img
Loader

Velika Britanija – Kina – Nova faza saradnje

Početak zlatnog doba

Nedavna poseta kineskog predsednika Si Đinpinga Ujedinjenom Kraljevstvu odisala je glamurom i zlatnom simbolikom. Zlatna je bila kočija kojom se Si Đinping dovezao do Bakingemske palate, a britanski premijer Dejvid Kameron ushićeno je najavio početak "zlatnog doba" u odnosima dve zemlje. "Zlatni" su bili i potpisani ugovori između dve zemlje vredni 40 milijardi funti

Izbeglička kriza – Kad Evropa tuži Evropu

Protiv moralnog imperijalizma

Sve se češće čuje da izbegličku krizu u Evropi treba rešiti na njenom izvoru – u Siriji. Sudeći po tome da tamo shodno svojim interesima iz vazduha bombarduju SAD, Francuska, Turska i Rusija, dok se na zemlji ne zna ko se sa kime bori protiv koga, talasi izbeglica će i dalje hrliti ka Evropi. Već sada narastajuće tenzije, nesuglasice zbog toga što Evropska komisija nameće obavezujuće izbegličke kvote i razmimoilaženja oko sudbine sirijskog predsednika Bašara el Asada u Siriji, ozbiljno ugrožavaju i inače finansijskom i dužničkom krizom ugroženo jedinstvo Evropske unije

SAD – Kina – Odnos od koga zavisi svet

Partnerstvo strateških rivala

Odnos Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji mnogi smatraju najznačajnijim bilateralnim odnosom međunarodne politike u ovom veku, dobio je novi impuls. Na poziv američkog predsednika Baraka Obame, u prvu zvaničnu posetu Americi stigao je kineski šef države Si Đinping

Rusija i Kina

Uspon istočne alijanse

"Rusko-kineski odnosi danas su možda dostigli najviši nivo u čitavoj svojoj istoriji", izjavio je prošle sedmice ruski predsednik Vladimir Putin uoči svoje trinaeste posete Narodnoj Republici Kini. Na tome dve države ne žele da se zaustave. Cilj da se stvori ekonomski, politički i vojni savez koji može da parira Zapadu predvođenom Sjedinjenim Američkim Državama

EU – izbeglička kriza

Strah i nepoverenje »nove Evrope«

Šefovi vlada zemalja Višegradske četvorke (V4) ne slažu se sa načinom na koji se u Evropskoj uniji vodi debata o rešavanju najveće migrantske krize od Drugog svetskog rata, i smatraju da bi prihvat izbeglica trebalo da funkcioniše isključivo po principu dobrovoljnosti, a ne po principu određenih kvota. Nemačka i neke druge zemlje to vide drugačije, a poslovični raskol unutar EU usporava rešenje za akutnu krizu