img
Loader
avatar

T.S.

Fudbal

Nova era Partizana: Rasime, spasi me!

Nakon odlaska tandema Vučelić-Vazura, Partizanu je potreban ozbiljan remont. Novi prvi čovek kluba je Rasim Ljajić, čovek koji je za više od dvadeset godina političarenja obavljao nebrojeno mnogo funkcija. Kao prvi korak u ozdravljenju Partizana, lider SDPS navodi – smanjenje plata

Vatra i dim u južnom predgrađu Bejruta

Rat na Bliskom istoku

Napadi Izraela na finansijsku mrežu Hezbolaha u Libanu

Brojne filijale finansijske institucije Al-Kard al-Hasan (AQAH), koju Izrael optužuje da finansira militantni Hezbolah, pogođene su prethodnih dana u izraelskim napadima. Libanska nacionalna novinska agencija javlja da je u napadima poginulo osmoro civila

Žizel Peliko

Slučaj Peliko

Šarli Ebdo na meti kritika: Da li je karikatura o slučaju Peliko prešla svaku meru?

Čuveni francuski satirični časopis Šarli Ebdo na meti je oštrih kritika zbog „odvratnog crteža” koji prikazuje slučaj Žizel Peliko, žene koja je optužila muža da ju je čitavu deceniju drogirao i pozivao muškarce na internetu da je siluju. Ipak, trenutno zgražavanje javnosti ne briše činjenicu da je stranica na kojoj je njen muž regrutovao muškarce imala preko 500.000 posetilaca mesečno

Dragan Milić

Niš

Između dve vatre: Zašto Dragan Milić nikome nije po meri

Pohvale dr Dragana Milića na račun premijera Miloša Vučevića uzbunile su lidere opozicije koji se odavno pribojavaju da je doktor iz Niša „trojanski konj“ vlasti. Sa druge strane, čini se da predsedavajući Pokreta za decentralizaciju Srbije nije po volji ni vladajućoj koaliciji. Zašto?

Kurti: „Provokativno kretanje Vojske Srbije

Beograd-Priština

Vojska na administrativnoj liniji: Provokacija ili sprečavanja šverca

Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da su pripadnici Vojske Srbije viđeni na oko 50 metara od administrativne linije razdvajanja, kao i da se radi o „provokativnom kretanju VS koje ima za cilj podizanje tenzija“. Ministarstvo odbrane saopštilo da je reč o nastavku kampanje dezinformacija protiv Vojske i snaga bezbednosti Srbije, kao i da su organi obezbeđenja administrativne linije u subotu presekli šverc bespravno posečene šume

Štrajk koji traje više od pet nedelja obustavio je proizvodnju

Avioindustrija

Boing zbog lošeg poslovanja otpušta 17.000 radnika

Vodeći svetski proizvođač aviona Boing otpustiće deset odsto svojih zaposlenih, odnosno oko 17.000 ljudi zbog teške finansijske krize u koju je kompanija zapala. Štrajk zbog kog je obustavljen rad u fabrici aviona traje više od mesec dana

Preko 90 odsto uvezenog prirodnog gasa u Srbiju dolazi iz Rusije

Ruski gas

Od Kremlja do Vašingtona: Koliko je Srbija daleko od energetske nezavisnosti

Preko 90 odsto uvezenog prirodnog gasa u Srbiju dolazi iz Rusije. Ugovor ove dve države o snabdevanju gasom ističe naredne godine i njegova budućnost se čini neizvesnom. Deluje da je bratska ljubav između Vučića i Putina zahladnela. Dok predsednik Srbije vaga poziv ruskog kolege na samit BRIKS-a, Srbija potpisuje sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama

', title: 'Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha', pubdate: '2026-03-28 08:32:05', authors: authors, sections: "Svet", tags: "Bejrut,Bliski istok,Hezbolah,Iran,Izrael,Izrael i Hezbolah,Liban,Rat na Bliskom istoku", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha', 'pageContent': 'Borbe između Izraela i grupe Hezbolah, koju podržava Iran, još uvek traju. Prema libanskim zdravstvenim vlastima, za manje od mesec dana ubijeno je 1039 ljudi, a 2876 povređeno. „Situacija je katastrofalna", rekla je za DW Sukaina Hemadah, 37-godišnja majka iz Bejruta. Otkad je u ranijem izraelskom vazdušnom napadu uništena njena kuća u južnom predgrađu Bejruta, ona i njeno četvoro dece žive u šatoru u centru grada. „Nemamo dovoljno hrane i oslanjamo se na dostavu vode od humanitarne organizacije", rekla je, dodajući da se „plaši da će se uskoro proširiti bolesti jer postoji samo jedan toalet na oko 900 ljudi". Hemadah je jedna od više od 1,2 miliona Libanaca za koje se procenjuje da su raseljeni otkako je Liban uvučen u širi rat na Bliskom istoku. „Hezbolah ne mari da li smo u ratu ili miru", rekao je za DW Abas Sada 32-godišni stanovnik Bejruta. „Nisam samo protiv toga što Hezbolah radi, već sam u principu protiv toga da oni uopšte imaju oružje u rukama". On smatra da je za to što su libanski građani sada ugroženi - krivi Hezbolah. David Vud, iz Međunardne krizne grupe takođe veruje da će libanski civili platiti najvišu cenu – ljudi „koji nemaju moć da okončaju katastrofalni sukob".
Eskalacija posle ubistva Hamneija
Hezbolah pjačao napade na Izrael nedugo pošto je Izrael ubio iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija 28. februara 2026. godine. Izraelske snage proširile su svoje kopnene operacije u južnom Libanu, tradicionalnom uporištu Hezbolaha. U utorak je izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao da je „dignuto u vazduh svih pet mostova koje je Hezbolah koristio za prolaz terorista i oružja, a IDF (izraelska vojska) će kontrolisati ostatak mostova i bezbednosnu zonu do reke Litani". On je dodao da se stotine hiljada stanovnika južnog Libana, koji su raseljeni zbog borbi ovog meseca, „neće vratiti južno od reke Litani dok se ne garantuje bezbednost za stanovnike severnog Izraela". Poslanik Hezbolaha: 'Izraelska okupacija je egzistencijalna pretnja Libanu' Reagujući na to, poslanik Hezbolaha Hasan Fadlalah rekao je u utorak Rojtersu da će Hezbolah nastaviti borbu kako bi sprečio izraelsku vojsku da uspostavi tampon zonu na jugu Libana: „Izraelska okupacija južnog Libana je egzistencijalna pretnja Libanu kao državi". Zato Lorenco Trombeta, politički analitičar sa sedištem u Bejrutu i autor knjige o Siriji „Moć i pregovori na Bliskom istoku", predviđa da će se kratkoročno borbe nastaviti na privremenoj i spornoj granici između Izraela i Libana. „Izraelski napadi na mostove, električnu i vodovodnu infrastrukturu imaju za cilj da pretvore jug u surovo okruženje za održavanje civilnog života i organizovanog prisustva", rekao je Trombeta za DW. „Rušenje takođe doprinosi izolaciji fronta, posebno jer se libanska vojska povukla prema severu kako bi izbegla da bude odsečena."
Mirovne snage UN i libanska vojska
Nakon ranijeg primirja između Izraela i Hezbolaha u novembru 2024. kojim je okončano 11 meseci sukoba i dva meseca rata, uključujući veliku izraelsku kopnenu ofanzivu i masovna razaranja u Bejrutu i na jugu zemlje, libanska vojska i trupe UN bile su raspoređene na jugu kao deo sporazuma o primirju. Sporazum je takođe predviđao razoružanje Hezbolaha. Međutim, Hezbolah odbija da se razoruža, navodeći potrebu za odbranom zemlje od izraelskih napada i izraelske vojne okupacije pet položaja duž granice. Izrael tvrdi da Hezbolah predstavlja pretnju sve dok zadržava svoje oružje. Hezbolah, čije vojno krilo SAD, Nemačka i druge zemlje klasifikuju kao terorističku organizaciju, deo je takozvane „Osovine otpora" koju sponzoriše Iran. To je čitav niz naoružanih grupa na Bliskom istoku koje su protiv Izraela i SAD - uključujući Hamas u Gazi, Hute u Jemenu i milicije u Iraku.
Libanska vlada nema mnogo uticaja
Predsednik Libana Džozef Aun i premijer zemlje Navaf Salam izjavili su da rade na tome da se rat što pre zaustavi. U utorak je Bejrut povukao akreditaciju iranskom ambasadoru u Libanu i proglasio ga personom non grata. Ranije u martu, libanska vlada zabranila je sve vojne i bezbednosne aktivnosti Hezbolaha. „Sama, bez značajnih ustupaka Irana i Hezbolaha, libanska vlada će se teško snaći da ponudi Izraelu bilo kakvu značajnu vrednost u pregovorima", rekao je za DW David Vud, iz Međunardne krizne grupe i dodao: „Bejrut se pokazao nesposobnim da sam obuzda vojne aktivnosti Hezbolaha".
Može li se bes pretvoriti u građanski rat u Libanu?
Posmatrači sumnjaju da bi bes običnih građana mogao eskalirati u unutrašnji sukob. „Možda ćemo videti lokalizovan bes... a kao rezultat toga što je 1,2 miliona Libanaca proterano iz svojih domova, možda i određeni nivo demografskog sukoba. Ali ne vidim to kao realan scenario sličan građanskom ratu", rekao je za DW Roni Čata, politički posmatrač iz Bejruta. Trombeta deli ovo mišljenje. „Nijedan veći libanski akter ne deluje spremno da uđe u takav sukob, s obzirom na cenu prošlih ratova", rekao je on, dodajući da su Hezbolah i libanska vojska deo istog društvenog tkiva i imaju jake motive da izbegnu direktan sukob. Međutim, Vud upozorava da iako „vođe Hezbolaha znaju da bi grupa preuzela ogroman rizik pucanjem na libanske vojnike, što bi grupu potpuno sukobilo sa većinom drugih Libanaca, Hezbolah se trenutno suočava sa onim što smatra egzistencijalnom pretnjom i mogao bi odlučiti da nema mnogo toga da izgubi."
Opsnost od haosa i talasa izbeglica
Štaviše, Keli Petilo, šefica programa za Bliski istok i severnu Afriku pri Evropskom savetu za spoljne odnose, upozorava da Liban tone u haos. „Za mnoge raseljene osobe, Evropa bi sve više mogla postati opcija, što podstiče strah od novog izbegličkog talasa", napisala je nedavno u članku. Po njenom mišljenju, Evropljani bi trebalo da podrže poverenje libanskog naroda u funkcionalnu vladu promovisanjem otpornosti i obnove, posebno na teško bombardovanom jugu. „To bi pomoglo u jačanju sposobnosti libanske države da zadovolji potrebe građana", smatra Petilo, dodajući da bi to pomoglo u „obnovi legitimiteta države – za razliku od Hezbolaha". Izvor: DW   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
', 'pageDate': '2026-03-28 08:32:05', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });