img
Loader

Intervju — Koja, Disciplina kičme

Ničiji vazal!

"Disciplina kičme i danas poučava i služi onome čemu je od početka i služila – drugačijem poimanju rok izraza, samim tim i okruženja oko slušaoca, sveta koji je danas poprilično izmenjen... Toliko, da sad i Smoke On The Water zvuči kao alternativna pesma, a bila je nešto od čega je pank pobegao. U situaciji kad su i mejnstrim i alternativa jako loši, ovakva grupa kao da je previše apstraktna, pogotovo u zemlji u kojoj muzičke industrije realno nema. Međutim, za utehu je da je ona uvek i bila na takvoj poziciji. Onom koji ume i može ovo da čuje, Disciplina kičme je i dalje relevantna pojava, dok za sve ostale i dalje važi naslov prvog albuma ili pak Ako ti je glasno, hit sa albuma Uf!... Uskoro snimamo i nove hit pesme, tako da se izvinjavam, ali ova grupa planira još da bitiše"

Intervju – Stanko Cerović, pisac

Na svojoj strani

"Od kada su se završili ratovi na području bivše Jugoslavije, da ti pravo kažem, najodvratniji su mi oni koji su se tada, zajedno sa mnom, borili protiv rata, a sad to naplaćuju i sve rade da produže to ratno stanje, jer znaju da je njihova slika tada bila najljepša. Kad god ih čujem, povraća mi se. Ni tada ih nijesam cijenio, osim par najbližih prijatelja, znao sam sa kim imam posla, i među našim ljudima i raznim zapadnim hijenama, ali istorija vas obdari saputnicima kakvim hoće, tu nema spasa. Najgora je ova pomisao: možda smo ih zaslužili"

Izabrana dela Branimira Štulića

5000 godina jebade

Iz štampe su upravo izašla Izabrana dela Branimira Štulića u 14 knjiga, jedinstven poduhvat, neusporediv bilo s čim. O čemu se radi

Novi akropoljski muzej

Čudo u Atini

Sve je bilo glamurozno na ceremoniji otvaranja Muzeja. Među stotinama zvanica iz sveta bili su predsednici, premijeri, ministri kulture iz tridesetak zemalja, kao i predstavnici Vatikana i Grčke pravoslavne crkve, koja je blagoslovila otvaranje Muzeja

Intervju – Mladen Đorđević, reditelj

Smrad i težina stvarnosti

"Postoje dva načina da se od smrti i destrukcije pobegne. Ili ići u suprotnom smeru, baviti se lakim temama, komedijama i melodramama, što je, koliko vidim, uglavnom slučaj u savremenoj srpskoj kinematografiji, ili se suočiti s njima. Mene više zanima ovaj drugi način – produbljivati i nasilje i destrukciju i smrt toliko da se na taj način na kraju sve to obesmisli, razori. Kao u onoj završnoj sceni Maratonaca, kada bes na platnu postane toliko jak da od njega na kraju izgori i istopi se i sama filmska traka"

Intervju – Vladimir Tasić, pisac

Osamdeset užasnih scena i pitanje na kraju

"Smrt Dade Vujasinović je predmet istrage, dakle stvar policije i pravosuđa; trebalo bi takođe da bude predmet ozbiljnog istraživačkog novinarstva. Stakleni zid je nešto drugo: roman koji se bavi posledicama njene smrti, na drugom kontinentu, i pokušava da predstavi deo patnje i nedoumica koje su za najbliže stvarnost, a za druge mogu biti metafora"

Intervju - Svetislav Basara, pisac

Laž i besmisao u Srbiji

"Najčešće se kao uzrok naših beskonačnih nevolja navodi nedostatak para, televizora, puteva, ljudskih prava i međunarodnog poštovanja prema Srbiji. Problem je u stvari – nedostatak smisla. E sad, kada smisao nestane, prazan prostor ispunjavaju besmislene pojave, besmisleni ljudi i besmislene ideje"

Intervju - Aleksa Golijanin, prevodilac i izdavač

Živeti bez vlasti

"Inicijativu ima onaj ko diktira pitanja. Odgovori mogu slobodno da variraju, do krajnosti. Nebitno je, sve dok se postrojavamo uz ove ili one autoritete i koljemo po rupčagama kada njihovi interesi dođu u sukob ili krenu da prave neki novi raspored"

Intervju (2) – Miroslav Karaulac, književnik

Pisac i istorija

"Najveći domet Andrićevog dela jeste u pokušaju jedne nove definicije bića plemena; u pokušaju da odvoji legendu od istine, istinu od pretpostavke, stvarno od umišljenog, san o nacionalnom biću od njegove jave"

Intervju - Miroslav Karaulac, književnik

Pisac u istoriji

"Ja sam se bavio Andrićem samo tamo gde njegova stvar postaje narodna stvar. Tamo gde on ulazi u istoriju. Klonio sam se privatnog Andrića, koji zapravo nema nikakvog značaja. A Andrić je čitavim životom pripadao istoriji"

Intervju – Koja, Disciplina kičme

Protiv stihije

"Svojevremeno je Diciplina kičme bila uvek prva na top-listi ‘Mračnog diskomera’ Studija B, na kojoj su bile pesme koje ljudi najviše mrze i koja je postojala nasuprot top-listi regularnog ‘Diskomera’. Disciplina je uvek nervirala neke ljude, i tako će biti i danas sa ovim albumom, uopšte ne sumnjam u to. Niti me zanima. Da je drugačije, bilo bi bezveze"

Intervju - Božo Koprivica, esejista

Ne duže od sna

Volim da utakmice gledam sam, ali ovoga puta da ne bih propustio početak, ušao sam u Partizanov kafić u Hali Pionir. Kroz čitav ciklus takmičenja navijao sam za Liverpul. Utakmicu sam gledao u društvu sa Sašom Danilovićem, žestokim navijačem Milana. Dakle, imao sam dostojnog protivnika. Posle drugog Krespovog gola, trećeg za Milan, njegova euforija i navijačko podbadanje počeli su da me nerviraju

Tradicija - Sudbina Dimitrija Mitrinovića (1887-1953)

Život i utopija

Knjigom Treća sila koju je upravo objavilo Umetničko društvo "Gradac", prvi put se ovdašnjoj publici predstavlja delo Dimitrija Mitrinovića, jedne od najzanimljivijih pojava u književnim i istorijskim prilikama prve polovine XX veka

Intervju - Vladimir Tasić, pisac

Kiša i istorija

"Naravno da postoje granice tumačenja; nisu sva ravnopravna. Uprošćeno rečeno, ko tvrdi da to što smrdi nije govno nego rolat od čokolade, dućan je da demonstrira svoju tezu pre no što sporni objekat proglasi simbolom patriotizma"

Intervju - Branko Kukić, pisac i urednik časopisa "Gradac"

Protiv osrednjosti

"Ulagati u kulturu, poštovati i podržavati vrhunske stvaraoce, jeste najpouzdanije ulaganje u budućnost jednog naroda. Ali, da bi se sve ovo postiglo, morate u društvu graditi i kulturu ponašanja, i kulturu rada, i kulturu odevanja i ishrane... Čak je poželjno i da ministri kulture budu podvrgnuti ovim vaspitnim merama... Ne čini li vam se da put do ovih ideala još nije trasiran? Srbija, u stvari, vapi za geometrima"

Istorija potrage za Marsovcima

Teslina ideja

"Nebeski brodovi sa jedrima primerenim svemirskim vetrovima", o kojima je sanjao Kepler, u poseti Marsu. Od Marsovaca još ni traga ni glasa

Svi naši jubileji

Razmirica, buna, ustanak, revolucija

U zavisnosti od toga ko je bio na vlasti u trenutku neke "okrugle" godišnjice Ustanka u poslednjih dvesta godina, Obrenovići, Karađorđevići ili komunisti, jedan isti istorijski događaj bio je viđen i tumačen na potpuno drugačiji način

Intervju - Vule Žurić, pisac

Fudbalska igra ogledala

"Što se tiče groteskiranja i gađenja, laganja i paradigmisanja, svakako da u Rinfuzu i te kako ima mnogo naše stvarnosti, koju je samo trebalo napisati. U tom ‘samo’ je sva ljepota utočišta koje ti pruža umjetnost."

Demokratska stranka Srbije vs. The Residents

Nečastivi u DSS-u

Povodom beogradskog koncerta grupe The Residents Demokratska stranka Srbije oglasila se verovatno najglupljim stranačkim saopštenjem od kada postoji višestranački sistem u zemlji Srbiji. Naime, Odbor za kulturu DSS-a izdao je saopštenje u kojem protestuje zbog toga što američka rok grupa gostuje u Beogradu, na Kolarcu i to baš na veliki pravoslavni praznik Krstovdan! Saopštenje je nadahnuto naslovljeno "Demoni na Krstovdan"

Intervju - Muharem Bazdulj, pisac

Jabuke iz Andrićevog vrta

"Pisanje shvatam kao vrstu komunikacije, a komunikacija jeste ključna reč, između mene i ljudi koji slično misle, slično osjećaju i imaju sličan senzibilitet, ljudi koji su nekad u najbližem komšiluku, a nekad na kraju svijeta"

Stogodišnjica smrti Pola Gogena

Linija senke

Obeležavanjem stogodišnjice Gogenove smrti Francuski kulturni centar je još jednom pokazao dosetljivost, dobar ukus i osećaj za kulturni puls sredine

Građanske inicijative - recikliranje komunističke baštine

Titovo u Užicu

Ideja je da, s obzirom na aktuelne i veoma posećene muzeje koji postoje u zemljama bivšeg sovjetskog bloka, Užice primeni sličan model za Kadinjaču, Titovu sobu u Užicu, reciklirane populističke manifestacije sa drugačijom kulturološkom funkcijom, lokalne kafane (Trumanova, Crvena i sl.), Titove biste i druga obeležja grada iz doba komunizma...

In memoriam - Hašim Kučuk Hoki (1946-2002)

Nema te više, sevdalija

Prošle sedmice u saobraćajnoj nesreći na autoputu Novi Sad–Beograd poginuo je poznati pevač narodne muzike Hašim Kučuk Hoki. Sve je simbolično u ovoj smrti. I "stojadin" koji je vozio čovek koji je prodao milione "nosača zvuka" i u kadilacima prešao hiljade milja, i to što je sahranjen par dana pre nego što 29. novembar prvi put posle pola veka nije bio praznik i to u banatskom selu Sakule, gde je u iznajmljenom stanu živeo sa svojom desetom suprugom i njihovo dvoje od jedanestoro dece koliko ih je imao. Nad njegovim grobom stajao je posmrtni venac sa grbom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije