„Ubice, ubice!“ „Hoćemo pravdu!“ To su uzvikivali gnevni stanovnici Kočana posle tragičnog požara, dok su iskaljivali bes na ulicama grada u ponedeljak 17. marta. Uništili su prostorije vlasnika gradske diskoteke i pokušavali da se obračunaju s gradonačelnikom Ljupčem Papazovim, koji je već bio podneo ostavku na funkciju. Stručnjaci, međutim, ističu da su uzroci požara mnogo dublji i da leže u višedecenijskoj korupciji i nepoštovanju zakona i propisa.
Požar koji je u ranim jutarnjim satima u nedelju 16. marta zahvatio diskoteku „Puls“, do sada je odneo 59, uglavnom mladih, ljudskih života. Više od 150 osoba je povređeno. U bolnicama u Skoplju i Štipu ima ukupno 89 povređenih, a 76 osoba sa različitim stepenom opekotina do sada je poslato u susedne zemlje i širom Evrope. Razlog je to što od pre nekoliko godina u Severnoj Makedoniji ne postoji čak ni klinika za lečenje opekotina.
Goran Markovski, dekan Građevinskog fakulteta u Skoplju, kaže da bi to što se dogodilo trebalo da podigne svest javnosti i da se oni koji su odgovorni za kreiranje politike bezbednog života konačno promene. On je za TV24 objasnio da diskoteka koja je izgorela nije imala automatske prskalice koje se uključuju u slučaju požara, automatiku koja isključuje struji, niti vrata za evakuaciju.
„Pohlepa za novcem počinje da ubija našu decu. Sedamdeset do osamdeset odsto objekata u Makedoniji za takve namene ne ispunjava propisane uslove“, rekao je Markovski.
Foto: AP Photo/Boris GrdanoskiKočani, grad u Severnoj Makedoniji koji je zavijen u crno
„Erozija sistema“
Tragedija se mogla izbeći da su se pravila poštovala. Diskoteka u Kočanima, osim što nije imala legalnu dozvolu za rad, kako je to potvrdio ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski, imala je i krov od drvene konstrukcije i azbesta, sa komadima sunđera i platna. Zbog toga se požar proširio za nekoliko sekundi.
„Prilikom izgradnje objekta se improvizovalo“, rekao je za lokalne medije Vladimir Simonovski, zamenik komandanta Vatrogasne jedinice Skoplja.
Javnost u zemlji je ljuta zbog očiglednog nepoštovanja zakona, rastuće korupcije i sistema za koji smatraju da je zemlju doveo do same ivice. To potvrđuje i javni tužilac Ljupčo Kocevski, koji je u ponedeljak izjavio da požar u Kočanima pokazuje da postoji „potpuna erozija sistema“ u Severnoj Makedoniji.
Prema Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu a organizacije „Transparensi internešenel“, zemlja se nalazi na 88. mestu od 180 zemalja. To je pogoršanje u odnosu na 2023. kada je bila na 76. mestu.
Foto: AP Photo/Armin DurgutKočani, grad u Severnoj Makedoniji koji je zavijen u crno
Pametni ljudi uče na greškama
U modularnoj bolnici u Tetovu, gradu udaljenom 43 kilometra od Skoplja, 2021. godine izbio je požar u kojem je poginulo 14 pacijenata koji su se lečili od kovida, kao i članovi njihovih porodica. Taj slučaj do danas nije u potpunosti razrešen, a javnost i dalje smatra da su pravi krivci za nesreću izmakli pravdi.
„Kažu da pametni ljudi uče na greškama drugih, a mi ne učimo ni na sopstvenim greškama. Prilikom svake nesreće imamo problem s dokumentacijom, licencama… Dakle očigledno je da sistem ima slabosti“, kaže dekan Građevinskog fakulteta, profesor Goran Markovski. On dodaje da objektu u Kočanima, takozvanoj diskoteci, nije trebalo dozvoliti da radi toliko dug vremenski period.
Premijer Hristijan Mickoski najavio je da će se stati u kraj takvoj praksi. Obećao je da će svi odgovorni biti privedeni pravdi.
„Ono što se desilo je više od zločina. To je, rekao bih, masovno ubistvo koje je neko dozvolio zbog novca, zbog korupcije“, rekao je Mickoski u ponedeljak u Skoplju.
Foto: AP Photo/Boris GrdanoskiKočani, grad u Severnoj Makedoniji koji je zavijen u crno
Upozorenja stručnjaka
Građani zahtevaju brzu i efikasnu istragu i da se počinioci privedu pravdi. Trenutno su otprilike 23 osobe osumnjičene za tragediju koja se dogodila u klubu „Puls“. Među osumnjičenima su bivši ministar, državni sekretar, direktori institucija, načelnici resora, vlasnici preduzeća, obezbeđenje objekata, kao i pojedinci koji su imali ovlašćenja da potpisuju određena dokumenta.
Marko Trošanovski, predsednik Instituta za demokratiju, kaže da je korupcija decenijama modus operandi makedonskog društva.
„Sistem se zasniva na klijentelizmu i uslugama, što znači da ne proizilazi iz procedura, već iz mita ili drugih vrsta interesa“, kaže Trošanovski za DW.
„Toga ima svuda, od nastavnika koji zatvara oči i daje dobre ocene, do inspektora koji daje dozvolu noćnom klubu koji ne ispunjava kriterijume. Sve to kulminira ovakvim tragedijama, koje će se ponavljati. Potrebna nam je svest javnosti, kultura društva i to da stranke stvaraju kadrove sa integritetom, a ne lojalne ljude“, zaključuje Marko Trošanovski.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Ne damo nijednog svog čoveka, a kritike ostavljamo za kasnije. U ovom trenutku svi, od najmanjeg odbora i povereništva do predsedništva stranke, rade na oslobađanju naših saboraca”, rekao je Radivoje Jovović u intervjuu za novi broj „Vremena“
Kuću Siniše Jevtića obilazili su ljudi koji se nisu legitimisali i tvrdili su da su „iz policije“. Jevtić, veteran ranjavan na Košarama, to povezuje sa protestom u Beogradu i njegovim objavama o „zvučnom topu“ na Fejsbuku
Građani ubedljivo podržavaju studentske proteste, a prvi put opozicija ima veću podršku od vlasti, pokazuje istraživanje Nove srpske političke misli koje objavljuje „Vreme“
Dozvolili smo sebi dva diktatora za 30 godina. To je srž našeg problema. Ne postoji brzo rešenje za to. I zato 15. mart nije mogao da bude Peti oktobar. Jer Peti oktobar sad nije dovoljan. Mora sporije, mora pametnije. Mora temeljnije. Juče se nije desio kraj, jer je ovo tek početak
Obraćanje šefa države Aleksandra Vučića najkraće opisuje reč – indisponiranost. Protest od 15. marta je njegov težak politički poraz. Sada su svi videli da više nema mogućnosti da predupredi događaje, a kamoli da ih kreira
Svi oni koji su celog dana lagali na režimskim televizijama da je „obojena revolucija propala“ veoma dobro znaju šta se dogodilo u subotu, 15. marta, u Beogradu: izrečeno im je upozorenje pred isključenje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!