img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Oružje

Ko ima najjaču vojsku u Evropi?

18. мај 2025, 13:34 Andreas Nol/DW
Nemački vojnici Foto: AP Photo/Michael Sohn
Nemački vojnici
Copied

Nemačka i druge evropske države najavljuju da će čak pet odsto BPD-a ulagati u vojsku. Ko su najveće vojne sile kontinenta, gde su im jake strane, a gde mane?

Ne toliko zato jer traži američki predsednik Donald Tramp, već zato što se i u Nemačkoj širi svest da se lepim rečima ne može zaustaviti vojna agresija, piše Dojče vele.

Tako otprilike novi nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavljuje da bi nova nemačka vlada ubuduće trebalo da ulaže u odbranu čak pet odsto BDP-a. To je izjavio na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u turskoj Antaliji.

Nemačka, prema rečima ministra, podržava predlog generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da se 3,5 odsto izdvaja za vojne potrebe, a dodatnih 1,5 procenata za odbrambenu infrastrukturu.

Konačna odluka i planovi svih članica NATO-a verovatno će se čuti tek na samitu NATO-a krajem juna u Hagu.

I kancelar Fridrih Merc najavio je u obraćanju Bundestagu da želi da Bundesver razvije u „konvencionalno najjaču vojsku Evrope“.

Ali i druge evropske države postavljaju ambiciozne ciljeve:

Poljska: Bedem na istočnom krilu

Poljska godinama intenzivno ulaže u oružane snage s ciljem da postane najjača kopnena sila u Evropi. Prošle godine 4,12 procenata BDP-a išlo je u odbrambeni budžet.

Glavni cilj Varšave je da bude efikasno naoružana kako Rusija ne bi ni pomislila da ugrozi njenu teritoriju.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika u profesionalnoj armiji i teritorijalnoj odbrani. Do 2035. taj broj bi trebalo da poraste na 300.000.

U toku je i opremanje savremenom vojnom tehnikom: više od 600 tenkova – naručenih između ostalog iz Južne Koreje i SAD – zatim raketni sistemi HIMARS, dronovi, a u budućnosti i borbeni avioni F-35 trebalo bi da postanu oprema pešadije i vazduhoplovstva Poljske.

S druge strane, poljska mornarica se smatra relativno slabom.

Nemačka: Od kolebanja do vodeće uloge?

Najavljeno povećanje izdvajanja za odbranu na pet procenata BDP-a označavalo bi istorijski zaokret u bezbednosnoj politici.

Od kraja Hladnog rata, Savezna Republika Nemačka je insistirala na međunarodnoj saradnji, diplomatiji i „kulturi vojne uzdržanosti“. Prekretnicu je označio govor kancelara Olafa Šolca 27. februara 2022, tri dana nakon ruskog napada na Ukrajinu, poznat kao najava „nove ere“ (Zeitenwende).

Odmah nakon toga, nemačka vlada je osnovala poseban fond od 100 milijardi evra za Bundesver. Redovni izdaci za odbranu za 2024. iznose oko 90 milijardi evra, što je oko 2,1 procenta BDP-a. Povećanje na pet procenata značilo bi godišnji budžet za odbranu od preko 160 milijardi evra.

Dvostruko veći izdaci svakako bi teško opteretili državni budžet, a za sada nisu obezbeđena dodatna sredstva.

Tramp uzdrmao „Malu Ameriku“ u Nemačkoj

Bundesver trenutno ima oko 182.000 aktivnih vojnika. Ministarstvo odbrane planira povećanje na najmanje 203.000 do 2031, dok se povremeno spominje i cilj od 240.000.

Modernizacija obuhvata sve grane vojske: treba zameniti stare tenkove, avione i ratne brodove, a naglasak je i na digitalizaciji i unapređenju komandnog lanca. Jer i u nemačkim arsenalima mnogo oružja i opreme postoji „samo na papiru“ pošto u prošlosti nije bilo novca za njihovo održavanje.

Ključni industrijski akteri u Nemačkoj su Rajnmetal, Erbas Difens end Spejs i Dil-Grupa, ali u tom sektoru sve je izraženija međunarodna saradnja jer je i izvoz izuzetno važan.

Francuska: Nuklearna sila s globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila u EU i vodi strategiju globalnog prisustva i vojne samostalnosti. U vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz 175.000 pripadnika jedinica poput Žandarmerije i oko 26.000 rezervista.

Francuska mornarica raspolaže nuklearnim nosačem aviona „Šarl de Gol“ i strateškim podmornicama, čime ima snažan nuklearni kapacitet. Borbeni avioni Rafal obezbeđuju vazdušnu nadmoć i takođe su opremljeni za korišćenje nuklearnog oružja.

Predsednik Emanuel Makron znatno je povećao odbrambeni budžet otkako je preuzeo dužnost 2017. U dramatičnom televizijskom obraćanju početkom marta, detaljno je govorio o „ruskoj pretnji“ koja se nadvija nad Evropom. Stoga bi francuski odbrambeni budžet trebalo da bude gotovo udvostručen.

Francuska je u prošlosti imala sličan vojni budžet kao Nemačka, ali je njime izgradila borbeno efikasniju vojsku – ne na kraju zahvaljujući državnom podsticanju odbrambene industrije i državnom suvlasništvu.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Sa ciljem od gotovo 2,4 procenta BDP-a, Velika Britanija takođe planira da poveća odbrambene izdatke, s naglaskom na visokotehnološku opremu: dronove, veštačku inteligenciju i laserske sisteme.

Kraljevska mornarica raspolaže s dva nosača aviona, iako je samo jedan operativan. Vazduhoplovne snage su visoko modernizovane – njihovo jezgro čine američki borbeni avioni F-35B kakvih britanska vlada planira da nabavi ukupno 138.

Međutim, britanske oružane snage sa oko 140.000 aktivnih vojnika (uključujući 4000 Gurki) relativno su male. Za razliku od mnogih zemalja EU, trenutno nisu predviđena veća povećanja kadrova.

Premijer Kir Starmer naglašava vernost savezništvima i globalnu spremnost za intervencije. Britanska vojna oprema u velikoj meri zavisi od američke tehnologije, naročito kada je reč o nuklearnom oružju na podmornicama.

Italija: Snaga na moru i u vazduhu, slaba na kopnu

Sa 1,49 procenata BDP-a prema podacima NATO-a za 2024, Italija je još uvek ispod dosadašnjeg cilja od dva procenta.

Ipak, sa 165.000 aktivnih vojnika, dva nosača aviona i snažnim vazduhoplovstvom gde su i Jurofajteri i F-35, Italija spada u težu vojnu kategoriju Evrope.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarelim i nužno su potrebne reforme. Premijerka Đorđa Meloni želi Italiju da učini najjačom tenkovskom silom Evrope.

U tu svrhu naručeno je više od 1.000 borbenih i višenamenskih tenkova od kompanije Rajnmetal. Strateški fokus Italije je Mediteran i bezbednost globalnih trgovačkih ruta.

Globalni odnosi snaga ostaju nepromenjeni

Uprkos milijardama evra uloženih u naoružanje u Evropi, globalni poredak vojnih sila se srednjoročno neće značajno promeniti. Na čelu su i dalje Sjedinjene Države, zatim Rusija, Kina i Indija.

Prva evropska sila – Velika Britanija – dolazi tek na šestom mestu. Slede Francuska na devetom, a Nemačka trenutno zauzima jedanaesto mesto.

Platforma Global Firepower upoređuje vojnu snagu zemalja prema više od 60 pokazatelja – od broja tenkova, pomorskih kapaciteta, do veličine sposobne vojne populacije – kako bi se dobila sveobuhvatna slika globalne vojne moći.

Tagovi:

Naoružanje Nemačka Vojska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Novi Pazar

20.јул 2025. N. M.

Novi požar na deponiji kod Novog Pazara: Meštani traže ostavke

Na novopazarskoj gradskoj deponiji Golo brdo u subotu je došlo do eksplozije zbog curenja metana, čemu je prethodio požar. Nezadovoljni meštani traže hitne ostavke odgovornih i pozivaju na protest u nedelju, 20. jula

Protest ispred Ekonomske škole

Protesti

19.јул 2025. M. M.

Protest u Novom Sadu: Ispitni rok u školi žrtve pada nadstrešnice

Ispred Ekonomske škole „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu studenti u blokadi Ekonomskog fakulteta organizovali su protest. Povod je ispitni rok koji se održava u ovoj obrazovnoj ustanovi koju je pohađao Vukašin, žrtva pada nadstrešnice

Koliko demokratija može da isprati razvoj tehnologije? Možemo li na to uopšte da utičemo?

Tehnologija i demokratija

19.јул 2025. Mihailo Tasić

Kako je tehnologija uništila demokratiju za 1.750.000.000 sekundi

Koliko dugo neko mora da spava da bi se probudio u svetu koji ne razume ili u kome ne može odmah da se snađe bez većih poteškoća? Autor ovog teksta pokušao je da to otkrije kroz eksperiment

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Komentar
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure