Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi
Jun i jul ove godine doneli su Srbiji niz ekstremno toplih dana i oborili više temperaturnih rekorda. Toplotni talasi stigli su ranije nego što je uobičajeno, a temperature su u pojedinim mestima prelazile i 40 stepeni, objavio je portal „Klima 101″.
Iako su ovakvi periodi nekada bili retkost, danas postaju sve češći, što stručnjaci povezuju sa klimatskim promenama i upozoravaju da društvo još nije prilagođeno novim klimatskim uslovima.
Rezultati studije atribucije klimatskih promena, koju je sproveo tim istraživača sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, pokazuju da je toplotni talas od 25. do 30. juna 2026. postao „stalna pretnja”.
Vreli dani u julu
Ovog jula u Beogradu je bilo nekoliko „vrelih dana” sa temperaturom preko 35 stepeni. Iako se do kraja meseca očekuje blago zahlađenje, stručnjaci upozaravaju na posledice izloženosti ovakvom vremenu.
Ono može uticati na zdravlje starije i hronično bolesnih osoba, dece i trudnica. Ugroženi su i oni koji rade na otvorenom, a i osobe u situaciji beskućništva, kojih je u Beogradu oko 5000.
Foto: AP Photo/Nam Y. HuhStručnjaci upozoravaju da nismo pripremljeni na ovakve temperature
Kako pokazuju istorijski podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda, nekada je bilo sasvim normalno da u toku jednog leta u Beogradu temperatura nikada ne pređe ovaj prag.
U godinama između 1961. i 1990. godine prosek u Beogradu bio je manje od 2 dana godišnje sa temperaturom od 35 i više stepeni. Ako posmatramo poslednjih 10 godina, taj prosek je nekoliko puta veći, danas je „normalno” 13,5 vrelih dana godišnje.
Stručnjaci upozoravaju da nismo pripremljeni na ovakve temperature, a da su one izvesno usled klimatskih promena.
„Šta znači ‘nismo pripremljeni?’ To znači da kada su naše kuće i zgrade građene, kada su dizajnirani naši gradski kvartovi i parkovi, naš saobraćaj, kada su organizovani školski rasporedi, kada je pisano naše zakonodavstvo o radnom vremenu – vrućine jednostavno nisu bile važan faktor, nisu bile toliko česte i intenzivne, toliko opasne. Samim tim, mi nemamo usvojena i ustaljena pravila zaštite od vrućina, bilo da se radi o našim domovima, radnim mestima, školama ili drugim lokacijama naše svakodnevice”, piše Klima101.
Oboreni rekordi u junu
Jun 2026. godine bio je peti najtopliji jun od 1951. i sa sobom doneo nekoliko temperaturnih rekorda u pojedinim mestima.
Rekordi za maksimalne temperature za jun obereni su u 8 mesta, među kojima je i Beograd u kome je izmereno 38,9 °C.
U Kikindi je 30. juna izmereno 40,9 °C, čime je oboren prethodni apsolutni rekord iz jula 2007. od 40,0 °C, a na Paliću je izmereno 40,8 °C, čime je oboren rekord star 74 godine.
Zabeležen je i rekordan broj dana sa temperaturom iznad 35 ℃ u Vojvodini, kao i rekordan broj tropskih noći tokom juna u Novom Sadu. Svetska zdravstvena organzacija posebno upozorava na efekte tropskih noći, jer telu onemogućavaju da se oporavi tokom spavanja.
Da li su klimatske promene krive
Studije atribucije bave se proučavanjem uticaja klimatskih promenama na pojavu i intenzitet ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja (suša, toplotnih talasa, ekstremnih padavina), sa ciljem da razjasne u kojoj meri je ljudska aktivnost doprinela povećanoj verovatnoći ili intenzitetu ovakvih događaja.
Kako bi utvrdili u kojoj meri su klimatske promene izazvane ljudskim faktorom uticale na ovaj šestodnevni ekstremni događaj, naučnici sa Fizičkog fakulteta analizirali su najtopliji šestodnevni period svakog juna od 1950. do 2026. godine u Srbiji.
Foto: AP Photo/Aurelien MorissardOvakav toplotni talas sredinom prošlog veka bio bi anomalija
Zaključili su da bi ovakav događaj sredinom prošlog veka bio praktično anomalija. U tim klimatskim uslovima očekivalo bi se da se dogodi jednom u 152 godine. Međutim, danas ovo je nešto što možemo da očekujemo na svakih 2,8 godina.
Posebno se ističe opasnost što se ovakav talas događa u junu, a ne u kasnijim letnjim mesecima. Naime, organizam ljudi u ovom periodu još nije aklimatizovani na tolike vrućine, te telo ulazi u stanje ekstremnog stresa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Koncert Jelene Karleuše u Lučanima, drugi put zakazan nakon što je prvi nastup otkazan, nije održan. Ispred Doma kulture okupili su se građani koji su uzvikivali „Pumpaj, pumpaj“ i protestovali protiv nastupa
Svakome ko se bavi novinarstvom u Srbiji treba da bude čast da bude deo redakcije „Vremena“, kaže Igor Božić o dolasku u naš tim. Donedavni prvi čovek N1 će, osim što će pisati, biti i producent „Vreme filma“
Svako odstupanje od proklamovane politike kvalifikovano je kao protivdržavno i nezakonito delovanje, građani su političku i nacionalnu lojalnost morali da dokazuju glasanjem za vladinu listu, okupljanje nekoliko osoba u privatnom stanu smatrano je nedozvoljenim političkim sastankom, i ostale vrste represija u vreme kralja Aleksandra
Postepeno, slažu se kockice priče o Šarkamenu i rimskom caru Maksiminu Daji. Nedavno je na ovom arheološkom lokalitetu otkriveno raskošno kupatilo napravljeno za uživanje, kakvo trenutno ne postoji na prostoru Rimskog carstva
Pedeset godina jedne od najvećih rok grupa svih vremena zvuči kao razlog za slavlje, ali i kao zgodan trenutak za svođenje računa – da se bez nostalgije premeri razmak između nekadašnje veličine i sadašnjeg trenutka
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.