- Četrdeset dva zatvorenika zagrebačkog zatvora Remetinec odbila su da se vrate u sobe posle boravka na otvorenom, nezadovoljna uslovima smeštaja, zdravstvenom zaštitom i ishranom.
- Ministarstvo pravosuđa Hrvatske potvrdilo je da su se vratili na odeljenje posle razgovora sa službenikom pravosudne policije.
- Prema nezvaničnim informacijama portala Indeks, zatvorenici se hitno premeštaju u druge zatvore kako bi se sprečilo ponavljanje protesta, što Ministarstvo nije potvrdilo.
- Zatvorenici se žale da u sobama predviđenim za četiri osobe boravi po deset zatvorenika.
Šta se dogodilo
Prema navodima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zatvorenici su odbili da uđu u sobe posle isteka vremena za boravak na otvorenom. Ministarstvo je potvrdilo da su se vratili na odeljenje posle razgovora sa službenikom pravosudne policije. Zatvorenici se, prema pisanju Indeksa, žale na prenatrpanost, loše uslove smeštaja, hranu i zdravstvenu zaštitu, a najavili su novi protest ako zahtevi ne budu ispunjeni.
Ministar pravosuđa Damir Habijan ranije je priznao da je prenatrpanost zatvora činjenica od koje ne treba bežati, navodeći da zatvorski sistem Hrvatske ima oko 4.000 mesta, a potrebno je oko 5.400.
Kao rešenje najavljena je izgradnja dva modularna zatvora, u Varaždinu i Lipovici-Popovači, ukupnog kapaciteta 300 mesta, ali su rokovi više puta pomerani, a Habijan sada očekuje da budu gotovi do proleća 2027. Sindikat pravosudne policije upozorio je sredinom oktobra da se iz soba iznosi nameštaj kako bi bili uneti dodatniđ madraca i da pojedini zatvorenici spavaju i po hodnicima.
Prema dopisu iz Remetinca Ministarstvu pre mesec dana, u zatvoru je bilo 1.147 zatvorenika. Od 20 predviđenih radnih mesta u zdravstvenoj službi popunjeno je 11, a radilo je sedam zaposlenih, dok nijedno od četiri mesta za lekare nije bilo popunjeno.
Javna pravobraniteljka je u izveštaju za 2025. upozorila da u sobama od oko 21 kvadratnog metra boravi sedam ili osam zatvorenika, odnosno da svakome pripada između 2,4 i 2,7 kvadratnih metara, da temperatura dostiže 32 stepena, da se zidovi ne održavaju i da sanitarni čvorovi nisu dovoljno odvojeni. Odluka Ustavnog suda Hrvatske iz 2009. o poboljšanju uslova u Remetincu ni posle 17 godina nije sprovedena.
Zašto je ovo važno
Prenatrpanost i loši uslovi u zatvorima tiču se ljudskih prava i bezbednosti zatvorenika i osoblja, a ponovljene upozorenja institucija bez posledica pokazuju dugogodišnji problem. Za Hrvatsku, članicu EU, to je i pitanje poštovanja evropskih standarda i presude sopstvenog Ustavnog suda. Za region je to primer sličnih problema u zatvorskim sistemima, a za Srbiju podsetnik da su zatvorski kapaciteti tema i kod nas.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!