img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životni standard

Zlatno doba: Svaki peti građanin Srbije u riziku od siromaštva

20. фебруар 2025, 14:10 B. B.
Foto: Tanjug/Dimitrije Goll
Nerformalno naselje na Čukarici
Copied

„Vlasti lažu, prikazuju fiktivnu sliku da bi ljude ubedili da im nikada nije bilo bolje, a u stvari aktuelni protesti govore o tome da su ljudi shvatili da ih lažu i da znaju kako žive“, kaže za „Vreme“ sociolog Slobodan Cvejić

Svaki peti građanin Srbije je u riziku od siromaštva, 45 odsto građana sa teškoćama sastavlja „kraj s krajem“, dok više od 15 odsto građana priznaje da ne može da priušti meso ili ribu svakog drugog dana, saopštila je Inicijativa A11 povodom obeležavanja Svetskog dana socijalne pravde.

Ta inicijativa navela je da je prosečna plata u Srbiji raste, ali da je to statistički podatak koji ni na koji način ne oslikava položaj prosečnog građanina, i ocenila da je  stvarnost mnogo tmurnija.

Navedeno je da je minimalna potrošačka korpa 54.565 dinara, što je „prevelik trošak i za one koji zaista primaju prosečnu platu“, uz ocenu da je vlast prvobitno pokušavala da „zamaskira“ inflaciju akcijom „Bolja cena“.

Šta je rizik od siromaštva?

Na šta ukazuju ti podaci i šta podrazumeva termin „rizik od siromaštva“,  zvanični termin koji se koristi u Evropskoj uniji kojim se opisuje stepen siromaštva, za „Vreme“ objašnjava sociolog Slobodan Cvejić.

„Pošto se ne može definitivno tvrditi da je neko ko nema prihoda automatski i siromašan koristi se pojam ‘u riziku od siromaštva’, ali realno je da je većina tih ljudi, skoro svi koji spadaju u grupu ‘u riziku od siromaštva’ – izvesno siromašna. Tu grupu spadaju i neki koji se nalaze iznad te linije“, kaže Cvejić.

U riziku od siromaštva su svi oni ljudi koji po članu domaćinstva imaju prihod manji od 60 odsto od medijalnog prihoda u državi.

„Međutim, čim malo povećate standard i taj prag se poveća na 70 odsto, broj ljudi koji su u riziku od siromaštva se gotovo udvostruči, što znači da se država igra visinom penzija, socijalnim davanjima, da bi statistički držala sve u nekoj pristojnoj veličini. To ujedno govori koliko su građani osetljivi na bilo kakve promene u prihodima, jer čim se prihodi malo poremete rizik od siromaštva naglo skoči“, kaže Cvejić.

Godinama je isto stanje

Ističe da je veoma važno što se u obzir uzima medijalni prihod koji daje objektivniju sliku o prihodima u društvu od prosečnih prihoda, odnosno aritmetičke sredine koja je veoma osetljiva na ekstreme, jer veoma visoki i veoma niski prihodi mogu da stvore lažnu sliku o tome šta je prosek.

„U Srbija priča o milijarderima i milionerima doprinosi tome da podigne prosečne prihode, i zbog toga se insistira da se govori o prosečnoj, a ne o medijalnoj plati. Podacio o broju ljudi koji su u riziku od siromaštva više pokazuje nejednakosti u zemlji nego apsolutno siromaštvo. U Srbiji je već duži niz godina procenat ljudi u riziku od siromaštva oko pomenutih 20 odsto, što je pad u odnosu na početak druge decenije 21. veka kada je procenat onih koji su bili u riziku od siromaštva bio 26 odsto. To je dobar podatak, ali nije dobro u poređenju sa nekim zemljama Evropske unije u kojima je taj procenat ispod 10 odsto“, kaže Cvejić.

Ukazuje da podaci nekih drugih istraživanja pokazuju da u Srbiji živi oko devet odsto apsolutno siromašnih, dok termin “u riziku od siromaštva” podrazumeva relativno siromašne.

Govoreći o podatku da 45 odsto ljudi smatra da sa teškoćama sastavlja „kraj s krajem“, Cvejić kaže da je to pitanje koje spada u kategoriju subjektivne percepcije siromaštva.

„Prilikom istraživanja se postavljaju između ostalog i takva pitanja: ‘Da li imate problema da sastavite kraj sa krajem?’, ‘Da li imate problema da platite sve račune?’, ‘Da li ste kreditno prezaduženi?’ i slično. Odgovori na ta pitanja realnije govore i dopunju sliku o tome kako ljudi žive“, kaže Cvejić.

Vlast održava statistiku

On upozorava da u Srbiji inflacija i svako „igranje“ sa visinom ostalih budžetskih davanja lako isprovocira da ljudi žive lošije.

„To je vrsta socijalnog i ekonomskog inženjeringa kojim se gađa kako da većini stanovnika naprave prihod koji će ih statistički držati malo iznad lijine siromaštva. Kako ljudi realno žive – znaju oni sami. Nekada se posredstvom drugih pokazatelja može pratiti koji se proizvodi više kupuju, koliki su prometi u prodavnicma, posebno kada dođe vreme krsnih slava kada se može videti koliko domaćinstva mogu sebi da priušte da bi ugostili druge“, kaže Srejić.

Upitan da protumači kako je Srbija u „zlatnom dobu“, kako to tvrdi vlast, ako petina stanovnika ima osećaj, makar on bio i subjektivan, da jedva sastavlja „kraj s krajem“, Srejić odgovara:

„Vlasti lažu, prikazuju fiktivnu sliku da bi ljude ubedili da im nikada nije bilo bolje, a u stvari aktuelni protesti govore o tome da su ljudi shvatili da ih lažu i da znaju kako žive.“

Tagovi:

rizik od siromaštva Siromaštvo Slobodan Cvejić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure