku konkretnu promenu. Mi smo pozivali ljude bez obzira na političke opcije, jer ima toliko stvari oko kojih se svi slažemo a koje možemo da unapredimo”

Omikron varijanta

Da li se virus smučio sam sebi

Gde god su se i lambda i mu sojevi pojavili, delta ih je potisnula. Sada, kada je tu omikron, još zarazniji od delte, ali sa (za sada se bar čini) blažom kliničkom slikom, nije isključeno da omikron potisne deltu. Nažalost, nije nemoguća ni pojava neke “supermutacije” koja bi bila i rekordno zarazna, sa izrazito teškom kliničkom slikom kod obolelih od kovida 19. Omikron soj zabeležen je u 57 zemalja sveta, ima više od 30 mutacija na proteinu na koji su usmerene vakcine, a za sada nema nijednog smrtnog slučaja

Meč za titulu svetskog prvaka u šahu (Dubai 2021)

Niko kao Karlsen

Nema nikakve sumnje da je Norvežanin Magnus Karlsen (rođen 1991) šahovski genije. Titulu svetskog prvaka osvojio je prvi put 2013, u meču protiv Indijca Višvanatana Ananda; iduće godine ju je odbranio protiv istog šahiste, potom je 2016. godine savladao Rusa Sergeja Karjakina, zatim 2018. Amerikanca Fabijana Karuanu, a sada je uništio Jana Nepomnjaščeg

Reportaža – U zemlji Ziđina

Rudnik će sve da pojede

Napukle kuće, prašina, sumpor-dioksid, stene koje padaju na puteve, masovna selidba, rad bez kolektivnog ugovora. Za Vladu Srbije je kineska kompanija Ziđin prava blagodet za Bor i okolinu, za mnoge meštane pošast koja ih je snašla

Lični stav

Ekologija – između kapitalizma i demokratije

Smeniti jedan autoritarni režim, koliko god bilo teško, lako je u poređenju sa izgradnjom funkcionalnog demokratskog sistema. Oduševiti ljude i povesti za nekom (maglovitom idejom) lako je u odnosu na osmišljavanje ozbiljnih i dugoročnih politika

Intervju – Jelena Hrnjak, NVO »Atina«

Očaj kao kompas

“Iz iskustva naše organizacije znamo da krijumčarenje neretko završi nasiljem, iznudom, a često dužničkim ropstvom i eksploatacijom, i tu takođe vidimo sponu sa samom trgovinom ljudima. Bez obzira na to što je žrtva dala pristanak krijumčaru da je prevede preko granica, nije dala pristanak na nasilje i eksploataciju. I tu se postavlja pitanje kada prestaje dobrovoljnost u celom tom procesu”

Međunarodni dan migranata

Neizvesnost kao sudbina

Položaj migranata, posebno onih sa neregulisanim statusom, svrstava ovu populaciju među najranjivije grupe u društvu. Taj položaj i stepen uživanja prava jesu svojevrstan pokazatelj na kom stepenu razvoja se nalaze neka država i društvo, i odražavaju kulturu ljudskih prava u svakoj sredini

Izbeglice i migranti – Ugroženost ljudskih prava

Zgrtanje profita na teškim sudbinama

Koliko daleko stvari moraju da odu da bi vlasti evropskih zemalja shvatile da sa svojim nezakonitim graničnim praksama stvaraju novo bezakonje? Da li je normalno da izbeglice i migranti pre odluče da se obrate za pomoć krijumčarima i potencijalnim trgovcima ljudima, a ne graničnoj policiji koja treba da ih zaštiti? Da li je uskraćivanje prava na pristup teritoriji i postupku azila zapravo samo uvod u urušavanje čitavog sistema zaštite ljudskih prava izbeglica i migranata? Praksa, svedočenja i stanje stvari na terenu, nažalost, daju potvrdne odgovore na sva ova pitanja

Intervju – Frančeska d’Aloja i Edoardo Albinati

Nema invazije izbeglica na Evropu

“Problem je kada se o nečemu priča previše, na primer o kovidu, jer se onaj ko sluša već naslušao priča o tome i možda više ne želi da sluša. Kako onda da učinimo da nas ljudi slušaju, ako su već bezbroj puta čuli slične priče o izbeglicama, migrantima, a da ne kažu: ‘Ne, dosta mi je tih priča’”

Trgovina ljudima – Izbeglice i migranti kao rizična grupa

U krugu beznađa i bezakonja

“Morala sam da imam seks sa krijumčarima da bi me preveli preko granice”; “Morao sam da pretim i da iznuđujem novac ljudima koji nisu platili ‘game’, jer to je bio uslov da me prevedu preko granice”; “Držali su me zatvorenog nedeljama u podrumu napuštene kuće dok porodica nije platila traženi novac”; “Hteli su da me odvoje od brata prilikom prelaska granice”; “Morala sam da radim za njih da bih pomogla da mi deca odu u Evropu”; “Radio sam teške fizičke poslove i nekada su me plaćali, a nekada nisu”.

Tri decenije od raspada SSSR (III)

Pobuna protiv samoubilačkog neznanja

Rimski klub se prvi pobunio protiv samoubilačkog neznanja o ljudskom stanju. U oktobru 1972. u Londonu je osnovan Međunarodni institut za primenjenu sistemsku analizu (IIASA) koji je blisko sarađivao sa Rimskim klubom. IIASA je postala mesto susreta naučnika iz različitih zemalja i proizvodila važne studije u različitim oblastima, uključujući klimatske promene, energiju i poljoprivredu