

Kultura
Srpski film „Ratno podne“ na festivalu angažovanog filma u Madridu
Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji omalovažava struku: ljudi koji ga kreiraju su iz drugih profesija, jedan od sponzora je producent šest filmova koji su odabrani za Glavni program, a za maskotu je izabran robot koji je scenarista AI – smatra predsednik Udruženja filmskih scenarista Srbije
„Scenaristima je odbojna ova nova estetika Festivala scenarija, ovaj glamur i crveni tepih, koju ne prati odgovarajući odnos prema našem poslu. Možda je i to razlog zašto ne žele da učestvuju na njemu“, kaže za „Vreme“ Vladimir Đurđević, predsednik Udruženja scenarista Srbije, komentarišući činjenicu da se za ovaj festival u Vrnjačkoj banji prijavilo samo devet filmova .
Kaže da je „svi znamo da Vrnjačka banja živi od toga, ali ne na ovaj način“ što ilustruje sledećim primerom:
„Već drugu godinu maskota festivala je robot, koji bi trebalo da simboliše scenaristu – AI. Deca se slikaju sa njim, što je doživljeno kao znak da je maskota uspela. Mislim da ni jedan scenarista ne bi hteo ovako nešto da komentariše zato što je sramno po naš esnaf.“
Đurđević dodaje da „scenaristi, barem oni koji su članovi našeg Udruženja, ne koriste AI“ i kaže da ne zna da li je bilo ko koristi, ali da mu na primer TV novele kojih ima po našim televizijskim programima deluju kao da ih nije pisao čovek.
Upozorava da je na festivalu u Vrnjačkoj banji sukob interesa, jer je producent šest od devet filmova „Apollon medija“, firma Željka Mitrovića, takođe i jedan od sponzora festivala.
„To je nedopustivo“, kaže Vladimir Đurđević.
„Niko ne bi imao ništa protiv da u Vrnjačkoj banji naprave svoj festival, gde će prikazivati svoje filmove na način koji im odgovara. Filmovi koje će pokazati u Vrnjačkoj banji nisu bioskopski, rađeni su tehnologijom koja odgovara televizjskom prikazivanju i strimingu. Moguće da zbog toga nisu uspeli da imaju premijere na nekim drugim festivalima, pa će Vrnjačku banju iskoristiti za to.“
Festivalom upravlja lokalna samouprava, Vrnjačka banja, i program od njih zavisi. Ove godine nije planirana Letnja škola dramaturgije – na sajtu je najava iz prošle godine.
„Cilj je da studenti tokom festivala budu u kontaktu sa afirmisanim scenaristima i drugim autorima i na radionicama, stiču potrebno znanje. Izgleda da ovom festivalu studenti nisu omiljeni, i da su oni bili žrtve kresanja budžeta“, kaže Vladimir Đurđević.
Interesantno je i da ljudi koji kreiraju festival, nisu scenaristi po obrazovanju: producent festivala Marko Jovičić je producent, a selektorka Ivana Vujić je pozorišna rediteljka.
„Naše Udruženje je prošle godine imalo svog predstavnika u žiriju. Ove godine smo konkurisali kod Ministarstva kulture za radionicu za afirmisane scenariste, ali rezultati tog konkursa još uvek isu objavljeni tako da je neće ni biti.“
U saopštenju Udruženja scenarista povodom Festivala u Vrnjačkoj banji koje su poslali javnosti, piše i ovo:
„Danas je, zajedno s našom profesijom – i imenom i suštinom – (Festival) postao predmet podsmeha među kolegama, što ne zaslužujemo ni mi, ni sama manifestacija, koja sledeće godine treba da obeleži svoje pedeseto izdanje. Festival je otet od scenarista i predat producentima i političkim strukturama, umesto da funkcioniše kao plod saradnje našeg esnafa i lokalne samouprave“.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.


Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Časopis „Polja“ objavljuje knjige En Kason već više od decenije, a priprema i novu. Zbog Nobelove nagrade, sad obnavlja izdanja dve knjige. U knjižarama trenutno nema ni jedne


Komisija za dodelu Nobelove nagrade obrazložila je da je En Karson dobila nagradu „zbog svog smelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigran dijalog sa klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za savremenu književnost“


“Ovo je muški svet. Pozicija žene je krhka, lomljiva, baš kao i nos žene koji je razbio gradonačelnik, polomljena vilica studentkinje u Novom Sadu. Kao telo žene kad je tema abortus ili natalitet, kao svaka situacija koja tretira ženu kao objekat”


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve