img
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

EPS pazari gotove projekte za OIE: Bez javnosti i bez javne nabavke

22. septembar 2026, 16:00 M. L. J.
Račun za struju Foto: Vreme
Račun za struju
Copied

EPS želi da kupi projekate iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovo polje je do sada bila meka za biznismene bliske vlastima, pa način na koji to EPS radi zabrinjava, jer će mnogo šta biti tajnovito. Sve to plaćaju građani Srbije kroz račun za struju

EPS ima ideju da ima više projekata iz energije vetra, vode i sunca, kako bi se smanjilo zagađenje, obezbedilo snadbevanje strujom, ali i ponajviše jer su na to primorani potpisivanjem čitavog seta zakona u postupku pristupanja EU.

Zato nije čudno što EPS kupuje projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije, ali je organizacija i sprovođenje postupka nešto na šta pojedini poznavaoci ukazuju. Tako Dejan Stojadinović, stručnjak za OIE za Biznis.rs kaže da je kupovina ovih projekata u razvoju uobičajena praksa državnih energetskih kompanija u okruženju.

EPS je u javnom pozivu naveo da će se vrednovanje projekata vršiti na osnovu DCF metodologije. Prema Stojadinovićevim rečima, to istovremeno znači i da javnost nema način da nezavisno proveri da li su pretpostavke dobro određene i da nisu previše blagonaklone prema prodavcima.

Iako dodaje da EPS koristi metodologiju koja nije loša, tvrdi da integritet čitavog procesa vrednovanja projekata koje će EPS kupiti suštinski zavisi od mnogo nepoznanica.

„Metoda je dobra, ali njena primena neće biti proverljiva od strane javnosti. Osim toga, ni rezultati detaljne analize (due diligence), koji značajno utiču na cenu, neće biti dostupni javnosti jer uključuju poverljive podatke”, kaže sagovornik.

U tajnosti

S obzirom na to da je EPS u državnom vlasništvu, veoma su važni mehanizmi protiv korupcije i favorizovanja nekih ponuđača koji bi trebalo da budu ugrađeni u javni poziv. Stojadinović kaže da ovi mehanizmi u samom pozivu jesu definisani, ali dodaje da postoje i određeni nedostaci.

Kako ističe, nedostaci su to što postupak izričito nije postupak javne nabavke tako da ponuđači nemaju pravo žalbe Republičkoj komisiji za javne nabavke, nego se sve rešava putem suda. Stojadinović kaže da je EPS-ovo pravo diskrecionog odlučivanja izuzetno široko i praktično neograničeno jer isključeni ponuđač nema pravo čak ni da dobije obrazloženje zašto je odbijen. Takođe, sastav i nezavisnost komisije za ocenjivanje projekata nisu definisani.

Napokon, tenderskom dokumentacijom nije predviđeno javno objavljivanje rezultata, odnosno identitet ponuđača, kupoprodajna cena, kao ni razlozi odbacivanja ponude.

„Ovi nedostaci ne ukazuju na to da će doći do korupcije ili favorizovanja nekih ponuđača, ali sama dokumentacija ne sadrži procedure koje bi to u potpunosti sprečile niti omogućile spoljašnju proveru da do toga nije došlo”, smatra sagovornik.

Muljanja za OIE

Polje obnovljivih izvora energetike stalno je pod metom tajkuna i biznismena koji su bliski vlasti. Tako je u aprilu 2026. uveden nov način obračuna cene struje, koji treba da olakša poslovanje obnovljivim izvorima energije.

„Osnovni razlog za izmene i dopune je usklađivanje načina obračuna, kupcima iz grupe kupaca Elektrane“, rekli su tada iz Agencije za „Vreme“. „Izmene su tehničke prirode, nemaju širi regulatorni i tržišni značaj. Ne utiču na cenu električne energije za domaćinstva i male kupce koji imaju pravo na garantovano snabdevanje niti menjaju troškovnu strukturu energetskih subjekata.“

Ipak, ove odluke su se odnosila pre svega na energetske subjekte, a posebno na proizvođače energije iz obnovljivih izvora, poput solarnih elektrana i vetro parkova, objasnio je tada za „Vreme“ energetski stručnjak Miloš Zdravković. Dok izmene tehničke prirode, koje olakšavaju rad zelene energije same po sebi nisu ništa loše, Zdravković podseća da samo „odabrana“ sorta ljudi i firmi u ovaj posao uopšte može da uđe.

„To je posao za odabrane, ne može svako u Srbiji da otvori elektranu“, kaže Zdravković. „Svima je jasno da ne mogu ja, na primer, da započnem sličan biznis, bez obzira na inženjersko znanje, pa sve i da sakupim potreban novac. Tako dobijamo situaciju da ljude koji su bogati – činimo još bogatijima.“

Tako, na primer, prvi vetropark u Srbiji nije izgradila neka velika strana kompanija, iako su mnoge godinama bile zainteresovane za ovaj biznis, već srpski biznismen Miodrag Kostić. Razlog je bio jednostavan – jedino je on te 2015. imao sopstvenu banku, kojom je mogao da da garancije za izgradnju vetroparka koje je država propisala. Tada je bilo očito da je propis i bio pisan – samo za odabrane, pa je nikla Kostićeva „Kula“.

Biznismeni koji su u porodičnim ili kumovskim vezama sa najvišim državnim funkcionerima, poput Uroša Momirovića, brata Tomislava Momirovića i Nikole Petrovića, kuma predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ulažili su milione u gradnju solarnih elektrana i vetroparkova, pisao je i „Radar“. Firmu za proizvodnju struje je osnovao i Davor Macura, vlasnik Alta banke, čiji biznis u vreme vlasti SNS-a vrtoglavo napreduje.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

OIE EPS Energetika obnovljivi izvori energije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure