img
Loader

Intervju

Miloš Biković: Između zarade od litijuma i zdrave životne sredine, biram čiste reke, planine i vazduh

Ekološki  protesti skreću pažnju na određene teme i pitanja i u tome su uspeli.  Ali protesti nisu sami po sebi rešenje problema. Treba ih rešavati sistemski, zakonima i procedurama, i, što je najvažnije, poštovanjem procedura, a to nama tradicionalno, poput nekog usuda, oduvek nedostaje. Glumci i poznate ličnosti mogu da skrenu pažnju na određene teme i pokrenu pitanja koja će onda, možda, dovesti do buđenja ili promene svesti. Ali oni ne mogu biti spasioci naroda niti mesije

Komentar

Za „šta“ ćete glasati 3. aprila: Republika, ideal koga nema

Prosečan građanin Srbije teško da bi uopšte razumeo pitanje „za šta glasate?“, za koju ideju glasate, jer ideje su stvar republikanskog nadmetanja, dok u autoritarnim porecima postoji samo jedna ideja, ona koju artikuliše vođa. Prosečan srpski glasač, naprosto, nema iskustvo slobodnog javnog prostora u kojem se, više nego ličnosti, nadmeću ideje. Parcijalni ciljevi poput, recimo, zdrave životne sredine ili većih zarada, su ostvarivi i u neslobodnim društvima. Pa ako ih ispuni Vučić, onda neka Vučića, ili nekog njemu sličnog, šta će nam republika

Svet

Ukrajinska kriza: Rusija napada u sredu, ili ipak ne

Licitacija datumima za početak ruske invazije na Ukrajinu se na Zapadu nastavlja. Utisak koji stiču konzumenti zapadnih medija je da nije više pitanje da li će, već kada će Rusija napasti.  Pominje se sreda 16. februar, ili neki dan pre kraja Olimpijade u Pekingu 20. februara, ili već nekada. Iz Moskve poručuju da američke i britanske kolege izgleda da nešto znaju, što Rusi ne znaju

Ukrajinski nuklearni arsenal

Odnosi Rusije i Ukrajine: Sporazum težak 1700 nukleranih bojevih glava

Kijev se po raspadu SSSR odrekao svog nukleranog arsenala. SAD, Ruska federacija, Velika Britanija i Ukrajina potpisale su 1994. „Budimpeštanski memorandum“ koji je obuhvatio obaveze koje će velike sile imati prema Ukrajini nakon što se reši svojih bombi, pre svega zaštitu ukrajinskog suvereniteta. Kada je Rusija 2014. anektirala Krim, Vašington je saopštio da Budimpeštanski memorandum zapravo nije pravno obavezujuć

Komentar

Grad nasilja: Ubistvo duše Novog Sada

Uličnog muzičara Kristijana Kostića Blekija na smrt je prebio dvadesetjednogodišnjak. Tražio je od njega novac, ovaj mu je dao sve što je imao, 390 dinara, ali je mladi Žabaljčanin, nezadovoljan sumom, iskalio svoj bes na onome ko je bespomoćan, izgledom “neprihvatljiv”, drugačiji

Vesti

Kampovanje kod Vučića: Protest do moratorijuma na litijum

I ovog četvrtka je u 19 časova održan protest ispred Predsedništva u Kralja Milana na koji su pozvali pokret Kreni-promeni, Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) i Ekološki ustanak. Zahtev je nepromenjen: zakonski obavezujuća zabrana eksploatacije bora i litijuma u Srbiji na najmanje 20 godina i proterivanje Rio Tinta

Izbori 2022

Beograd 2030: Vesić i sedam mostova

Dve linije metroa, pet kilometara linijskog parka, pet fabrika za preradu otpadnih voda, sedam novih mostova, dva nova tunela ekološka vozila gradskog prevoznika, železnička stanica, 100 novih parkova, 150 kilometara novih biciklističkih staza, 40 novih vrtića, i svašta nešto projektovala je sadašnja gradska vlast za Beograd 2030

U novom broju

Dobrica Veselinović: Vratićemo Beograd Beograđanima

„Obavezaćemo se da ustupimo mesto budućeg gradonačelnika Beograda ili premijera onoj opozicionoj listi, koja bude imala najbolji rezultat. U skladu sa tim ‒ da, sarađivaćemo sa onima koji nisu imali aktivnu ulogu u proteklom periodu u siromašenju države i u vlasti, sa ostalim  kolegama u opoziciji, da bismo srušili naprednjački režim u Beogradu. Nama je to prioritet”

Intervju – Dobrica Veselinović

Vratićemo Beograd građanima

“Obavezaćemo se da ustupimo mesto budućeg gradonačelnika ili premijera onoj listi u opoziciji koja bude imala najbolji rezultat. U skladu sa tim – da, sarađivaćemo sa onima koji nisu imali aktivnu ulogu u proteklom periodu u siromašenju države i u vlasti, što znači SNS i SPS. Dakle, sarađivaćemo sa ostalim kolegama u opoziciji da bismo srušili režim SNS u Beogradu. Nama je to prioritet”

Bura oko Generalnog urbanističkog plana Novog Sada

Carstvo investitora i korumpiranih političara

“O nakaradnom, konfuznom i nepotrebno preopširnom ‘strateškom ‘ dokumentu Novosađanke i Novosađani već su se izjasnili time što su za svega šest dana, po hladnom vremenu, sakupili 12.590 pojedinačnih primedbi na GUP”, kaže za “Vreme” aktivista Nebojša Milenković. “Po raspoloženju ljudi na štandovima – da je bilo još vremena – to zapravo više ne bi bile primedbe na GUP , već svojevrstan popis stanovništva. Otuda sam siguran da će čak i Miloš Vučević i njegovi ‘urbanisti’ shvatiti kako više ne mogu da se ponašaju kao vlasnici grada – te da ovaj ‘plan’ neće proći”

Predsednička kampanja

Gde si bio kad je grmelo

Ponoša zbog “nedostatka” ratnog iskustva, što je najzanimljivije, napadaju političari koji rata nisu omirisali, a morali bi, zbog svojih godina, poput Aleksandra Vučića i Aleksandra Vulina

Smanjenje broja birališta

Još jedna propuštena prilika

Januarski referendum je pokazao brojne nedostatke izbornog postupka u Srbiji. Posle glasanja, društvene mreže su bile preplavljene fotografijama zapisnika sa biračkih mesta koje ili pokazuju slabu pismenost članova odbora (što je bolji slučaj) ili krajnje sporne rezultate, koji ukazuju na mogućnost flagrantne krađe glasova

Ekološki protesti

Sumnja u namere vlasti

Vlada Srbije ukinula je 20. januara uredbu o republičkom prostornom planu posebne namene, a premijerka Ana Brnabić se istog dana pohvalila građanima da je sa Rio Tintom gotovo. Međutim, više od dve nedelje kasnije ova kompanija nastavlja da kupuje parcele u Gornjim Nedeljicama, što zbunjuje lokalne meštane. U Beogradu lider pokreta “Kreni-promeni” Savo Manojlović nastavlja da blokira Predsedništvo, smatrajući da vlast nema iskrene namere

Intervju: Džesika Berlin, stručnjak za međunarodne odnose

Potcenjujemo pretnje od invazije na Ukrajinu

“NATO je isključio svaku mogućnost slanja trupa u Ukrajinu u slučaju ruske invazije, ali se toj državi pomaže na druge načine: u fokusu pažnje ostaje slanje oružja, opreme, logistika, razvijanje komunikacionih sistema, razmena obaveštajnih podataka i slično. Amerika raspoređuje hiljade vojnika u Poljskoj, Nemačkoj i Rumuniji kako bi smanjila zabrinutost, ali je istovremeno naglasila da neće ratovati u Ukrajini”