
Društvo
Munja pogodila avion Er Srbije na letu za Mostar
Postojala je sumnja da je udar munje oštetio repni deo letelice, ali Er Srbija to nije potvrdila, već je navedeno da je avion iz predostrožnosti upućen na detaljan tehnički pregled

Vožnja bez plaćanja karte je u Beogradu i pre bila pravilo, a sada samo još više košta grad. Da li uz ovoliki trošak može da se održi?
Nema zvanične odluke, niti preciznih najava o tome kada bi Beograd mogao ponovo da uvede naplatu karata u javnom gradskom prevozu. Iako se proteklih meseci sve češće govori o finansijskim problemima sistema, dugovanjima prevoznicima i velikim izdvajanjima iz gradskog budžeta, povratak naplate za sada nije najavljen kao konkretna mera.
U međuvremenu, otvara se pitanje koliko je postojeći model održiv i da li bi eventualno vraćanje karata zaista rešilo probleme javnog prevoza.
Saobraćajna inženjerka Marina Lipovac Tanasković ocenila je za „Vreme“ da naplatu treba vratiti, uz prethodno uspostavljanje efikasne kontrole, dok direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović objašnjava da je suštinski problem u načinu na koji se novac iz gradskog budžeta troši i u sistemu ugovaranja usluga prevoznika.

Lipovac Tanasković ukazuje da javni prevoz nije besplatan, već da ga građani finansiraju kroz poreze, doprinose i druge prihode koji se slivaju u gradski budžet.
Prema njenim rečima, za javni gradski prevoz izdvaja se značajan deo budžeta Beograda, a prema poslednjem rebalansu iz 2026. godine, reč je o 27 odsto ukupnih budžetskih sredstava.
Ona smatra da je odluka o ukidanju naplate imala i političku pozadinu, navodeći da su nesuglasice unutar vladajuće stranke oko raspodele novca, kao i korupcija, mogli da budu među razlozima za takav potez.
Zvanično obrazloženje gradske vlasti bilo je da će besplatan prevoz privući veći broj građana da koriste javni gradski prevoz. Međutim, Lipovac Tanasković tvrdi da rezultati istraživanja, uključujući analizu Saobraćajnog fakulteta, nisu pokazali da je ukidanje naplate dovelo do značajnog povećanja broja putnika.
„Putnicima je mnogo važnije da javni prevoz bude tačan, da ima mesta u njemu, da je čist, da možda ima wi-fi, da im bude ugodno i udobno, nego da je nešto navodno besplatno“, kaže ona za „Vreme“.

Prema istraživanjima, uključujući Smart plan saobraćajne infrastrukture, između 48 i 50 odsto Beograđana koristi javni gradski prevoz. Lipovac Tanasković ocenjuje da je to već značajan udeo u poređenju sa drugim evropskim gradovima, ali da bi kvalitet usluge trebalo dodatno unaprediti.
To, međutim, ne može da se postigne samo ukidanjem ili vraćanjem naplate, već i drugačijom saobraćajnom politikom. Lipovac Tanasković kao jednu od neophodnih mera navodi poskupljenje parkiranja, posebno u centralnim delovima grada.
Prema njenim rečima, oko 85 odsto vozila u centru Beograda tokom dana ne menja parking mesto. Reč je uglavnom o automobilima čiji vlasnici imaju mogućnost da svakodnevne obaveze obavljaju peške, ali za zauzimanje javnog prostora plaćaju svega 500 do 600 dinara mesečno.
Zbog toga smatra da bi parkiranje na ulici trebalo da bude skuplje nego u garažama. Cilj bi bio da se vozači podstaknu da automobile ostavljaju u garažama, dok bi ulična parking mesta bila dostupnija onima kojima su potrebna za kraće zadržavanje.
Kada je reč o eventualnom vraćanju naplate karata, Lipovac Tanasković smatra da je najpre potrebno uspostaviti sistem kontrole koji bi obezbedio da putnici zaista plaćaju prevoz.
Podseća da su ranija istraživanja pokazivala da je kartu imalo svega 22,5 odsto putnika, zbog čega su prihodi od naplate činili samo 15 odsto ukupnih troškova javnog prevoza. Preostalih 85 odsto finansirano je iz gradskog budžeta.
„Sva istraživanja pokazuju da je cilj da bar 80 odsto ljudi koji koriste javni gradski prevoz kupi kartu, jer tek tako javni prevoz može da bude rentabilan. Sve više od toga je odlično, a 80 odsto je ono čemu treba da težimo“, objašnjava ona.
Posebno je važno, dodaje, urediti i pitanje naknade za prevoz koju zaposleni dobijaju od poslodavaca. Smatra da bi ta stavka trebalo da ostane deo primanja zaposlenih, ali uz strožu kontrolu njenog korišćenja. Ne bi smelo da bude moguće da neko novac namenjen prevozu uzme u gotovini, a zatim koristi gradski prevoz bez plaćanja karte.

Kao jedno od mogućih rešenja navodi i tehnološki unapređen sistem naplate. Putnici bi kartu očitavali prilikom svakog ulaska u vozilo, bez obzira na to da li koriste jednokratnu, dnevnu, nedeljnu ili mesečnu kartu.
Takav sistem ne bi služio samo naplati, već bi omogućio i precizno praćenje broja putnika, njihovih pravaca kretanja i presedanja. Na osnovu tih podataka bilo bi moguće utvrditi gde je potrebno uvesti dodatne ili direktne linije i bolje prilagoditi mrežu stvarnim potrebama građana.
Lipovac Tanasković ocenjuje da je raniji sistem Bus plus, uprkos kontroverzama koje su ga pratile, imao dobru osnovnu ideju, ali da je zbog korupcije njegova svrha kompromitovana.
Ona ne očekuje da bi vraćanje naplate bilo popularna politička odluka, ali smatra da bi građani mogli da je prihvate ukoliko bi im bilo jasno objašnjeno kako se javni prevoz finansira i zašto je promena potrebna.
Nikola Jovanović kaže za „Vreme“ da pitanje da li putnici treba da plaćaju kartu nije najvažnije za rešavanje problema javnog prevoza u Beogradu. Čak i kada bi naplata bila vraćena, sistem bi i dalje morao značajno da se subvencioniše iz gradskog budžeta.
Prema njegovoj oceni, prvi i najvažniji korak trebalo bi da bude uvođenje preciznog brojanja putnika, što se, kako tvrdi, trenutno ne radi.
Jovanović ukazuje da se ugovori sa privatnim prevoznicima zaključuju, a linije uvode i menjaju bez pouzdanih podataka o stvarnim potrebama putnika i njihovim kretanjima.
„Svesno je napravljen sistem u kome se definišu linije, brojevi vozila po liniji i cena rada prevoznika, bez brojanja putnika, kako bi se naplata vršila isključivo po pređenom kilometru“, navodi Jovanović.

Takav model, prema njegovim rečima, omogućava pojavu takozvanih fantomskih linija, autobusa koji saobraćaju prazni i vozila koja ne primaju putnike na stajalištima, jer je prevozniku najvažnije da ostvari ugovorenu kilometražu.
Jovanović tvrdi da je na taj način stvoren veliki koruptivni sistem u kojem učestvuju pojedini delovi gradske uprave i veliki privatni prevoznici, a kroz koji se, kako procenjuje, godišnje izvuče oko 450 miliona evra na ime javnog prevoza.
Zbog toga smatra da bi pre bilo kakve rasprave o povratku naplate trebalo napraviti novi Master plan saobraćaja i javnog prevoza, zasnovan na stvarnom broju putnika i njihovim potrebama.
Kao jednu od neophodnih promena navodi i izbacivanje privatnih prevoznika koji su, prema njegovoj oceni, najviše zloupotrebljavali postojeći sistem.
Tako se rasprava o povratku naplate karata zapravo vraća na šire pitanje: ne samo ko će plaćati javni prevoz, već kako će se kontrolisati novac koji se za njega izdvaja i da li će građani za njega konačno dobijati uslugu koja odgovara njihovim potrebama.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Postojala je sumnja da je udar munje oštetio repni deo letelice, ali Er Srbija to nije potvrdila, već je navedeno da je avion iz predostrožnosti upućen na detaljan tehnički pregled
RFZO ostavio je bez lekova hiljade parova koji su u postupku VTO jer pola godine nije uplaćivao novac klinikama za medikamente. Dan nakon pisanja „Vremena“ o ovoj temi uplatili su sredstva za jedan mesec

Dragan J. Vučićević je svoj vlasnički deo u kompaniji Best Media Team preneo Saši Blagojeviću, vlasniku tabloida Alo, za 10.000 dinara

Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovore o pomilovanju četvorice aktivista SNS-a i Milice Stojanović koji su napadali studente. Rok za izjašnjenje je 14. januar 2027

Lanac Ahilej ima 33 teretane, a kompanija je 2025. godine ostvarila prihod od 666 miliona dinara. Njen vlasnik Aleksandar Đorđević, poznat i kao Sale Simetrija, poslednjih nedelja govori o seriji napada na svoje objekte
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve