
Pritisak na medije
Novinar Aleksandar Dikić pušten da se brani sa slobodeAleksandar Dikić, kolumnista i autor emisije „Bez ustručavanja“, pušten je da se brani sa slobode nakon razmatranja predloga advokata i dosadašnje istrage

Aleksandar Dikić, kolumnista i autor emisije „Bez ustručavanja“, pušten je da se brani sa slobode nakon razmatranja predloga advokata i dosadašnje istrage

Od Gorana Pantelića do Aleksandra Dikića, od protesta do pritvora, jedno od najtežih krivičnih dela iz Krivičnog zakonika postalo je rutinska kvalifikacija u politički osetljivim slučajevima

Umesto novinara NIN-a, intervju sa svetski poznatim američkim ekonomistom Džefrijem Saksom vodio je lično ministar finansija Siniša Mali. Saks je u razgovoru pohvalio Srbiju zbog ekonomskih odnosa sa Kinom i kritikovao stanje u Evropskoj uniji

Specijalizovane i Svetske Ekspo izložbe razlikuju se po obimu, trajanju i ceni, ali gotovo uvek koštaju milijarde. Kako je, i zašto, srpski EXPO 2027 sa 18 miljardi spao na, zvanično, 1,3 milijarde evra?

U Crnoj Gori izriču se prve presude za sticanje lažnih diploma. Među optuženima nalaze se i „diplomci” fakulteta iz Srbije

Ambasador Srbije Dragan Šutanovac tema je pošalica na internetu pošto je javno rešavao jedan matematički zadatak. Nepravedno je to, jer rešenje je bilo tačno i pokazalo da Srbija ima superiorno osnovno obrazovanje

Stigao je novogodišnji dvobroj „Vremena“ gde je mnoštvo velikih članaka i intervjua, svašta za čitanje i uživanje. Osvrnuli smo se i na političku godinu na izmaku i najavili iduću

Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude

Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše


Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine


U izmenjenom svetskom kontekstu, Srbija bez strateškog opredeljenja i prave strategije u spoljnim odnosima izgleda kao država koja pokušava da balansira tako što će nekom nešto da obeća na jednoj strani, i što će od nekoga nešto da kupi na drugoj strani. Njen lider istovremeno govori kako smo ponosni, pa kako smo mali i jadni, kako smo slobodarski, ali kako se ni za šta ne pitamo. Šta nas čeka naredne godine

Kakav je Vučićev plan za opstanak na vlasti? Zbog čega mu ne može upaliti? Na koji je način Srbija postala međunarodna parija? Kako su studenti prošli sa zastavama kroz narod i postali imuni na napade? Zašto je 2026. izborna godina i početak početka normalizacije Srbije

“I dalje postoji onaj nekadašnji Mostar – on živi. Postoji i nekadašnje Sarajevo, i nekadašnji Beograd – ali kao manjinska energija. Koja neće nestati. Zbog toga je nemoguće da se prostor do kraja “presiječe” i da se sve završi onako kako nacionalisti priželjkuju. Iz tog razloga i dolazi nacionalistički grč. Oni bi toliko željeli da te manjine, tog zajedničkog kulturnog i društvenog refleksa nema – da to ne postoji, da ne opstaje – ali ne mogu protiv toga da se izbore. I to je, paradoksalno, i naša snaga i naš najgori problem: mi jesmo medijski i javno uticajna manjina, brojna dovoljno da smeta, ali nedovoljno snažna da preokrene stvari”

Generaciju zed neće razumeti niko ko ne vidi da mladi Nepalci nisu tražili paljenje institucija već njihovo vaskrsenje, da naši studenti nisu “slabići” ako žele isto, da nije bitno ko je predsednik dokle god nad njim bdi ustav, da zabrana društvenih mreža nije “odbrana pravih vrednosti” već atak na identitet i slobodu govora, da je i treš kultura kul i da je “shitpost” smešan

“Ne možete, u ovakvim društvenim okolnostima, sistemom kompromisa doći do nekog napretka. Time dolazite samo do kompromisa sa samim sobom. Ko god načini kompromis sa samim sobom taj nije realizovao sve potencijale svog života. Većina nas se susrela sa kompromisom i većina nas je pristala na taj kompromis u nekom segmentu svog života. I ako nama nije žao što smo zbog tog kompromisa, zbog tog konformizma, odustali da razvijemo deo sebe, neki dar, bilo kakav, mali, onda moramo biti svesni da za našu nesreću nisu krivi drugi, nego, pre svega, mi”

Mi smo pisali tekstove onako kako bismo pričali između sebe. Nismo nudili formu, nego suštinu: “Gubitnik”, “Hej ti, dole u mraku”... Totalno drugačije nego što je bilo u to vreme. Muzika je bila pank rok, ritam i bluz, hard rok... neka smesa na naš način, prema našim mogućnostima

Možda se to nije desilo u prethodnoj godini, možda neće ni u sledećoj, ali u nekom tačno određenom vremenskom trenutku, fizika će otkriti šta je zapravo vreme. To, najveće pitanje od svih, fizika neprekidno iznova preispituje, ništa manje nego što se time neizbežno bavi svako ljudsko biće. Šta o vremenu znamo sada

“Svaka socijalna mera se finansira tako što se smanjuju kapitalne investicije, a ne tako što se smanjuje korupcija ili što uprava postaje jeftinija i efikasnija. Rashodi u budžetu za birokratiju su 27,1 milijardu dinara, što je oko 14 odsto ukupnog budžeta. To je rekord! Uprava je poskupela, a to znači veće cene komunalija i poreza na imovinu. Plaćanje prevoznicima iz budžeta za sledeću godinu iznosi okruglo 400 miliona evra, još jedan neslavni rekord”

I sama kninska tvrđava zanimljiv je svedok vremena, ali i mesto sećanja. Jedinica kojoj je na početku pripadao filmski junak Luka, iako je imala centar za obuku u Golubiću, vrlo brzo je preuzela kninsku tvrđavu i tu je instalirala svoj štab. U tvrđavi je kapetan Dragan imao i improvizovani zatvor gde su njegovi ljudi u junu i julu 1991. držali zarobljene Hrvate, maltretirali ih i mučili. I sam kapetan Dragan učestvovao je u torturi, zbog čega je i osuđen pred sudom u Splitu. Izjave žrtava sa kninske tvrđave dostupne su javnosti i one su svakako deo istorije ove tvrđave

Iz niza njegovih uistinu briljantnih komada u kojima sve pršti od savršeno promišljenih rečenica, provokativnih dijaloga, metalingvističkih kalambura (nazivaju ga mađioničarem jezika), razigrane satire, a svekolika je tragedija naših života fascinantno “upakirana” u naizgled lepršavi zabavni kontekst, nemoguće izdvojiti najbolje, jer sva su mu djela jednostavno savršena, “najbolja”

Lov je nužno političan jer lovci demonstriraju svoju poziciju moći spram drugih vrsta. Nije slučajno što su i danas mnoge moćne političke figure strastveni lovci. Kada sada razmišljam o ljudskom odnosu prema bilo kom neljudskom entitetu, automatski vidim političko polje borbe. Mali je korak između ekologije, bioetike i politike

Izbor koji sledi nije strogo rangirani pregled najboljih filmskih ostvarenja u godini na izdisaju, najposle, svi iole prekaljeniji filmofili znaju koliko je teško sačiniti precizan i potpun spisak na tu temu. Reč je, naprosto, o hitrom podsećanju na filmsku 2025. godinu, koje ide u dva kraka – na jednoj strani imamo filmove koji su zablistali u ovoj godini, ali ipak nisu bili pokriveni zasebnim kritičkim prikazima na stranicama “Vremena”, a na drugoj ona vrsna filmska dela (naravno, opet samo neka od njih) koja, sticajem prikazivačkih i distributerskih okolnosti i odluka, nisu dospela u srpsku kino ponudu niti ima zvaničnih naznaka da će im se to desiti u doglednijoj budućnosti.

Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara, pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa

Mi nemamo kulturu stanovanja u zgradi koju zajednički posedujemo sa ostalim stanarima. Brigu o zgradama pre 1945. vodio je privatni kapital, između 1945. i 1990. masivna državna infrastruktura, a danas time moraju da se bave grupe osiromašenih i neupućenih individua i porodica

Da li su drevni lovci-sakupljači postali poljoprivrednici kako bi od žitarica pravili hleb ili možda – pivo?