img
Loader

Milan Milošević

Duh vremena: 105. rođendan zaboravljenog Jula Brinera (2)

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, unuka koji je izneverio očekivanja pa postao brodvejska i holivudska ikona, istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih dramatično se prepliću sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine

Duh vremena: Josif Brodski (2)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda

Junaci našeg doba

Hose Alberto Muhika Kordano – tupamaros, predsednik i El Pepe

Nacionalista, anarhista i tupamaros koji nije nikog ubio, a jeste pljačkao banke zbog revolucije; nakon 13 godina robije, u 74. godini izabran je za 40. predsednika Urugvaja i na inauguraciju došao motociklom, pa je od 2010. do 2015. godine obavljao visoku dužnost zbunjujući establišment odsustvom želje za osvetom, izrazitom skromnošću i odbacivanjem kapitalističkog konzumerizma, primao visoke dostojanstvenike u svojoj seoskoj kući u Rinkon del Seru, 16 kilometara od Montevidea, krišom od žene svog života pušio, i u 96. umro od raka

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

U 4 sata 1. maja 1945. Vasilij Ivanovič Čujkov, komandant Osme gardijske armije u Berlinskoj operaciji, nosilac Ordena Suvorova prvog stepena zbog zasluga u bici za Staljingrad (1942/43), raportirao je maršalu Genadiju Žukovu da ga je general Krebs, nemački načelnik Generalštaba, obavestio kako je 30. aprila u 15.50 Hitler izvršio samoubistvo. Žukov zove Moskvu i insistira da probude Staljina koji je upravo otišao na spavanje, jer “stvar je hitna i ne može čekati do jutra”. Izvešten o Hitlerovom samoubistvu, Staljin samo kaže: “Nitkov je završio svoju igru! Šteta je što nje uhvaćen živ”. Sedam dana kasnije, u Berlinu je potpisan dokument o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke

Katastrofe: Mjanmar

Zemljotres i rat

U četvrtoj godini građanskog rata, nakon što je tajfun Jagi ubio više od 200 ljudi i pokrenuo teške poplave na stotine hiljada hektara useva, posle sankcija američkog Trezora, UK, Kanade i evropskih saveznika, u Mjanmaru, nekadašnjoj britanskoj koloniji Burmi, duž raseda Sagaing usledio je zemljotres, a koji nije bio neočekivan

Duh vremena: Šahovske ikone (2)

Boris Spaski, koji je voleo šah, a nije voleo da ga igra

Životni put je 27. februara 2025. završio deseti svetski šampion, velemajstor sovjetskog amalgama “šaha za mase” i duge tradicije. Taj šahovski Oblomov, pametan, plemenit, talentovan i lenj, izgubio je hladnoratovski meč stoleća 1972. u Rejkjaviku od američkog vunderkinda Bobija Fišera, “najboljeg predstavniku sovjetske škole šaha” i mnoge razočarao, ali je i stekao poštovanje zbog sportskog ponašanja i dostojanstva u porazu

Duh vremena: Šahovske ikone

Boris Spaski, koji je voleo šah, a nije voleo da ga igra

Životni put je 25. januara 2025. završio deseti svetski šampion, velemajstor sovjetskog amalgama “šaha za mase” i duge tradicije. Taj šahovski Oblomov, pametan, plemenit, talentovan i lenj, izgubio je hladnoratvoski meč stoleća 1972. u Rejkjaviku od američkog vunderkinda Bobija Fišera, “najboljeg predstavniku sovjetske škole šaha”, sebe oslobodio tereta vođstva, a mnoge razočarao, ali je i stekao poštovanje zbog sportskog ponašanja i dostojanstva u porazu

Istočna kriza

Pozovi P. radi mira

Telefonski razgovor Trampa i Putina koji nagoveštava pregovore o miru u Ukrajini, a od Evropljana se traži da ga, onako neobavešteni, poniženi i uvređeni, finansiraju i obezbeđuju

Panama, Bab el Mandeb i Suec, Malajski prolaz

Opasni moreuzi i daleki Rt dobre nade

Trgovinski putevi su postali glavna avenija geopolitičkog nadmetanja radi kontrole moreuza, sticanja prevlasti na moru, samim tim i vojne i trgovačke dominacije, a kritične tačke na njima guše i klimatski šokovi, ratni sukobi i – pirati

Smrt crnog tribuna, šezdeset godina kasnije

Malkolm X, sa darom za gorku elokvenciju

Otac žrtva KKK, majka u psihijatrijskoj klinici, on najpre vođa bande na ulicama Roksberija i Harlema “Detroit Red”, pa propovednik Nacije islama i rasnog ponosa koji je, ne krijući mržnju koju je rodila mržnja, impresionirao i prijatelje i neprijatelje, ubijen je pre šest decenija u prisustvu vlasti

Dosije “Vremena”: Nobelova nagrada za mir žrtvama Hirošime i rizik atomskog Armagedona

Apel poslednjih hibakuša koji nema ko da čuje

Da li je izbledeo nuklearni tabu iz 1945? Zemlje sa najvećim nuklearnim arsenalima na svetu, SAD i Rusija, faktički se sukobljavaju u Ukrajini; Rusija menja vojnu doktrinu, a američki Savet za spoljne odnose proigrava scenarije u slučaju da Rusi koriste taktičko nuklearno oružje; Iran postaje bliži nuklearnom oružju, dok se nagađa da bi Izrael mogao napasti iranska nuklearna postrojenja…

Jubileji

Vek Radio Beograda

Kako je u godinama osnivanja Radio Beogradu dodeljena misija kulturnog i političkog vaspitanja i približavanja umetnosti, nauke i najznačajnijih dela umetničke i popularne muzike širokom krugu slušalaca i kako je osvojio osnovni novinarski žanr – direktan prenos događaja

Dosje “Vremena”: “Eskalacija radi deeskalacije” u Izraelu i Libanu

Pakleni pejdžeri i nove salve jednog dugog rata

O upotrebni civilnih sredstava u ratne svrhe, o ulozi Mosada i Šin Beta – i jedne mađarske savetnice za održivi razvoj – a takođe i jednog naturalizovanog Norvežanina indijskog porekla, privrednika u Bugarskoj u operaciji proizvodnje, prometa i podmetanja eksploziva u veliki broj pejdžera Herzbolaha, te i o tome kako je serija eksplozija pejdžera jedne nedelje, već početkom sledeće prerasla u raketne salve ispaljene na Hezbolah u Bejrutu i o klasičnoj pretnji Hezbolaha. “Kada, gde i kako? Znaćete kada kucne čas…”

Duh vremena: Al Paćino između Bronksa i grada Korleone

Sani Boj, stidljiv, a opasan – i sam sa svojim egom (2)

Na filmu: Majkl Korleone, naravno, sin Don Korleonea, drugi Kum, hladan kao led; neko ko može da potegne pištolj sakriven u toaletu i da prosvira metak kroz glavu korumpiranog policajca; neko ko može da kaže svojoj ženi Kejt da je nikada nije lagao lažući pritom; neko ko daje poljubac smrti svom bratu Fredu... A inače, večiti neženja koji bi radije pristao da ujutru nađe odsečenu konjsku glavu u svom krevetu nego da novinaru išta poveri o svom neobičnom ljubavnom životu

Duh vremena: Al Paćino između Bronksa i grada Korleone

Sani Boj, stidljiv a opasan – i sam sa svojim egom

Na filmu: Majkl Korleone, naravno sin Don Korleonea, drugi Kum, hladan kao led, neko ko može da potegne pištolj sakriven u toaletu i da prosvira metak kroz glavu korumpiranog policajca, neko ko može da kaže svojoj ženi Kejt da je nikada nije lagao lažući pritom, neko ko daje poljubac smrti svom brat Fredu – a inače, večiti neženja koji bi radije pristao da ujutru nađe odsečenu konjsku glavu u svom krevetu nego da novinaru išta poveri o svom neobičnom ljubavnom životu

Duh vremena: Fabrika snova, opasno delo

Više od igre Alena Delona

Globalna zvezda francuske kinematografije; lepotan, muški pin-up i neka vrsta svetog čudovišta čvrstog karaktera, latinski ljubavnik i dete koje ne zna sa čim se igra; glumac Alen Delon živeo je intenzivno uz gracioznost i nasilje, progresivna dela i reakcionarnu ideologiju, a kraj života je dočekao poput nemoćnog kralja Lira u agoniji zavađene porodice

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Duh vremena: Bob Dilan, pesnik protesta

Španske čizme Boba Dilana, begunca iz Hibinga koji je menjao vreme (2)

Na Festivalu odmetnika u svojoj 82. i ovog leta peva nekadašnji “glas generacije”, “nadbiskup haosa”, “Breht iz džuboksa”, spoj dečaka i bitnika, Haklberi Fina i levičarskog patrijarha Vudija Gatrija čija gitara ubija fašiste. Tvorac mita o sebi i uporni rušilac svog prethodnog imidža, Bob Dilan je uzalud bežao od svojih protesnih pesama, “Hard Rain Is Gonna Fall”, “Blowin’ in the Wind”, “The Times They Are a-Changin”. Aktuelne su i u današnje vreme, koje je podjednako iracionalno kao ono u njegovoj mladosti. Ali šta to vredi kad Tejlor Svift kaže: “Ti nisi Dilan Tomas, ja nisam Peti Smit. To nije Čelzi hotel. Mi smo moderni idioti...”

Duh vremena: Bob Dilan, pesnik protesta

Španske čizme Boba Dilana, koji je menjao vreme

Na Festivalu odmetnika u svojoj 82. i ovog leta peva nekadašnji “glas generacije”, “nadbiskup haosa”, “Breht iz džuboksa”, spoj dečaka i bitnika, Haklberi Fina i mladog patrijarha Vudija Gatrija čija gitara ubija fašiste. Tvorac mita o sebi i uporni rušilac svog prethodnog imidža, Bob Dilan je uzalud bežao od svojih protesnih pesama, “Hard Rain Is Gonna Fall”, “Blowin’ in the Wind”, “The Times They Are A-Changin’”. Aktuelne su i u današnje vreme, koje je podjednako iracionalno kao ono u njegovoj mladosti. Ali šta to vredi kad Tejlor Svift kaže: “Ti nisi Dilan Tomas, ja nisam Peti Smit. To nije Čelzi hotel. Mi smo moderni idioti...”