Srbija je i dalje jedan korak ispod investicionog kreditnog rejtinga, pošto je agencija Fič (Fitch) zadržala ocenu kreditne sposobnosti zemlje na nivou BB+, uz pozitivne izglede za njeno povećanje.
Prema proceni agencije, privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je zadržavanje pozitivnih izgleda potvrda doslednosti makroekonomskih politika, ali i da će za prelazak u kategoriju investicionog rejtinga biti važno očuvanje privrednog rasta, fiskalne discipline i spoljne stabilnosti, prenela je Beta.
Nova vlada pred ekonomskim prioritetima
Fič očekuje da će nova vlada u najvećoj meri nastaviti dosadašnji okvir ekonomske politike, zasnovan na stabilnom deviznom kursu, odgovornom upravljanju javnim finansijama i monetarnoj politici usmerenoj na ciljanje inflacije.
Najavljeni ekonomski program trebalo bi da donese veću podršku domaćim investicijama, progresivniji poreski sistem i veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ali konkretni detalji za sada nisu poznati.
Među neposrednim zadacima nove vlade biće usvajanje budžeta za narednu godinu, kao i rešavanje pitanja gasnog aranžmana sa Rusijom i prodaje Naftne industrije Srbije.
Agencija kao prednosti Srbije izdvaja doslednost makroekonomskih politika, visoke devizne rezerve, posvećenost stabilnosti kursa i odgovorno fiskalno upravljanje. U poređenju sa državama koje imaju isti kreditni rejting, Srbija ima i viši BDP po stanovniku.
Rast privrede bolji od ranijih očekivanja
Fič je povećao prognozu privrednog rasta Srbije za 2026. godinu sa 2,8 na 3,5 odsto, što je u skladu sa novom projekcijom NBS.
Očekuje se da će rast biti podstaknut domaćom tražnjom, većim raspoloživim dohotkom i kreditnom aktivnošću, kao i završetkom projekata povezanih sa međunarodnom izložbom Ekspo 2027.
Prema projekcijama agencije, privredni rast trebalo bi da ubrza na četiri odsto u 2027. godini, a zatim da se stabilizuje na 3,5 odsto u 2028.
Kada je reč o javnim finansijama, očekivani budžetski deficit za 2026. iznosi tri odsto BDP-a. Fič predviđa da će se on, u skladu sa ciljevima aktuelnog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, postepeno smanjivati i do 2028. dostići 2,5 odsto BDP-a.
U istom periodu učešće javnog duga trebalo bi da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a, što je znatno manje nego u državama sa istim kreditnim rejtingom. Kratkoročne fiskalne rizike dodatno umanjuju umeren deficit, visoke rezerve budžetske likvidnosti i povoljna ročna struktura javnog duga.
Devizne rezerve i stabilnost banaka
Agencija je posebno ukazala na ulogu deviznih rezervi, koje su na kraju oktobra iznosile 29,2 milijarde evra. Njihov rast omogućio je NBS da interveniše na deviznom tržištu u uslovima pojačanih pritisaka na slabljenje dinara.
Očekuje se da će rezerve i ubuduće ostati na odgovarajućem nivou, posmatrano prema pokrivenosti uvoza robe i usluga. Pored toga, povećanje referentne kamatne stope za 25 baznih poena u novembru, na šest odsto, trebalo bi dodatno da podrži domaću aktivu.
Fič ocenjuje da je stabilnost finansijskog sektora očuvana. Iako je dozvola za rad oduzeta Alta banci, a Banka Poštanska štedionica suočila se sa privremenim pritiscima na likvidnost, agencija ne očekuje da će se ti problemi pretvoriti u šire rizike po finansijski sistem. Kao razlog navodi visoku kapitalizovanost, likvidnost i profitabilnost bankarskog sektora u celini.
Korupcija i institucije prepreke boljem rejtingu
Uprkos pozitivnim ocenama, Fič je ukazao i na slabosti Srbije u odnosu na zemlje sa istim kreditnim rejtingom. Među njima su viši deficit tekućeg računa, manja efikasnost upravljanja i izraženija evroizacija bankarskog sektora.
Za eventualno povećanje rejtinga bilo bi važno da se učvrsti poverenje u kontinuitet ekonomskih politika koje obezbeđuju rast, makroekonomsku stabilnost i spoljnu održivost.
Agencija je, međutim, navela i šire institucionalne uslove koji bi mogli da doprinesu povoljnijoj oceni: efikasnije upravljanje, smanjenje korupcije i veća nezavisnost institucija.
Drugim rečima, očuvanje makroekonomske stabilnosti jeste važno, ali samo po sebi ne garantuje prelazak Srbije u kategoriju investicionog rejtinga. Za taj korak biće potrebno i unapređenje kvaliteta institucija i upravljanja.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!