Stoti rođendan, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ obeležila je trodnevnim programom i gledanjem u budućnost
U vremenu kada se informacije menjaju iz sekunde u sekundu, jedna institucija u centru Beograda već čitav vek čuva znanje, istoriju i akademsku memoriju Srbije.
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ je od 24. do 26. maja obeležila sto godina rada. Tim povodom je organizovana trodnevna svečanost koja je okupila predstavnike univerziteta, nauke, kulture i međunarodnih institucija.
„Sada je ceo vek za nama. Budućnost koju vidimo pred sobom je još 100 godina. Toliko možemo, da dočekamo nove mlade bolje od nas i da dođu generacije koje će voleti Srbiju, znanje i univerzitet onako kako su voleli oni koji su osnivali prve institucije kod nas“, rekao je na otvaranju svečanosti upravnik Aleksandar Jerkov.
Karnegi
Biblioteka je otvorena 24. maja 1926. godine, na Dan slovenske pismenosti, a njena istorija povezana je i sa američkim filantropom Endruom Karnegijem. Upravo zahvaljujući njegovoj fondaciji, Beograd je posle Prvog svetskog rata dobio jednu od svega tri Karnegijeve biblioteke izgrađene u razorenim evropskim gradovima.
Ilustracija Igor Vujčić i Bojan T. Dragićević
Danas, vek kasnije, Univerzitetska biblioteka nije samo mesto knjiga. To je prostor istraživanja, susreta generacija studenata, profesora i naučnika, ali i svojevrsni arhiv modernog razvoja srpske akademske zajednice.
Tokom tri dana jubileja okupili su se predstavnici Univerziteta u Beogradu, Univerziteta umetnosti, SANU, Narodne biblioteke Srbije, Matice srpske, Srpske pravoslavne crkve, kao i brojni saradnici i partneri iz zemlje i inostranstva.
Izložba
Poseban deo obeležavanja jubileja čini izložba arhivske fotografije sa otvaranja Biblioteke.
Crno-bele fotografije Beograda između dva rata, prvi čitaoci, svečano otvaranje i izgled zgrade iz 1926. godine, danas predstavljaju retko svedočanstvo o nastanku jedne od najvažnijih kulturnih institucija Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Osim ličnih opsesija, osim bola zbog onih kojih nema i ljubavi za one što dolaze posle nas, osim varljive istine i nedosegnute slobode, tu su još i večiti Eros i Tanatos, dve jedine teme koje nikada neće prestati da budu opsesije svakome ko živi, ili bar pokušava da živi, književnost
Kad se očekivalo da će nastupati po staračkim domovima, Džimi je punio i nove reprezentativne prostore u Zagrebu (“Močvara”, “Tvornica kulture” – božićni tulumi uz pratnju “The Boys”) i okupljao publiku u klubovima drugde po svojoj zemlji. “Povući ću se tek kad se skljokam na pozornici”, izjavio je. Zamalo da tako i bude
Odlukom Filipa Gajića, v.d. direktora Bitef teatra, na plakatu plesne predstave „Nečista krv“ nisu objavljena imena dramaturga i dizajnera svetla – priča o moći da se odluči čiji će rad biti više a čiji manje vidljiv, imenovan i priznat
Jubilarna 100. dodela Oskara biće poslednja koju će publika pratiti putem televizijskog prenosa, nakon čega se ceremonija dodele najprestižnije filmske nagrade seli na Jutjub
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.