
Vesti
Depardje odustao od žalbe, pravosnažno osuđen za seksualni napad
Glimac Žerar Depardje odustao je od žalbe na osudu za seksualni napad i prihvatio presudu. Pred njim je i dalje drugi postupak, po optužbi za silovanje

Tri najveće nuklearne sile sveta okupljaju se u Kini, gde bi Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Đinping trebalo da razgovaraju o globalnoj bezbednosti, nuklearnom naoružanju i odnosima velikih sila
Predsednici SAD, Rusije i Kine trebalo bi u četvrtak da održe prvi trilateralni sastanak na marginama samita APEK-a u Šenženu. Dok Vašington najavljuje razgovore o nuklearnom naoružanju i ratu sa Iranom, pitanje Ukrajine moglo bi da ostane po strani. Analitičari očekuju da će susret imati više simbolički nego konkretan značaj.
Predsednici Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, Rusije Vladimir Putin i Kine Si Đinping okupiće se u četvrtak, 19. novembra, na trilateralnom sastanku u kineskom gradu Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK). Biće to prvi zajednički susret lidera tri države, a ujedno i okupljanje predsednika tri najveće nuklearne sile.
Dolazak trojice lidera u Šenžen privukao je pažnju koja bi inače pripadala ekonomskom forumu. Prema procenama analitičara koje prenosi agencija Asošijeted pres (AP), ne treba očekivati velike sporazume ili konkretne dogovore. Značaj sastanka pre svega je u njegovoj simbolici i mogućnosti da tri sile otvore razgovor o pitanjima koja utiču na međunarodnu bezbednost.
Tramp je stigao u Kinu u sredu, a na aerodromu ga je dočekao Si Đinping. Kineski predsednik time je uzvratio gest američkog kolege, koji ga je dočekao prilikom prethodnog susreta u septembru u Vašingtonu. Putin je takođe doputovao u Šendžen, a u sredu je već razgovarao sa kineskim predsednikom.

Prema informacijama američkih zvaničnika koje je objavio AP, Tramp namerava da sa Putinom i Sijem razgovara o ratu sa Iranom i mogućnosti postizanja novog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja. Ukrajina, međutim, neće biti na dnevnom redu, tvrdi američki zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Poslednji sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije, poznat kao Novi START, istekao je u februaru ove godine. Time su prvi put posle više od pola veka ukinuta ograničenja za dva najveća nuklearna arsenala na svetu.
Tramp je odbio ruski predlog da se sporazum produži za još godinu dana, insistirajući na novom dogovoru koji bi uključio i Kinu. Međutim, Peking do sada nije pokazivao naročito interesovanje za takav sporazum, jer je njegov nuklearni arsenal znatno manji od američkog i ruskog.
Prema procenama Pentagona koje navodi AP, Kina ima više od 600 nuklearnih bojevih glava, dok ih SAD i Rusija imaju po više od 5.000. Američka administracija želi da Peking bude uključen u budući sporazum, ali nije izvesno kako bi se tri države mogle približiti zajedničkom okviru.
Američki zvaničnik je poručio da se od sastanka ne očekuje potpisivanje dogovora, već da bi on trebalo da bude početak razgovora o nuklearnom razoružanju.
Pitanje Ukrajine moglo bi, uprkos tome, da ostane u pozadini susreta. Predsednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost da bi trojica lidera mogla da razgovaraju o budućnosti njegove zemlje bez učešća Kijeva. AP navodi da je upravo mogućnost da se o Ukrajini odlučuje bez Ukrajinaca jedan od razloga zbog kojih je sastanak izazvao nelagodu u evropskim prestonicama.

Dok se čeka susret sa Trampom, Putin i Si već su u sredu poslali političke poruke sa samita. Kineski predsednik založio se za slobodnu i otvorenu trgovinu, dok je ruski lider kritikovao zapadne sankcije i opisao zapadne sile kao „bivše hegemone“.
Si je poručio da je potrebno očuvati multilateralni trgovinski sistem zasnovan na pravilima Svetske trgovinske organizacije, kao i slobodnu trgovinu i investicije. Istovremeno je najavio nastavak kineskih ulaganja u industriju i nove tehnologije.
Njegov govor usledio je nakon što je Vašington najavio nova ograničenja pristupa Kine naprednim čipovima za veštačku inteligenciju, uključujući proizvode američke kompanije Nvidia. Peking je najavio da će odgovoriti na nove mere.
Kina nastoji da se na samitu predstavi kao zagovornik otvorene trgovine i stabilan ekonomski partner, nasuprot američkoj politici carina i ograničenja. Međutim, zapadne zemlje kritikuju kineski model privrednog razvoja, naročito ogromne trgovinske suficite i državnu podršku industriji, za koje tvrde da narušavaju konkurenciju i ugrožavaju njihova radna mesta.
Putin je, sa druge strane, tvrdio da sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu nisu ostvarile cilj i da nisu zaustavile razvoj ruske ekonomije.
„Sankcije, carine i ograničenja izvoza mogu i dalje imati određeni odvraćajući efekat, ali nisu u stanju da zaustave rast, a kamoli da slome ekonomije konkurenata“, rekao je Putin, prenosi Rojters.
Ruski predsednik je u sredu izjavio i da od predstojećeg trilateralnog sastanka očekuje „veliku potencijalnu korist“. Govoreći o fragmentaciji svetske ekonomije i rastućim bezbednosnim rizicima, založio se za partnerstvo umesto izolacije.
Si je, prema izveštaju Rojtersa, tokom razgovora sa Putinom poručio da bi dve zemlje trebalo da preduzmu konkretnije korake za produbljivanje saradnje i zajednički doprinesu stvaranju multipolarnog sveta.

Samit APEK-a održava se 18. i 19. novembra u Šenženu, jednom od najvećih kineskih tehnoloških i industrijskih centara. Prethodno je održan skup poslovnih lidera, a u radu foruma učestvuju predstavnici 21 privrede azijsko-pacifičkog regiona.
APEK je osnovan 1989. godine u Kanberi kao forum za unapređenje privredne saradnje, trgovine i investicija. Članice ovog udruženja zajedno predstavljaju oko 62 odsto svetskog bruto domaćeg proizvoda i približno polovinu svetske trgovine, navodi Rojters.
Za razliku od klasičnih međunarodnih organizacija, APEK funkcioniše na osnovu konsenzusa i dobrovoljnih, neobavezujućih dogovora. Učestvuju privrede, a ne države, što omogućava i prisustvo Hongkonga i Tajvana.
Ovogodišnji samit za Kinu je prilika da predstavi Šendžen kao simbol tehnološkog razvoja i da se nametne kao jedan od ključnih zagovornika međunarodne ekonomske saradnje. Za Putina, susret sa Trampom i Sijem predstavlja priliku da Rusiju prikaže kao ravnopravnog učesnika u razgovorima o globalnim pitanjima, uprkos međunarodnoj izolaciji zbog rata u Ukrajini.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Glimac Žerar Depardje odustao je od žalbe na osudu za seksualni napad i prihvatio presudu. Pred njim je i dalje drugi postupak, po optužbi za silovanje
Nikada u istoriji iz jedne banke nije procureo toliki broj dokumenata. Iz njih se vidi kako je Dojče banka poslovala sa nemačkim političarima i ruskim oligarsima, sa finansijskim institucijama iz Kolumbije, pojavljuju se Donald Tramp, Džefri Epstin, Fridrih Merc…

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović
Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve