U bosanskom loncu, iako se nekim političarima diže kosa na glavi na pomen ove sintagme – ključa. Povod je objava nepravosnažne presude entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku.
Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu dana i zabranom političkog djelovanja šest godina zbog nepoštivanja Ustavnog suda BiH i neizvršenja odluka Visokog predstavnika u BiH. Postupak žalbe i pravosnažna presuda mogli bi potrajati do kraja godine.
Predsjednik Srbije, i unatoč svojim problemima, hitno je doletio u Banjaluku da bi zamolio Dodika da pokrene dijalog u Sarajevu sa predstavnicima u BiH, zvaničnicima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Kine.
Od lidera opozicione Partije demokratskog progresa Draška Stanivukovića zatražio je srpsko jedinstvo, jer je „u pitanju opstanak Republike Srpske“. Nije odgovorio na ponude da RS postane dijelom konfederacije sa Srbijom.
Ko će pričati sa Dodikom
Istovremeno dok se Dodik spremao put Sarajeva kako bi obavio razgovore, koje mu je sugerisao Aleksandar Vučić, Vlada Republike Srpske je po njegovom nalogu po hitnom postupku u kasne sate utvrdila Prijedloge zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH (Sud BiH, Tužilaštvo, Agencija za istrage i zaštitu, Obavještajne agencije BiH), izmjenama Krivičnog zakonika RS-a, i famozni zakon o nevladinim organizacijama, kolokvijalno nazvan zakonom o stranim agentima.
Dodikova parlamentarna većina je ranije utvrdila kako je Sud BiH izvršio „državni udar“, pa je ovaj niz mjera, kojima se BiH vraća na „fabričke postavke“, i raspakuje Dejton, u stvari „odbrana istog“.
Pitanje je ko će nakon ovih zakonskih rješenja i otvaranja lova na neprijatelje u Sarajevu htjeti da razgovara sa Dodikom.
Hladan tuš stigao je i iz Trumpove administracije. Iz State Departmenta je stigla poruka da Sjedinjene Države priznaju „presudu Suda BiH i protive se svim akcijama koje bi narušile sigurnost u zemlji“. Godinama su ulagali u stabilnost BiH, podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
Vodeći evropski parlamentarci su, primajući k znanju odluku Suda BiH, potcrtali važnost poštovanja institucija BiH i nezavisnosti njenog pravosuđa, naglašavajući kako su neprihvatljivi „neviđeni pritisak na pravosuđe i zastrašivanje sudija uoči presude“.
Za Aleksandra Vučića „presuda je sramna“ i smatra je „osudom svih Srba“.
Milorada Dodika podržao je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, i naglasio kako „najpopularnijeg političara Srbina žele izbaciti iz političkog života, jer nije poslušao kolonijalnog upravnika“. Milanović je upozorio kako će presuda revoltirati Srbe, dok je hrvatski premijer pozvao na „reagovanje kad se glave ohlade“.
Malo o mitu
A do tada naslušali smo se prijetnji, uvreda i ozbiljnih optužbi, uz nesvjesno priznanje krivičnog djela nuđenja i davanja mita.
„A o Seni Uzunović čuće se narednih dana. I ovih par miliona koje je traženo. I ono što je dato u ime nje, moraće da vrati pet puta više. Trgnuću joj na nos ko ništa u životu. Uzeli ste pare gospođo Seno Uzunović, vaši ljudi su uzeli novac zato što su uslovljavali. A mi smo rekli dobro ajde da vidimo da bi upravo bili sad u situaciji da kažemo vratite nam novac“, rekao je Dodik.
Donedavno je prema ovoj sutkinji iskazivao neizmjerno poštovanje. Unatoč napadu migrene, nehumanim uslovima u sudnici je sjedio isključivo iz „poštovanja prema Seni Uzunović“.
Da li je ovo kraj Bosne i Hercegovine, nagovještaj najveće poslijeratne krize, odbrana Ustava BiH ili Republike Srpske, još jedna prijetnja secesijom, mirnim razdruživanjem, ili priključivanjem konfederaciji sa Srbijom?
Ta pitanja u BiH će zaokupljati pažnju domaće i međunarodne javnosti u tridesetoj obljetnici sporazuma, kojim su svi nezadovoljni, istovremeno ga razgrađujući, ali i zaklinjući se u njega kao u Sveto pismo.
