img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Nova godina, novi udari na novčanik: Koja nas poskupljenja očekuju?

01. јануар 2025, 06:53 Mila Jovanović
Foto: Tanjug / Sava Radovanović
Brojna poskupljenja od 1. januara
Copied

Džepovi građana Srbije već su nekoliko puta tokom 2024. godine bili na udaru. Poskupeli su Infostan, grejanje, neke osnovne namirnice i taksi prevoz. Šta nas čeka u novoj godini?

Iako je od početka godine godišnja inflacija u Srbiji popustila sa 7,4 odsto u januaru na 5,6 odsto u oktobru, to nije sprečilo upravu Grada Beograda da odobri povećanje cena pojedinih komunalnih usluga od 1. januara ove godine.

Cene divljaju i u ostalim delovima Srbije, a kretanje inflatornih tokova još uvek nije dovoljno sinhronizovano sa planiranim rastom prosečne plate, koje ministar Mali na sva zvona najavljuje mesecima unazad.

Smirivanje inflacije?

Ekonomista Saša Đogović očekuje da nova godina nosi dalje spuštanje inflatornih tenzija, a samim tim i nešto povoljnije cene.

„Trend stidljivog spuštanja stope inflacije biće karakterističan i za 2025. godinu, doći će i do blagog spuštanja referentne kamatne stope narodne banke Srbije. To znači da će dinarski krediti u sledećoj godini biti nešto povoljniji”, tvrdi Đogović.

Narodna banka Srbije, kako objašnjava Đogović, prati i trendove svetskih banaka, u kojima takođe dolazi do smirivanja inflatornih tokova. Teško je predvideti kako će se to odraziti na cene kokretnih proizvoda i usluga, ali neka drastična povećanja cene nisu na pomolu.

„U ovoj godini, cena gasa nije rasla. To je doprinelo popuštanju inflacije. Bilo je rasta cena u oblasti ugostiteljstva, pa se očekuje da će u narednoj godini doći do popuštanja i blagog pada cena u hotelima i restoranima”, dodaje.

Povećanje ovih troškova dovelo je do pustošenja pojedinih lokacija i pada domaće turističke tražnje, pa je tako Sokobanja, jedna od poznatijih turističkih destinacija u jugoistočnoj Srbiji, bila veoma slabo posećena.

„Sledeće godine očekujem da će se to promeniti. Prerano je, ipak, govoriti o ceni osnovnih namirnica, jer tu važnu ulogu igra i to kakav će biti poljoprivredni rod. Ukoliko ponuda bude bolja nego ove godine, cene će biti manje”, kaže Đogović.

Sezonska poskupljenja povrća i voća su, kao i svake godine neminovna.

„Trebalo bi da do blagog pada cena dođe i kada su u pitanju cene usluge zdravstva, koje su tokom ove godine skočile. Tu je određeni pik već postavljen.”

Ukoliko sve bude ostalo onako kako je sada, pa ne dođe do nekih većih globanlih ekonomskih trzavica, Đogović kaže da ne treba očekivati preterani skok cena.

Kupovna (ne)moć građana

Prosečna yarada u srbiji od preko 900 evra, kako je najavljivao ministar finansija Siniša mali, ipak, ne može da ide u korak sa skokom cena koji je zadesio srpsko tržište tokom prethodne godine, smatra Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača “Efektiva”.

„Kupovna moć potrošača je opala, jer rast plata nije pratio rast cena, pa novac gubi svoju vrednost po osnovu inflacije i kursa. Ko čuva evra i želi da kupi dinar, to je sigurno primetio”, kaže gavrilović.

Osnovne životne potrebe, troškovi komunalnih usluga i sitnice za koje ne treba izdašna količina novca, jedva mogu da se pokriju prosečnom platom, navodno višom nego ikada.

„Sa prosečnom platom od oko 95.000 dinara, jedna prosečna porodica živi knap. Ne gladuju, ali nemaju ni novca za neke posebne prohteve. Čovek koji živi sam i ima prosečnu platu, pod uslovom da ne plaća kiriju, od te plate može živeti normalno”.

Takvih, ipak, ima veoma malo, pa je ovaj iznos obično iscepkan na višečlane porodice i raznorazne potrebe svakog člana.

„Ne mislim da će se u narednoj godini išta promeniti. Država je navodno krenula da sankcioniše trgovinske lance zbog monopola. To bi možda mogao da bude prvi korak ka tome da se životni standard poboljša i da se utiče na cene”, tvrdi Gavrilović.

Cene goriva, hrane i raznih osnovnih namirnica dostigle su svoj maksimum, a Gavrilović smatra da situaciju mogu da poprave samo konkretne mere za regulaciju cena na tržištu.

Nova poskupljenja

U okviru Infostana poskupljuje voda. Kako je JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ objavilo na sajtu, od 1. januara cena za isporuku i odvođene vode biće uvećana za 17,5 odsto.

Nakon korekcije cene, prosečni račun za tročlano domaćinstvo biće uvećan za oko 300 dinara na mesečnom nivou.

Kao glavni razlog za zahtevano povećanje cene ovo preduzeće navodi povećanje cena svih proizvodnih inputa koji direktno utiču na proizvodni proces.

Sličnu stvar najavilo je i JKP „Parking servis“ , iz koga je saopšteno da će od 1. januara 2025. godine biti korigovane cene parkiranja u garažama i na parkiralištima.

Takođe će, kako su najavili, biti izmenjene i cene mesečnih pretplata u stanarskim garažama, kao i vrednost vremenske parking pass kartice.

Naveli su da je „Parking servis“ poslednji put menjao cene u garažama 2018. godine, pa je ovo prva izmena posle šest godina.

Centar za lokalnu samoupravu saopštio je nedavno da se pripremaju i veće cene pogrebnih usluga koje bi mogle biti uvećane za čak 60 odsto.

Mediji su nedavno pisali da je JKP „Pogrebne usluge“ uputilo gradskom Sekretarijatu za finansije zahtev za povećanje cena.

Prema pisanju medija, Beograđani bi održavanje grobnih mesta umesto dosadašnjih 1.466 dinara mogli da plaćaju 2.345 dinara godišnje.

Neke cene ostaće u narednoj godini iste, jer su krajem ove godine dostigle svoj maksimum i paprena poskupljenja su već stupila na snagu.

Jedno od takvih poskupljenja jeste povećanje cene taksi prevoza.

Od sredine novembra taksi u Beogradu skuplji je za 10 odsto. Cena starta je veća za 50 dinara, a vožnja po kilometru za devet dinara. Start košta 320 dinara, a vožnja po kilometru 105 dinara, dok je čekanje po času poskupelo za 600 dinara, odnosno košta 1.800 dinara.

Šta će biti sa strujom?

Tokom oktobra, tik pred početak grejne sezone, iz više gradova u Srbiji je najavljeno da će da poskupi grejanje, a u javnosti se spekulisalo i o poskuljenju električne energije.

Beogradske toplane uvećale su račune u oktobru, odnosno na ulazu u novu grejnu sezonu, za 8,92 odsto: umesto ranijih 132,8 dinara po kvadratnom metru, nova cena je 144,6 dinara. To je bilo treće poskupljenje u poslednje dve godine.

U regionu i u većem delu Evrope poremećena je sigurnost snabdevanja električnom energijom, a takva situacija najčešće za posledicu ima više cene struje.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović više puta je ponovila da električna energija za građane do kraja ove godine neće poskupeti, ali nijednom nije rekla šta će biti posle ta četiri meseca. Istovremeno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio da se struja ovog leta trošila više nego ranije i naveo kako se nada da će Srbija moći da izdrži predstojeću zimu sa ovakvim cenama struje.

Struja za domaćinstva je poskupela poslednji put prvog maja ove godine i to za osam odsto. Pre toga, za godinu dana, odnosno od septembra 2022. do novembra 2023. cena je podizana četiri puta.

Trenutna cena struje za domaćinstva u zelenoj zoni, što je potrošnja do 350 kilovat sati (kwh) mesečno, je po višoj tarifi 6,86 dinara za kWh, po nižoj 1,72 dinara i 6,03 dinara ukoliko imate jednotarifno brojilo. Za one koji su u plavnoj zoni, odnosno troše od 350 do 1600 kWh mesečno, viša tarifa je 10,34 dinara, niža 2,58 dinara i kod jednotarifnog brojila 9,05 dinara za kWh.

U trećoj najskupljoj crvenoj zoni, koja podrazumeva potrošnju preko 1600 kWh, viša tarifa je 20,68 dinara, niža 5,17, dok je cena za jednotarifno brojilo 18,10 dinara po kilovatčasu.

Tagovi:

Cene Inflacija Nova godina Poskupljenja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji

Samit UN o razvoju u Sevilji

03.јул 2025. Uroš Mitrović

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Građevinarstvo

02.јул 2025. M.T.

Nova ekonomija: Kompanija CRH preuzima poslovanje sa agregatima hrvatske Kufner grupe

CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.јун 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Komentar

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure