img
Loader

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja

Smrt jedne devojke zahteva istinu i dostojanstvo, ali način na koji se o njoj govori i način na koji se koristi pokazuje da je pretvorena u sredstvo političkog obračuna. U tome leži najveći problem, jer kada smrt postane sredstvo za odmazdu vlasti nad univerzitetom, ostaje zastrašujuće pitanje – na šta su sve spremni

Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Evo izbornog komentara jedne “obične žene”: “ Bio je to trenutak u kojem su mnogi prvi put stali uspravno. Bez galame, bez velikih reči, ali sa nečim što se ne može fingirati – dostojanstvom. Rezultati su objavljeni kako su objavljeni. Papir trpi svašta, brojevi još više. Ali ono što ne trpi jeste osećaj u stomaku kad znaš da si uradio kako treba. I to vam, deco, niko ne može oduzeti”

Predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama

Povratak igri i druženju?

Đacima će biti zabranjeno i da pozajmljuju telefone, a kazne će plaćati i roditelji i škole. Za one koji se direktno staraju o detetu predviđena je kazna od 100.000 dinara, dok će obrazovna ustanova plaćati i do milion dinara ukoliko prekrši zakon

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Lajkovi aktiviraju dopaminske udare zadovoljstva podstičući zavisničko ponašanje. Potreba da se stalno bude prisutan na mreži pojačava osećaj usamljenosti. Idealizovane slike tuđih života i tela povećavaju nezadovoljstvo i depresivne simptome. Širom sveta sve je više poziva na strožu regulaciju rada vlasnika društvenih mreža

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Šta sve obeležava aktuelne lokalne izbore? Koliko će uopšte biti regularni? Kako je tekla kampanja – režimska, i ona studenata i građana? Gde je parlamentarna opozicija? Zbog čega vlast nastoji da po svaku cenu zavadi antirežimske snage? I kakvu tu ulogu ima represija? Govornici: Dragan Todorović, urednik portala “E-stvarnost”, Slobodan Georgiev, direktor vesti TV Nova i novinar “Vremena”, Nedim Sejdinović, novinar “Vremena” i književnik Moderator: Filip Švarm, glavni urednik “Vremena”

Ova situacija

Kuda ide Srbija

Zbog čega je već dan nakon glasanja Vučić izgledao poput karikature trenera i kapitena Real Madrida u istoj osobi koja euforično slavi pobedu nad FK Mladost Lučani? Kako je na parcijalnim kvaziizborima režim zaklao vola radi kile rebara, a studentska parola “Niko nije umoran” dobila nastavak – “Niko nije poražen”

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Šta psihoterapeuti zapravo rade

Kad seansa otpočne, ona vama može delovati poput razgovora, mada vam je očigledno da vi govorite više nego terapeut. Za to vreme, međutim, dobar psihoterapeut sluša tako i toliko da je jedino poređenje koje meni pada na pamet crno-beli snimak Mravinskog kako proba Nezavršenu i reaguje na finese koje ja nikad neću uspeti da razaznam. Baš me briga i ako svako daje bolje savete, terapeut je olimpijski pobednik u prepoznavanju toga da vam glas drhti zato što skrivate suze, da su vam pauze duže nego inače i oklevate s nekim temama, da se često vraćate na neka iskustva dok druga nikad ne pominjete...

Izrael u ratu

Samo još jedan rat, jedna pobeda i jedno ciljano ubistvo

“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”

Estonija

Život na granici (ni)je opasan

Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (2)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala

Žene

Otkrivanje Vidosave Kovačević

Nema mnogo slikarki koje su imale tako velik i važan opus a tako su kratko živele kao što je Vidosava Kovačević. Da nije bilo Pavla Beljanskog, moguće je da se o njoj ne bi ni znalo

Baština

Evo kako se čuva istorija

Članovi FB grupe “Bio jednom jedan Beograd” penju se u svoje i tuđe tavane prošlosti, i mogu da na osnovu jednog podatka otkriju nečiji život ili da isprave neki podatak. Kao to, na primer, da Ksenija Anastasijević nije bila prva Srpkinja sa doktorskom titulom