Stoti rođendan, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ obeležila je trodnevnim programom i gledanjem u budućnost
U vremenu kada se informacije menjaju iz sekunde u sekundu, jedna institucija u centru Beograda već čitav vek čuva znanje, istoriju i akademsku memoriju Srbije.
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ je od 24. do 26. maja obeležila sto godina rada. Tim povodom je organizovana trodnevna svečanost koja je okupila predstavnike univerziteta, nauke, kulture i međunarodnih institucija.
„Sada je ceo vek za nama. Budućnost koju vidimo pred sobom je još 100 godina. Toliko možemo, da dočekamo nove mlade bolje od nas i da dođu generacije koje će voleti Srbiju, znanje i univerzitet onako kako su voleli oni koji su osnivali prve institucije kod nas“, rekao je na otvaranju svečanosti upravnik Aleksandar Jerkov.
Karnegi
Biblioteka je otvorena 24. maja 1926. godine, na Dan slovenske pismenosti, a njena istorija povezana je i sa američkim filantropom Endruom Karnegijem. Upravo zahvaljujući njegovoj fondaciji, Beograd je posle Prvog svetskog rata dobio jednu od svega tri Karnegijeve biblioteke izgrađene u razorenim evropskim gradovima.
Ilustracija Igor Vujčić i Bojan T. Dragićević
Danas, vek kasnije, Univerzitetska biblioteka nije samo mesto knjiga. To je prostor istraživanja, susreta generacija studenata, profesora i naučnika, ali i svojevrsni arhiv modernog razvoja srpske akademske zajednice.
Tokom tri dana jubileja okupili su se predstavnici Univerziteta u Beogradu, Univerziteta umetnosti, SANU, Narodne biblioteke Srbije, Matice srpske, Srpske pravoslavne crkve, kao i brojni saradnici i partneri iz zemlje i inostranstva.
Izložba
Poseban deo obeležavanja jubileja čini izložba arhivske fotografije sa otvaranja Biblioteke.
Crno-bele fotografije Beograda između dva rata, prvi čitaoci, svečano otvaranje i izgled zgrade iz 1926. godine, danas predstavljaju retko svedočanstvo o nastanku jedne od najvažnijih kulturnih institucija Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građanski pokret Bravo iz Novog Sada traži izveštaj o trošenju novca u Operi Srpskog narodnog pozorišta, a "Niš moj grad" ukazuje da su ugovori za Međunarodni filmski festival potpisivani nakon završetka posla
Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen
Deo Narodnog muzeja Srbije, Arheološki muzej Đerdapa dobija novu stalnu postavku sa više od 1.100 eksponata koji svedoče o promenama kulturnog pejzaža tog kraja
Prema uredbi donetoj u septembru, ministar ima prava da predloži 10 kandidata za nacionalne penzije. Udruženje dramskih umetnika traži da Ministarstvo u tehničkoj vladi ne odlučuje o nacionalnim penzijama
U Pozorištu „Boško Buha“ proslavljeno je deset godina od premijere „Pepeljuge“, a nedavno i premijerno izvođenje „Kauboja“. Sve to na tuđoj sceni, već 11. godinu
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.