„Ubice, ubice!“ „Hoćemo pravdu!“ To su uzvikivali gnevni stanovnici Kočana posle tragičnog požara, dok su iskaljivali bes na ulicama grada u ponedeljak 17. marta. Uništili su prostorije vlasnika gradske diskoteke i pokušavali da se obračunaju s gradonačelnikom Ljupčem Papazovim, koji je već bio podneo ostavku na funkciju. Stručnjaci, međutim, ističu da su uzroci požara mnogo dublji i da leže u višedecenijskoj korupciji i nepoštovanju zakona i propisa.
Požar koji je u ranim jutarnjim satima u nedelju 16. marta zahvatio diskoteku „Puls“, do sada je odneo 59, uglavnom mladih, ljudskih života. Više od 150 osoba je povređeno. U bolnicama u Skoplju i Štipu ima ukupno 89 povređenih, a 76 osoba sa različitim stepenom opekotina do sada je poslato u susedne zemlje i širom Evrope. Razlog je to što od pre nekoliko godina u Severnoj Makedoniji ne postoji čak ni klinika za lečenje opekotina.
Goran Markovski, dekan Građevinskog fakulteta u Skoplju, kaže da bi to što se dogodilo trebalo da podigne svest javnosti i da se oni koji su odgovorni za kreiranje politike bezbednog života konačno promene. On je za TV24 objasnio da diskoteka koja je izgorela nije imala automatske prskalice koje se uključuju u slučaju požara, automatiku koja isključuje struji, niti vrata za evakuaciju.
„Pohlepa za novcem počinje da ubija našu decu. Sedamdeset do osamdeset odsto objekata u Makedoniji za takve namene ne ispunjava propisane uslove“, rekao je Markovski.
Foto: AP Photo/Boris GrdanoskiKočani, grad u Severnoj Makedoniji koji je zavijen u crno
„Erozija sistema“
Tragedija se mogla izbeći da su se pravila poštovala. Diskoteka u Kočanima, osim što nije imala legalnu dozvolu za rad, kako je to potvrdio ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski, imala je i krov od drvene konstrukcije i azbesta, sa komadima sunđera i platna. Zbog toga se požar proširio za nekoliko sekundi.
„Prilikom izgradnje objekta se improvizovalo“, rekao je za lokalne medije Vladimir Simonovski, zamenik komandanta Vatrogasne jedinice Skoplja.
Javnost u zemlji je ljuta zbog očiglednog nepoštovanja zakona, rastuće korupcije i sistema za koji smatraju da je zemlju doveo do same ivice. To potvrđuje i javni tužilac Ljupčo Kocevski, koji je u ponedeljak izjavio da požar u Kočanima pokazuje da postoji „potpuna erozija sistema“ u Severnoj Makedoniji.
Prema Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu a organizacije „Transparensi internešenel“, zemlja se nalazi na 88. mestu od 180 zemalja. To je pogoršanje u odnosu na 2023. kada je bila na 76. mestu.
Foto: AP Photo/Armin DurgutKočani, grad u Severnoj Makedoniji koji je zavijen u crno
Pametni ljudi uče na greškama
U modularnoj bolnici u Tetovu, gradu udaljenom 43 kilometra od Skoplja, 2021. godine izbio je požar u kojem je poginulo 14 pacijenata koji su se lečili od kovida, kao i članovi njihovih porodica. Taj slučaj do danas nije u potpunosti razrešen, a javnost i dalje smatra da su pravi krivci za nesreću izmakli pravdi.
„Kažu da pametni ljudi uče na greškama drugih, a mi ne učimo ni na sopstvenim greškama. Prilikom svake nesreće imamo problem s dokumentacijom, licencama… Dakle očigledno je da sistem ima slabosti“, kaže dekan Građevinskog fakulteta, profesor Goran Markovski. On dodaje da objektu u Kočanima, takozvanoj diskoteci, nije trebalo dozvoliti da radi toliko dug vremenski period.
Premijer Hristijan Mickoski najavio je da će se stati u kraj takvoj praksi. Obećao je da će svi odgovorni biti privedeni pravdi.
„Ono što se desilo je više od zločina. To je, rekao bih, masovno ubistvo koje je neko dozvolio zbog novca, zbog korupcije“, rekao je Mickoski u ponedeljak u Skoplju.
Foto: AP Photo/Boris GrdanoskiKočani, grad u Severnoj Makedoniji koji je zavijen u crno
Upozorenja stručnjaka
Građani zahtevaju brzu i efikasnu istragu i da se počinioci privedu pravdi. Trenutno su otprilike 23 osobe osumnjičene za tragediju koja se dogodila u klubu „Puls“. Među osumnjičenima su bivši ministar, državni sekretar, direktori institucija, načelnici resora, vlasnici preduzeća, obezbeđenje objekata, kao i pojedinci koji su imali ovlašćenja da potpisuju određena dokumenta.
Marko Trošanovski, predsednik Instituta za demokratiju, kaže da je korupcija decenijama modus operandi makedonskog društva.
„Sistem se zasniva na klijentelizmu i uslugama, što znači da ne proizilazi iz procedura, već iz mita ili drugih vrsta interesa“, kaže Trošanovski za DW.
„Toga ima svuda, od nastavnika koji zatvara oči i daje dobre ocene, do inspektora koji daje dozvolu noćnom klubu koji ne ispunjava kriterijume. Sve to kulminira ovakvim tragedijama, koje će se ponavljati. Potrebna nam je svest javnosti, kultura društva i to da stranke stvaraju kadrove sa integritetom, a ne lojalne ljude“, zaključuje Marko Trošanovski.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Aleksandar Vučić otpušten je sa VMA nešto posle 17 časova, saopštio je ministar finansija Siniša Mali. Mali u ovom trenutku ne može da kaže da li će predsednik Srbije ići u Moskvu, zbog njegovog zdravstvenog stanja, ali „pretpostavlja da će Vučić svoju reč ispuniti“
Aleksandar Vučić je osetio snažan bol u grudima tokom boravka u SAD-u, saopštio je njegov dugogodišnji lekar Dragan Dinčić. Njegovo zdravstveno stanje je, prema rečima lekara, sada stabilno, i očekuje se da uskoro napusti VMA ali „nije realno da se u narednih nekoliko dana vrati redovnim aktivnostima“
Nema sumnje da će biti memorijalnog centra posvećenog žrtvama zločina u „Ribnikaru“. Ali, kada? I, pre svega, šta će on obuhvatati i kako će izgledati? To su i dalje pitanja bez odgovora, mada stručnjaci kažu – ne treba žuriti
Aleksandar Vučić je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja prekinuo planiranu posetu SAD i odmah po povratku u Beograd zatražio lekarsku pomoć, saopštila je Ana Brnabić, uz napomenu da je bio planiran susret sa Donaldom Trampom
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!