img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zlostavljanje životinja

Zatvor za nasilnike nad životinjama: U teoriji da – u praksi teško

08. januar 2025, 14:57 Tijana Stanić
Pas u azilu Foto: FoNet/Ana Paunković
Pas u azilu
Copied

U Srbiji se godišnje prijavi oko 200 slučajeva nasilja nad životinjama. Iako zakon ubijanje i zlostavljanje životinja klasifikuje kao krivično delo, u praksi je retkost da počinilac zbog toga završi iza rešetaka

Vlasnički pas rase lagoto romanjolo povređen je 6. januara na šetalištu u niškoj Tvrđavi, kada ga je nepoznati muškarac izbo nožem. Kako prenose Južne vesti, događaj je prijavljen policiji, obavešteno je i Osnovno javno tužilaštvo u Nišu, a za počiniocem se i i dalje traga.

„Mi smo odmah postupili po prijavi. Pas je odveden veterinaru radi sanacije povreda. U toku je rad na utvrđivanju činjenica i okolnosti“, navode iz policije.

A, ako se počinilac i pronađe, što u dosadašnjoj praksi uglavnom nije slučaj, šta dalje? Kakve su kazne predviđene za nasilje nad životinjama i koliko se one revnosno sprovode?

Mnogo takvih slučajeva

U srpskim medijima se često pojavljuju brojni slučajevi nasilja nad životinjama. I pas novinara nedeljnika „Vreme“ Nedim Sejdinović bio je žrtva istog – nažalost, sa najgorim ishodom.

Novinar „Vremena“, je ceo događaj opisao u članku „Monstrumi među nama: Kako su ubili Lazu“, a na ovom mestu ćemo izdvojiti jedan deo teksta.

„Odlazimo samo do kraja ulice, par stotina metara. Vodim ga na lancu, a potom ga na kraju džade puštam, da se sam vrati. Voli on to. Čim sam skinuo povodac, prihvata se nekakve male konzerve, koju prethodno nisam ni video, jer je bila u narasloj travi. Ne stižem da mu je uzmem. Nosi je kući, a ja za njim brzim hodom. Stiže, naravno, pre mene. Konzervu, koju je prethodno lizao, uzimam i bacam u smeće. Nije prošlo ni minut-dva, Laza počinje da se trese i okreće ukrug. Duško i ja ga hitro smeštamo na zadnje sedište automobila i vozimo do najbližeg veterinara. On balavi i trese se. Balavim i ja, oči su mi suzne. Odmah mi je bilo jasno da nešto jako nije dobro“, pisao je Sejdinović.

Pas je prevezen do veterinara u roku od nekoliko minuta. Međutim, već je bilo kasno – otrov je bio toliko jak da mu nije bilo spasa.

U Srbiji se za ubijanje životinja koriste mnogi otrovi. Najsmrtonosniji od njih su i ilegalni. To su kreozan, furadan i metomil. Ipak, svaki od ovih otrova, čija je primarna upotreba zaštita bilja, moguće je pronaći na crnom tržištu. Nezvanično, od različitih sagovornika smo saznali da ovih supstanci ima i na pijacama – ako znate gde da tražite.

Najčešće se u Srbiju unose putem šverca, odnosno ilegalnim kanalima.

„Uglavnom su to zemlje u našem okruženju, na primer Rumunija, gde su nakon zabrane ostale velike zalihe tih supstanci“, kaže za „Vreme“ profesorka Vanja Bajović sa Pravnog fakulteta u Beogradu.

Krivično delo

Osnovno krivično delo kojim se štiti dobrobit životinja jeste Ubijanje i zlostavljanje životinja. Zbog ovog se godišnje podnese oko 200 krivičnih prijava, od čega tek desetak rezultira krivičnom presudom, tvrdi Bajović.

„To nesumnjivo spada pod obeležja krivičnog dela, međutim, u praksi nije bilo nijednog slučaja u kom je učinilac koji je ubio životinju tako što ju je otrovao osuđen na to krivično delo“, ističe Bajović.

Na pitanje zašto, sagovornica „Vremena“ objašnjava da je trovanje životinja izuzetno teško dokazivo.

„Retko kada vi na licu mesta uhvatite nekoga kako truje životinju, obično smrtna posledica nastupi naknadno, a onda je teško dokazati ko je postavio taj otrov, pa čak i ako su snimile to kamere, da neko vršlja po travi, hrani pse sa nekim mesom, teško je na osnovu samog snimka dokazati sadržinu otrova koji se tu nalazi“, dodaje Bajović.

Kazne do 3 godine zatvora, na papiru

Odredbe Krivičnog zakonika koje se tiču ubijanja i zlostavljanja životinja, između ostalog, predviđaju novčanu kaznu ili zatvor do dve godine za svakog ko kršeći propise ubije, povredi muči ili na drugi način zlostavlja životinju.

Ako je došlo do ubijanja, mučenja ili povređivanja većeg broja životinja, ili je delo učinjeno u odnosu na životinju koja pripada posebno zaštićenim životinjskim vrstama, počinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine, piše u zakonu.

Novčane kazne kreću se od 1.200 do milion dinara, u zavisnosti od toga koja životinja je u pitanju i pod kojim je stepenom zaštite. Najviše novčane kazne predviđene su za zaštićene životinjske vrste, poput mrkog medveda.

Zatvorske kazne su, sa druge strane, izuzetno retke.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2021. godine podneta je 231 krivična prijava za ovo krivično delo.

Iste godine doneto je 25 osuđujućih presuda, od čega je osam osoba kažnjeno novčano, a u 16 slučajeva je izrečena uslovna osuda. Samo jedno lice osuđeno je na kaznu zatvora od 6 meseci.

Tagovi:

Krivični zakonik nasilje nad životinjama Trovanje pasa i mačaka zlostavljanje životinja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Brucoši

Upis na fakultete

21.avgust 2025. K. S.

FDU, FPU i Filozofski fakultet u Beogradu dobili upisne kvote

Vlada Srbije usvojila je upisne kvote za Filozofski fakultet u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti i Fakultet primenjenih umetnosti

Saobraćajna infrastruktura

21.avgust 2025. B. B.

Pakovraće – Požega: Radovi u tek otvorenom tunelu Laz

Iako je svečano otvorena pre manje od dva meseca, radovi na infrastrukturi deonice autoputa Pakovraće - Požega počeli su samo osam dana nakon te ceremonije, i do sada nisu stali

Uništavanje prosvete

21.avgust 2025. B. B.

Đukanović opet zaziva gašenje državnih univerziteta

„Naše visoko obrazovanje može spasiti samo na taj način što će se svi državni univerziteti ugasiti“, utvrdio je Vladimir Đukanović

Grčka

21.avgust 2025. Novak Marković

Grčka: Tinejdžeri „iz zabave“ kamenovali autobus sa srpskim turistima

Autobus turističke agencije „Barbados" koji je prevozio 38 srpskih turista napadnut je kamenicama sinoć na autoputu u Grčkoj, na obilaznici oko Soluna

Hronika

21.avgust 2025. I.M.

Lekari se bore za život policajcu koji je mačetom teško povređen u Mionici

Policajac iz Jedinice za obezbeđenje ličnosti i objekata Milan Đ. (31) teško je ranjen mačetom u tuči u Mionici, a osumnjičenom za napad je određeno zadržavanje

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure